ANKETA JUTARNJEG

DRŽAVA ZAGREBU VRAĆA 400 MILIJUNA KN, ŠTO UČINITI S TIM NOVCEM? Cijeli bi grad mogao imati vodu i kanalizaciju, nove škole, vrtiće...

Dodatni prihod će se potrošiti na terme i fontane, no tim se novcem može urediti infrastruktura i graditi potrebniji objekti
 CROPIX

Terme Zagreb, sljemenska žičara, natkrivanje maksimirskog stadiona i uređenje sjeverne tribine, podzemna garaža na tržnici Dolac te, naravno, još dvije fontane, projekti su koje Grad namjerava financirati sa 400 milijuna kuna koliko bi mu uskoro morala vratiti država.

Nakon Visokog upravnog suda, čeka se još samo odluka Trgovačkog suda nakon koje će država Gradu morati vratiti taj novac, koji je Ministarstvo financija suprotno zakonu tražilo da Grad uplati u državni proračun na temelju neuplaćenih sredstava za decentralizirane funkcije, konkretno za školstvo, vatrogastvo te zdravstvenu i socijalnu skrb.

Opasna klizišta i odroni

I umjesto da Grad taj “neplanirani” doljev novca iskoristi, primjerice, baš za izgradnju škola, vrtića, unapređenje socijalne skrbi, ali i mnogih drugih hitnijih potreba koje su nekako s vremenom izišle iz vidokruga vladajućih i pale u marginu, poput izgradnje vodovoda i kanalizacije koje još nema gotovo 80.000 građana Brezovice, Sesveta i nekih podsljemenskih kvartova, Bandić tih 400 milijuna namjerava utrošiti za dodatne bazene.

A ni radovi na onima kod Svetica nisu završeni, unatoč zadnjoj najavi da će biti otvoreni u kolovozu. Žičara je, s obzirom na golemu investiciju uređenja skijaških staza i ugostiteljskih objekata na Sljemenu, bez daljnjeg potrebna, ali dodatni bazeni u vremenu kada mnogi nemaju ni pitke vode, a kuće im poplavljuju fekalije zbog loše ili nepostojeće kanalizacije bili bi pljuska tim građanima Zagreba. Nadalje, samo u Kustošiji i okolici životima stanara prijeti 280 klizišta, a najveće se nalazi na području bivše tvornice cementa Sloboda u Podsusedu gdje je prema najnovijim informacijama samo za prvu fazu sanacije potrebno osigurati 70 milijuna kuna, dok bi trošak kompletne sanacije iznosio oko 1,5 milijardi eura.

Dakle, prva faza bi se ovim povratom novca odmah mogla početi realizirati. Mnoge projekte, pa tako i žičare koja bi koštala 40 milijuna eura, Grad je zapravo još prije tri godine najavio graditi novcem iz fondova EU.

Povlačenje novca iz EU

Međutim, Grad je dosad povukao jako malo planiranog novca jer se svaki projekt strogo “češlja”, a i prednost imaju manje razvijene regije Hrvatske. Povlačenje milijardu i 400 tisuća kuna iz fonda Europske unije koje je lani najavila Vodoopskrba i odvodnja zvuči dobro, ali ako se uzme u obzir da je Grad lani iz fondova EU povukao samo 4,5 milijuna kuna ili 0,5 posto, jasno je da će se još načekati na vodu iz pipe. Grad većinom obećava, tu i tamo uredi neko igralište, sprovede u nekoj ulici vodovod ili kanalizaciju, ali sve je to sporo upravo zbog, kako su nam često odgovarali, nedostatka novca. Ali uskoro će novca biti. Nedovoljno za sve goruće potrebe, ali barem za rješavanje nekih koji su prema planovima trebali biti gotovi još davno.

Da ne bi pali u zaborav nakon što Gradu na račun “sjedne” ovih 400 milijuna, nabrojit ćemo još neke. Spomenuli smo već vodovod i kanalizaciju u Brezovici, Sesvetama, Gornjem gradu te nekim podsljemenskim kvartovima, kao i preopterećen sustav odvodnje zbog kojeg prilikom svake veće kiše poplave Dubrava i Sesvete.

Novi Zagreb bez bolnice

Stanovnicima Stenjevca Grad već 20 godina obećava tramvaj. Godinama tramvaj, novi vrtić te igralište čekaju i stanovnici sve brže rastućeg naselja Blato. U ZET-u su rekli kako nema uvjeta za uvođenje autobusne linije koju stanovnici žele, ali je već godinama u planu gradnja tramvajske remize vrijedne 440 milijuna kuna.

Taman koliko će se vratiti iz državne u gradsku blagajnu. Kad smo već u Blatu, podsjećamo na 20 godina prigodno predizbornih obećanja o dovršetku Sveučilišne bolnice. No, tamo će, doznajemo, do daljnjega stršati golemi betonski kostur obrastao u šikaru. Za dovršetak je potrebno 250 milijuna eura, što je 4 i pol puta više od ovih 400 milijuna kuna. Ipak, s tim bi se novcem moglo započeti u očekivanju novca iz fondova EU ili nekog partnerskog investitora. Ali navedeni iznos sigurno bi bio više nego dovoljan za rušenje i uređenje zelene površine, što se također najavljivalo kao opcija.

Zadnji je put potrebu dovršetka bolnice Bandićev tim spomenuo prije 3 i pol mjeseca, kao i potrebnu gradnje doma za palijativnu skrb, čije je nepostojanje također sramota velegrada u 21. stoljeću. Desetljećima liječnici apeliraju na golemu potrebu za takvom institucijom, političari obećavaju, ali ništa konkretno nije učinjeno. Jedina ustanova za palijativnu skrb u Hrvatskoj je 2013. otvorena u Rijeci i stajala je 80 milijuna kuna. Spomenimo i da Novi Zagreb sa 120 tisuća stanovnika nema nikakvu bolnicu. Nema niti pučku kuhinju, koju također već godinama traže socijalno ugroženi stanovnici, a više je puta na to apelirao i predsjednik Vijeća gradske četvrti Željko Fiolić. Obećavali su političari i kazalište, studentski dom i vrtić u Sloboštini. No umjesto svega toga, tamo je počeo nicati novi šoping centar, već sedmi u Novom Zagrebu.

Zarada na žaruljama

Kajzerica je naselje sa 5 tisuća stanovnika koje nema niti jedan park. Briga za starije i sadržaji za djecu trebali bi biti prioritet, pa bi 400 milijuna moglo “pokriti” izgradnju barem dvostruko veće ustanove za palijativnu skrb od one riječke, jednog parka i vrtića čija bi gradnja za prihvat 200 djece, provjerili smo, stajala oko 20 milijuna kuna. Odlučeno je da će se na Kajzerici do 2020. godine izgraditi još jedan davno najavljivani projekt - Obrtnički centar, vrijedan 295 milijuna kuna. Zamjena javne rasvjete štednim žaruljama koje se prilagođavaju danjem svjetlu također je projekt iz 2011. godine procijenjen na 500 milijuna kuna, dosad neostvaren. I za to se apliciralo na novac iz fondova EU, ali još nije sigurno hoće li i kada on stići.

Budući da bi se tim projektom uštedjelo mnogo tisuća megavata struje, nije li bolje da se žarulje zamijene što prije, sa sigurnih 400 milijuna kuna i još 100 milijuna koje bi se sigurno našlo u proračunu? Postoje još mnogi slični, davno najavljivani projekti u ladicama gradskih službenika, ali nijedan od njih ne zvuči tako ekspresivno kao žičara, toplice, natkrivanje stadiona ili gradnja fontana. A većina bi njih bi uistinu unaprijedlila kvalitetu života u Zagrebu. Ne bi li to trebalo biti najvažnije?

Što vi mislite? POŠALJITE NAM SVOJE PRIJEDLOGE

Ako Trgovački sud potvrdi odluku Visokog upravnog suda, država će Zagrebu morati vratiti 400 milijuna kuna neutemeljeno naplaćenih sredstava za decentralizirane funkcije. Gradonačelnik Bandić najavio je da će za taj novac pokrenuti projekte žičare, natkrivanja stadiona, gradnju termi i još dvije fontane. Jutarnji donosi prijedloge potrebnijih projekata i poziva sve čitatelje da se uključe i glasaju: Na što bi Grad trebao potrošiti 400 milijuna kuna? Koji su projekti prioritet? Pišite nam na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Projekti koji bi pomogli stotinama tisuća Zagrepčana

VODOVOD, ODVODNJA I KANALIZACIJA ZA 80.000 KUĆANSTAVA - 200 milijuna kuna

Obrazovni kompleks s vrtićem, osnovnom i srednjom školom - 140 mil. kuna

Nova Remiza i širenje tramvajske mreže - 440 milijuna kuna

Sanacija klizišta - 70 milijuna kuna

Centar za palijativnu Skrb - 80-160 mil. kuna

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 06:11