Stručnjaci za životinje svake godine upozoravaju da bi naleti vrana u svibnju i lipnju mogli biti učestaliji jer tada njihovi mladunci uče letjeti. Prvi pokušaji najčešće završe skakutanjem po tlu pod budnim okom ptičjih roditelja. Ivana Rudan jedna je od onih koji su iz prve ruke otkrili koliko obrambeno nastrojene vrane mogu biti. Kada je prije tjedan dana sjela na svoj bicikl i krenula uobičajenom rutom od Španskog do Radničke, nije ni slutila da će se u nju na području Knežije zaletjeti vrana, oboriti je s bicikla i da će tom prilikom toliko ozlijediti gležanj da sljedećih mjesec dana mora provesti u strogom mirovanju.
- Izgledalo je to tako da sam u jednom trenu samo osjetila kako mi je neki teret pao na glavu zbog kojeg sam pala s bicikla. Iako sam se dočekala na ruke, zavrnula sam gležanj koji je nakon minute toliko natekao da nisam mogla skinuti tenisicu. Srećom, drugi biciklisti koji su bili iza mene su mi odmah priskočili u pomoć i pozvali hitnu koja je stigla 20-ak minuta kasnije - prepričava nam Ivana koja u prvom trenutku nije shvatila što se događa. Tek joj je prolaznica rekla kako je za sve kriva ova često omražena ptica.
Kandže u kosi
- Budući da sam imala svezanu kosu, osjetila sam samo kandže jer mi se zapetljala u kosu, nije mi kljucala glavu, ali je pri velikoj brzini i to bilo dovoljno da me sruši - dodaje. U blizini nije vidjela nikakvog poletarca, ali vjeruje da se u krošnji obližnjeg stabla nalazi gnijezdo vrane jer je ona stalno letjela u tom smjeru. Ivana je čula i za druge napade vrana na potezu kojim je prolazila, a jedan joj je kolega ispričao kako su na mjestu gdje odlaze na užinu u posljednja dva, tri tjedna mnogi bili napadnuti ili svjedočili napadu vrane.
- Netko tko je odgovoran za ovu vrstu problema trebao bi pronaći način da ga dugoročno riješi. Po mom je mišljenju smeće osnovni problem jer su ljudi često neuredni. Nisu ptice toliko ni krive što dolaze zbog hrane - smatra.
Grad Zagreb je još u siječnju apelirao da se "okoliš oko stambenih objekata održava čistim i ne bacaju otpatci hrane te da se kuhinjski otpad odlaže na za to predviđena mjesta" jer je prema njima siguran i konstantan izvor hrane u gradovima razlog naseljavanja vrana. Njihovo rješenje ovoga problema bio je poziv građanima da do 21. veljače prijave lokacije gnijezda vrana kako bi se ona mogla ukloniti. Ponovili su da vrane napadaju ljude samo onda kad procijene da su im mladi ugroženi.
Izbjegavanje lokacija
- Savjetujemo građane da dan ili dva izbjegavaju lokaciju gdje se nalazi gnijezdo dok ptić ne odleti iz gnijezda. U situaciji kada je pronađen ispali ptić nije se poželjno približavati lokaciji, već istu prijaviti službi Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec - stoji u njihovoj objavi naziva "Što trebamo znati o vranama."
Voditeljica Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP Ingeborg Bata objašnjava kako je najveći dio mladunaca već naučio letjeti i broj ozlijeđenih koje su kod njih stigle na njegu počeo se smanjivati. Ipak, nevrijeme koje je Zagreb bilo zahvatilo prije desetak dana uzrokovalo je porast broja ptića koji su završili na podu.
- Razlog je vjetar koji ih je srušio i kiša zbog koje su se smočili. U ovo doba godine bi većina ptića već trebala biti sposobna za samostalan život, ali je ova situacija to poremetila pa bi to mogao biti razlog zašto još ima napada vrana - kaže ova stručnjakinja za divlje životinje. Iako naša sugovornica s početka priče u blizini nije primijetila ptića, Bata vjeruje kako se on nalazio u blizini ili ga je netko neposredno prije odnio misleći da je ozlijeđen.
- Ljudi ponekad u dobroj namjeri odnesu ptića za kojeg bi se majka mogla i sama pobrinuti. Vrane to zapamte pa kasnije može doći do napada. Zato je važno biti siguran da ptiću zaista treba pomoć, nekada oni samo skakuću po podu jer je to jedan od uobičajenih koraka u njihovom razvoju - ističe Bata.
Suživot i razumijevanje
Orezivanje grana, koje se prošlih godina vidjelo kao rješenje protiv vrana, zapravo neće pomoći jer one svoja gnijezda slažu na debelim granama. Grančice koje se tako uklanjaju stanište su pticama pjevicama koje već ionako ugrožavaju mačke lutalice. Ni uklanjanje gnijezda Bata ne vidi kao dobar način.
- Ptice imaju nagon za preživljavanje i ako im se gnijezdo ukloni s jednog mjesta, napravit će ga na drugom - objašnjava. Tajna uspješnog suživota ljudi i vrana je izbjegavanje gnijezda i mjesta na kojima poletarci skakuću kako vrane ne bi osjetile opasnost te odnošenje ptića isključivo ako su oni ozlijeđeni ili krvare. Svaki završetak na tlu nije nužno problematičan ni opasan. Osim toga, Ingeborg Bata kaže kako bi ljudi trebali imati više razumijevanja za vrane jer "ako im ne smetaju promet i buka automobila, zašto onda toliko smeta glasanje vrana?"
