Ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu postavljen je stolperstein, kamen spoticanja na kojem je upisano ime Boris Hanžeković. Naveden je datum rođenja i smrti, zatvor u kojem je bio zatvoren i Jasenovac, logor u kojem je ubijen. Na njega će se spoticati Zagrepčani i studenti Prava, istog fakulteta koji je tijekom ustaške okupacije studirao Boris Hanžeković, atletičar koji je odbio trčati za NDH, bio zatvoren i mučen, i poginuo u proboju iz ustaškog logora Jasenovac.
Na utrci 110 metara s preponama trebalo mu je 15 sekundi do cilja, bio je atletski prvak u Kraljevini Jugoslaviji, pobjednik je utrke na 110 metara s preponama Balkanskih igara 1938. godine. Odbio je nastupati za reprezentaciju NDH. Bio je ilegalac, antifašist koji je surađivao s narodnooslobodilačkim pokretom. Godine 1944. ustaška policija ga hapsi, zatvara u zatvor u Savskoj cesti, a u listopadu 1944. ga odvode u Jasenovac.
U proboju iz Jasenovca trebao je pretrčati nešto više, oko 150 metara, možda dvadeset i koju sekundu za njega. Nije uspio. Pogodio ga je ustaški metak. Imao je 29 godina. U Jasenovcu je bio u grupi II, odnosno šumske stolarije, imao je pravo dobiti paket. To je sve što se iz ustaških dokumenata zna o njemu. Bio je jedan od 600 logoraša koji su odvedeni na strijeljanje, ali su odlučili probojem se dokopati slobode.
Znali su da će neki, mnogi poginuti. Druga opcija im je bila ostati dio Luburićeva plana i biti smaknuti pri uništenju logora. Zloglasni zapovjednik logora Jasenovac, Vjekoslav Maks Luburić, naredio je uništenje arhive, svih dokumenata i objekata i eliminaciju logoraša. Grupa u kojoj je bio i Boris Hanžeković izabrala je proboj, uspjela su 92 logoraša. Ostali su ubijeni pucnjima iz ustaških mitraljeza i pušaka. Hanžeković je poginuo nadomak zaklona.
Po Hanžekoviću je nazvan veliki atletski miting koji se u Zagrebu održava od 1951. godine, u čast atletičaru koji je ne samo čuvao osobni integritet pred ustaškim režimom, nego se i aktivno uključio u pokret otpora.
Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust i VeDRA Split, udruge veterana Domovinskog rata i antifašista u suradnji s Veleposlanstvom Savezne Republike Njemačke, Veleposlanstvom Francuske, Ministarstvom kulture i medija, Gradom Zagrebom su pred stotinjak okupljenih, među kojima su bili veleposlanici spomenutih veleposlanstava, ali i veleposlanik Velike Britanije te uzvanici i mladi, studenti i srednjoškolci, kao i članovi obitelji, postavili kamen spoticanja u čast Borisa Hanžekovića. Najavljeno je postavljanje još 20 takvih obilježja tijekom ove godine u Zagrebu i na širem području.
- Boris Hanžeković odbio je staviti svoju strast, sport, u službu tlačenja drugih. Vrijednosti sporta za Borisa Hanžekovića nisu bile prazna riječ. Imao je priliku prepustiti se samodopadnosti, izabrao je drugi put, put solidarnosti, dostojanstva i bratstva i to je učinio po cijenu vlastitog života - rekao je francuski veleposlanik Gael Veyssiere.
Christian Hellbach, njemački veleposlanik, podsjetio je da kamen spoticanja postoji kao znak sjećanja na ljude koje je ustaški režim progonio i ubio jer su vjerovali u slobodu.
- Sjećanje na ove ljude stvar je pijeteta. Čovjek nije zaboravljen dok mu ne zaboravimo ime. Prošlost ne možemo zaboraviti, ali imamo odgovornost ne zaboraviti, da se prošlost ne bi ponovila - rekao je njemački veleposlanik istaknuvši da je svaki kamen spoticanja važan kako bi nas podsjećao što se dogodi kad se zanemare demokratske vrijednosti i ljudska prava.