Napad psa na policajca, koji se početkom kolovoza dogodio u Samoboru, podijelio je hrvatsku stručnu javnost po pitanju tko je u tom slučaju kriv.
Kao što je Jutarnji list prvi pisao, policajac je po nalogu suda otišao u dom Denija M. H. (33) kako bi utvrdio njegovo prebivalište na toj adresi. Nakon što je pritisnuo zvono na ogradi, a nitko nije otvarao, ušao je kroz otključana vrata u dvorište i pozvonio na vrata kuće, s time da je odmah na ulazu zamijetio znak “Oštar pas”.
U tom se trenutku na njega zatrčao Tito, četiri godine stara bijela argentinska doga koja ga je ugrizla za desnu potkoljenicu. Policajac je završio na tlu gdje ga je pas ugrizao i za lijevo stopalo te čvrsto držao. Ne bi li spriječio daljnje ugrize, psa je poprskao sprejem suzavcem, a kako Tito nije popuštao ugriz, policajac ga je udario palicom.
Policajac je u tom napadu prošao s lakšim ozljedama, a pas je, prema riječima vlasnika, pretrpio teške ozljede glave. Pitanje koje se u svemu tome postavilo jest je li policajac imao pravo ući na privatni posjed bez dopuštenja vlasnika te leži li odgovornost za napad na policajcu ili psu.
Upozorenje s ograde
Ako se pitaju borci za prava životinja, onda odgovornost pada na policajca. Iris Ban-Krošelj iz udruge Animalex smatra da je policajac tijekom provjere trebao biti taktičniji i ozbiljnije shvatiti upozorenje s pločice koja se nalazila na ogradi da se u dvorištu nalazi pas.
Prema njezinim riječima, pas je reagirao potpuno očekivano braneći svoj teritorij te je napao nepozvanog gosta, no isto tako navodi da je i policajac reagirao jednako tako instinktivno braneći se od ugriza psa, posebno stoga što je prvo koristio blaže sredstvo, suzavac, a zatim je psa udario palicom.
Odgovornost vlasnika
- U ovom slučaju odgovornost je isključivo na policajcu koji je, ne razmišljajući o opasnosti, unatoč upozorenju, neovlašteno ušao na posjed te se nadamo da će ubuduće više paziti - kaže Ban-Krošelj te ujedno dodaje kako se ovdje ne radi o opasnom ili agresivnom psu.
Naime, u Pravilniku o opasnim psima posebno se ističe da je opasan onaj pas koji je bez razloga napao čovjeka, a ovaj je pas, napominje Ban-Krošelj, imao opravdan razlog.
S njom se dijelom slaže i veterinarka Silvija Rakočević iz veterinarske ambulante Goldi. Ona nam je objasnila da je argentinska doga branila svoj teritorij te navodi da je u ovom slučaju pogriješio policajac koji je trebao ozbiljnije shvatiti upozorenje o oštrom psu. No, isto tako navodi da vlasnik, ako zna da mu je pas opasan, mora psa držati zatvorenim ili pod kontrolom jer, kaže, u njegovo otključano dvorište lako je moglo ući malo dijete ili poštar.
S druge strane, pravni stručnjaci ističu kako je policajac postupao po službenoj dužnosti te navode da je imao svako pravo ući na privatni posjed. Odvjetnik Anto Nobilo ističe kako se u ovom napadu policajac branio te navodi kako on nije prekršio nikakav zakon.
- Mislim da bi vlasnik psa morao odgovarati. Ne bi se smjelo slobodno držati psa koji samo tako napada ljude - ističe Nobilo.
S njim se slaže i odvjetnik Mario Medak. Kako navodi, prema Zakonu o zaštiti životinja vlasnik psa odgojem ili školovanjem mora osigurati da pas nije opasan za svoju okolinu te dodaje da ako vlasnik huška psa da napada čovjeka ili drugu životinju, onda je propisana kazna u iznosu od 20.000 do 50.000 kuna. Isto tako, Medak navodi da je Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira propisana novčana kazna za onoga tko bez nadzora drži životinju koja može ugroziti građanina.
Mogući scenariji
- Napadnuta osoba ima pravo na naknadu štete koja ovisi o visini traume ili ozljeda koje je ta osoba pretrpjela - kaže Medak. No, dodaje, ako vlasnik dokaže da je šteta nastala radnjom policajca ili neke druge osobe, odnosno da vlasnik psa nije mogao predvidjeti tu radnju ili izbjeći njezine posljedice, onda se taj isti vlasnik oslobađa odgovornosti.
To bi bio slučaj da je, primjerice, policajac izazivao psa, gađao ga kamenjem ili ga prvi napao. U slučaju da je pas prvi krenuo na čovjeka, onda odgovornost leži na vlasniku.