Nakon zagrebačkog potresa situacija je u ovom domu nepodnošljiva. Tri do četiri puta tjedno pucaju vodovodne cijevi, zaštopane i stare. Pucaju i kanalizacijske, a svaki popravak košta između pet i deset tisuća kuna. Temelji zgrade Doma za starije "Dubrava" izgrađene 1969. godine nisu prestali drhtati. Istovremeno, blagajna se ne prestaje prazniti zbog dotrajale infrastrukture. Djelatnici i korisnici su stoga na rubu živaca.
Rat u Ukrajini i pogoršana globalna situacija doveli su ove godine do poremećaja na tržištu energenata. Rast cijena uznemirio je poduzetnike i javne ustanove zbog povećanja, primarno, vrijednosti plina. Počele su se ugovarati posebne cijene za kućanstva kako građani na svojim plećima ne bi podnijeli teret krize. No, poduzetnici nisu imali tu olakšicu, nije ju imao ni Dom za starije u Dubravi gdje su plin počeli plaćati 440 posto više naspram istog razdoblje prošle godine. Takva situacija mogla bi dovesti do njegova kraha. No, neće.
U domu su krizu, uvjeravaju nas, dočekali spremni jer su s mjerama štednje počeli još 2018. godine, i to s kompletnom energetskom obnovom zbog koje su ipak uspjeli smanjiti troškove. Završena je 2021. godine, a trenutno saniraju oštećenja koja su nastala tijekom potresa. Najviše su smanjili troškove za vodu, i to za šest tisuća kuna mjesečno, dok grijanje plaćaju tisuću kuna manje, nego u istim mjesecima 2021.
- Bilo je naporno, bilo je teško sve organizirati u kući punoj ljudi, no uspijevamo i sretni smo - priča nam Milica Sučić, ravnateljica Doma za starije "Dubrava". Obnovom su dobili termofasadu, novu PVC stolariju, regulatore za grijanje, LED rasvjetu koja troši 90 posto energije manje od obične i solarne panela za toplu vodu. Sada mijenjaju vodovodne, kanalizacijske i cijevi za centralno grijanje. Poboljšavaju tako život 131 korisnika doma od kojih su se neki žrtvovali i na nekoliko dana iselili iz svoje sobe kako bi se one obnovile. Nisu se bunili, prepričava Sučić, nego bi bespogovorno to prihvatili jer znaju o kakvoj je situaciji riječ.
- To su generaciji koje su nažalost kroz život pretrpjele puno nedaća, imaju puno iskustva. Izmjenu kompletnih cijevi je teško organizirati. Moramo iseliti ljude, a oskudijevamo s prostorom. Snalazimo se smještajući ih u praznim prostorijama ili u onima za zajedničko korištenje koje pretvaramo u višekrevetne sobe - opisuje ravnateljica dodavši kako su se neki stanari i po tri puta morali iseljavati iz svoje sobe.
Dio zgrade, koja je prvotno trebala biti studentski dom, u potpunosti je obnovljen, dok će ostali radovi završiti u proljeće. Zaboravit će tada umirovljenici na probleme i vratiti se svakodnevici ispunjenoj radionicama, druženju, zabavama sa živom muzikom, pjevanju i predstavama. Usprkos tome, u domu i dalje promiču štedljivost i organiziraju razne edukacije kako bi pomogli štićenicima.
Na tim edukacijama sa svojim korisnicima razgovaraju o mjerama štednje i pravilima koja se trebaju pridržavati. Štićenicima su sugerirali da gase svjetlo i smanje grijanje kad napuštaju prostoriju, ne puštaju vodu da nepotrebno curi i povremeno otvore širom prozor kako bi na par minuta prozračili sobu.
Temeljem Uredbe Vlade RH o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije dom je uštedio, procjenjuje Sučić, oko 24 tisuće kuna. Ti novci će biti potrošeni na aktivnosti korisnika doma, na organizaciju i financiranje izleta.
I na svakodnevnu štednju za koju moraju činiti male stvari, poput gašenja svjetla ili grijanja, dom svoje korisnike nastoji motivirati tako što će ušteđeni novac potrošiti za odlazak na izlete, angažman svirača na domskim zabavama i ostalim vrstama razonode. Štednja, upozorava, ne bi bila moguća bez suradnje umirovljenika koji nekad sami iznose svoje ideje. Upozoravaju i jedni druge kad nešto rade kako ne bi trebali, primjerice kad imaju otvoren prozor na kip.
Među pažljivim korisnicima su Dragana Kukolja i Franjo Malec. S njima smo razgovarali nakon predstave koju je u blagovaonici održalo pet štićenica doma. Među njima je bila i Dragana koja je u njoj čitala pripovijest o svojem životu. Bio je to prvi put da je glumila. Stanovnik je doma godinu dana, dok Franjo tu boravi godinu i pol. Navikli su se, navode, bez problema na promjenu i nemaju nikakve prigovore na svoj boravak u domu.
- Mi bi voljeli nešto prištedjeti - jasno će Franjo kad smo počeli pričati o uštedama.
- Neki su ovdje premladi zato to ne mogu shvatiti - uključila se u raspravu i Dragana. Potom su nam oboje opisali na koje sve načine štede, a Franjo je primijetio da se troši više vode nego što bi trebalo.
- Razlog je što smo slabo pokretni. Znate, treba nam više vremena za pranje zuba, ruku i tuširanje - iskreno će.
Nemarnost drugih korisnika primjećuju, ali nije im drago voditi brigu o njima. Neki njihove komentare prihvate, drugi se, pak, uvrijede pa radije propuste dati savjete. Dragici je život poremetilo i preseljenje iz njezine sobe, tj. njezinog dvorca, kako ju naziva.
- Na početku mi je, prva dva ili tri dana, bilo jako čudno kad su me preselili zbog radova, no sada sam se već naviknula i dobro mi je s prijateljicom i susjedom. Uskoro ću se vratiti preko Ilice (hodnika) i veselim se vlastitoj sobi - napominje.
U njenoj je sobi, kao i u mnogo drugih prilikom našeg posjeta, bila izvađena stara i zaštopana cijev iza koje je ostala rupa u zidu. U dijelovima doma gdje traju radovi su po podu su rasprostrte novine koje prekriva prašina. Čuju se buka i zvuk alata, a inventar je iz soba i ureda nalazi se u hodnicima. Na zidovima su još uvijek tragovi vlage kao ostavština cijevi koje su neprestano pucale. I oni će završetkom obnove nestati.
- Tijekom 2021. godine imali smo problema sa grijanjem te je HEP Toplinarstvo izvršilo zamjenu dotrajale toplinske stanice. Tada je izvršena i zamjena starog dotrajalog bojlera zbog kojega smo imali učestale poplave i velike gubitke vode, te smo sanacijom tog problema također uštedjeli - naglašava ravnateljica Milica Sučić. Sada je to iza njih, zbog toga su sretni, a veseli ih i skori kraj radova. Sučić tu obnovu smatra temeljem daljnjih ušteda i napretka doma, temeljem komotnosti njihovih članova. Silno kopanje, buka, premještanje korisnika, psihološki je utjecalo na umirovljenike, no sve su zajednički prebrodili uz mnoštvo međusobnog razumijevanja. Jer kako su nam štićenici rekli tijekom naših rasprava, ipak je to i njihov novac.
- Štednja je proces i to dugoročan, s malim koracima. Ne možemo očekivati da se preko noći vide rezultati. Mi ovdje, nakon te energetske obnove, razvijamo prave navike. Zajedništvo, odgovorno ponašanje i preventiva, to su naši postulati - konstatira ravnateljica Doma za starije osobe "Dubrava".