Izlaze u trojkama, na terenu su cijeli dan, a u šali se nazivaju "prvim smećarima Zagreba". Njihov je zadatak samo jedan i u dogovoru s predstavnicima stanara moraju riješiti nešto što se nije moglo punih dvadeset godina: dovesti u red spremnike za otpad na ulicama i nogostupima.
- Ali što ćemo s biciklima, zabrinuto ih pita predstavnik stanara zgrade u Kikićevoj ulici dok stoje okupljeni oko kante za biootpad. Četvrtak je ujutro, a reporteri Jutarnjeg s jednim od timova izašli su na teren da vide kako to izgleda u praksi.
Šef tima Tomislav Rončević predstavniku je naime predložio da taj i ostale spremnike smjeste u smetlarnik u zgradi. Tu nastaje problem, stanari su prostoriju odavno pretvorili u biciklarnik.
- Možemo napraviti mjesto za odlaganje bicikala vani, s nadstrešnicom, predlaže Ana Vasung iz Mjesnog odbora Horvati-Srednjaci.
- U redu, što se mora..., suglasan je na kraju predstavnik stanara.
O čemu se ovdje riječ? Zagrebački Holding, preciznije podružnica Čistoća, nedavno je naime raspisala javni poziv predstavnicima stanara da se jave ako su zainteresirani da im se sve spremnike za otpad spremi u tzv boksove na javnoj površini i to samo u slučajevima ako nema mjesta za njih unutar nekretnine (dvorište, smetlarnik ili veža, primjerice).
Nakon toga osnovani su interdisciplinarni timovi od strane Grada koji sada već tjednima obilaze zainteresirane i s njima dogovaraju uvjete i lokacije za te tipizirane boksove.
Riječ je čeličnim konstrukcijama koje će biti postavljene na betonsku podlogu u kojima će se kante za otpad držati zaključane, a bit će visoki dva metra i široki oko 1,5 metara. Dizajnirao ih je Studio ii, a prema riječima gradonačelnika Tomislava Tomaševića bit će postavljeni na oko 4000 lokacija u Zagrebu.
Tim pod vodstvom Tomislava Rončevića samo je jedan od timova koji direktno s predstavnicima stanara dogovara gdje će ih se postaviti. Financirat će ih sami stanari svake zgrade, a cijena im još nije poznata.
Uz Rončevića i Vasung iz MO, u četvrtak su tako na terenu bili Ivana Kišek iz prometa te Christian David Gadler iz Podružnice Čistoća. Ovakvih timova ukupno je deset i s radom su krenuli početkom svibnja. Iz Zagrebačkog holdinga nadaju se da će sve prijavljene lokacije obići do kraja srpnja.
Stanari zagrebačkih stambenih zgrada kontejnere i kante za otpad mahom drže na javnim površinama poput nogostupa i parkirališta. Predviđeni rok za početak novog režima odlaganja otpada je 1. srpnja, no kako je gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao na ovotjednoj presici, ta tranzicija se neće dogoditi preko noći.
Pravila nove Odluke su jednostavna.
Kontejneri i kante više se neće moći nalaziti na javnim površinama. Tko ima smetlarnike, morat će ih ponovno upogoniti, a tko nema, napravit će bokseve ili otpad na drugi način smjestiti unutar katastarske čestice. Cilj je da otpad u spremnike baciti mogu samo oni koji za njih plaćaju račune, a da se trećim osobama onemogući pristup. Uz to, ulice Zagreba građanima i posjetiteljima bit će ljepše i ugodnije za život bez zaudaranja, naročito onog iz kanti za biootpad.
Po dolasku na novu lokaciju u četvrtak, Tomislavu je bilo dovoljno samo pet minuta da obiđe zgradu i ustanovi situaciju. Predstavnica Mjesnog Odbora unaprijed mu je objasnila tko smetlarnike ima, a tko nema i za što se koriste pošto otpad nije u njima. Problem je nastao jer su u nekom trenutku svi stavljeni na javne površine, a smetlarnici su prenamijenjeni u skladišta ili su u najmu za, primjerice, frizerske salone. Gdje god je moguće, ideja je vratiti spremnike unutar nekretnina.
Drugo rješenje su boksevi koje suvlasnici sami financiraju. Bitno je da oni budu postavljeni na mjesta koja neće smetati kretanju građana te da djelatnici Čistoće mogu lako do njih doći prilikom odvoza otpada.
Nakon što predstavniku stanara objasni koje je rješenje za njega najbolje, Rončević na mapi dokumenta prijedloga koji potpisuje s predstavnikom ucrtava mjesto koje je ocijenio prikladnim.
- Izazovi su najčešće vezani uz ograničenja oko pozicioniranja bokseva, na primjer, uske ulice, male zelene površine, pojedini stanari ne žele aktivirati smetlarnike koje su prenamijenili u biciklarnike i slično. U suradnji s našim timovima, nalazi se najbolje moguće rješenje za konkretnu situaciju. Postoje različite situacije, zbog kojih se i ide u terenske izvide s mogućnošću sagledavanja svakog aspekta koji bi mogao biti problematičan, komentirali su iz Holdinga.
Navode kako je suradnja s predstavnicima stanara dobra te da su zahvalni na pomoći od djelatnika javnih institucija.
Nakon što ih je posjetio tim iz Grada i dao mišljenje, predstavnik stanara treba se javiti Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Od Ureda dobiva rješenja za izgradnju bokseva.
- Često dolaze ljudi koji ne žive u ovoj zgradi pa bacaju svoj otpad. Naši kontejneri dovoljni su za nas, ali ne i za svakog uokolo, požalio se jedan od predstavnika.
Smetlarnici i novoizgrađeni boksevi bit će pod ključem ili šifrom, a pristup će mu imati samo stanari i djelatnici Čistoće. Cilj toga je da otpad ne bacaju oni koji ne plaćaju njegovo zbrinjavanje, što posebno veseli stanare.
- Trenutno stanje nije zadovoljavajuće i šteti prolaznosti građana po nogostupima (posebice osobama s invaliditetom, majkama s djecom u kolicima i slično) te samoj estetici i funkcionalnosti grada, rekli su iz Grada.
Zato smatraju da je građanima u interesu da se otpad makne s ulica. Najavili su da će Grad Zagreb i Podružnica Čistoća tijekom cijelog razdoblja provoditi edukaciju i informiranje građana kako bi što bolje implementirali novi sustav odvajanja otpada.
Na pitanje o mogućim kaznama za građane koji se ne budu pridržavali nove Odluke, odgovaraju kako imaju povjerenje u građane i njihovu suradnju. Ovo se odnosi i na praksu odvajanja otpada za koju se nadaju da će postati praksa svakog zagrebačkog kućanstva.
- Pritom je vrlo važno da će odvajanjem otpada građani smanjiti vlastiti mjesečni račun u odnosu na to koliko bi on iznosio da otpad ne odvajaju, istaknuli su.
Ostali planovi koje Zagreb ima za poboljšanje gospodarenja otpadom su ulaganje u resurse Čistoće, digitalizaciju sustava i izgradnju sustava za sortiranje otpada.
- Sve navedeno znatno će poboljšati kvalitetu života u gradu i dugoročnu održivost, dodaje Holding.