Za koji dan šefica diplomacije Vesna Pusić putuje s predsjednikom Ivom Josipovićem na zasjedanje Opće skupštine UN-a, u vrijeme kada svijet potresa kriza u Ukrajini, Iraku i Siriji. Nije mirno ni na Bliskom istoku, pa će svjetski vođe imati pune ruke posla kako ne bi došlo do nekog novog oblika Hladnog rata, da se o pesimističnijoj varijanti i ne govori. Dok su prijašnje godine za Hrvatsku na East Riveru bile u znaku ulaska u NATO i EU, sada smo “za stolom”, ravnopravno odlučujemo o svim svjetskim temama i međunarodna nam je pozicija daleko komotnija.

S Vesnom Pusić razgovamo u njezinu uredu na Zrinjevcu, prije svega o europskim temama, ali se nisu mogle zaobići ni one o stanju u zemlji. Vidljiv je optimizam potpredsjednice Vlade i kada je riječ o međunarodnom položaju Hrvatske i budućnosti lijeve koalicije. “Nikada Hrvatska nije imala međunarodni ugled kao sada. Možete u EU pitati bilo kojeg ministra vanjskih poslova i potvrdit će vam da politički stojimo jako dobro. Imamo veći ugled nego što bi se očekivalo od zemlje naše veličine. Nastupamo pripremljeno i suvislo, zrelije nego što je naša politika bila u nekim drugim vremenima.”

Nakon ulaska Hrvatske u EU kao da je spasnuo entuzijazam građana prema Europi i europskim temama?

- Kod nas ni prije ulaska u EU nije bilo one vrste entuzijazma ili euforije kao kod osam država istočne Europe koje su ušle 2004. U toku pregovora bilo je i dosta kritika, a i nije bilo očekivanja da će EU riješiti sve naše poteškoće i probleme, već samo da ćemo dobiti sigurnosni i ekonomski povoljniji okvir. Zbog ekonomske krize i u EU je entuzijazam splasnuo. Ono što se promijenilo u političkom pogledu u Hrvatskoj je to što je do ulaska vladao konsenzus koji smo uspjeli izgraditi 2004. pa se EU nije puno upotrebljavala u svrhu političkog nadmetanja i hvatanja političkih poena. Sada, “kada je sigurno”, kada smo unutra, EU je djelomično postala tema za političko nadmetanje, pa se možda malo više u tom kontekstu i spominje.

Često se govori da nismo dovoljno iskoristili europski novac za projekte?

- Povećali smo iskorištenost sredstava, ali još nije sto posto pa se može reći da može i bolje. No, kad govorimo o iskorištenosti i dalje je riječ o novcu iz pretpristupnih fondova, no na raspolaganju nam stoji više od deset milijardi eura koje možemo iskoristiti kroz kvalitetne projekte u prestojećem šestogodišnjem razdoblju. Zato je odluka otprije nekoliko dana, vezana uz infrastrukturne projekte, za nas neobično značajna i velika.

O kojim najvažnijim projektima je riječ?

- Pelješki most, dubrovački aerodrom, željeznički koridor od slovenske do srpske granice, a ako se svi realiziraju, bit će jako dobro. Iako, ne treba vikati ‘hop’ prije nego što cijeli posao bude gotov. Važno je i što su jedinice lokalne samouprave postale puno sposobnije za privlačenje projekata.

Kakva je sada situacija s Pelješkim mostom?

- Ako studija isplativosti pokaže isto što je pokazala predstudija, a uglavnom ide u tom pravcu, taj će se projekt kvalificirati kao europski projekt. Moraju, naravno, proći sve faze, ali rekla bih da je to projekt koji smo mi dobili.

Dakle, optimist ste?

- Mislim da to nije pitanje optimizma, nego činjenica.

A jadransko-jonska autocesta?

- To je na ‘dužem štapu’ i išla bi kroz BiH. No, sada je na redu pitanje rješavanja problema zaustavljanja na granici, na prolazu kroz Neum, i zato je logično je da mi hrvatski teritorij povezujemo mostom. Da to ide glatko, bilo bi lakše, ali kako ide s puno poteškoća, ta je autocesta projekt za budućnost.

Kada ćemo, realno, ući u Schengen?

- Trebali bismo do ljeta 2015. pozvati predstavnike Europske komisije, kako bi provjerili našu spremnost. To uključuje dovršenje cijelog niza poslova, od kojih smo jedan dio već odradili i prije. Europska komisija to prati kontinuirano, a naš cilj je da sljedeće ljeto budemo potpuno spremni. Imamo dugačku vanjsku granicu, koja će postati i vanjska granica EU, i pripreme su vrlo ozbiljan i zahtjevan posao stoga na pristupu Schengenu radi posebna grupa.

Članak u cijelost pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg