VESNA PUSIĆ OTKRIVA 'Prgomet mi je prihvatljiv kao predsjednik Sabora. A Most? Na kraju će, mislim, dio Mosta podržati nas, a dio HDZ'

U igri živaca oko sastavljanja nove Vlade i pregovora s Mostom, HNS je kao dio koalicije Hrvatska raste prvi Boži Petrovu rekao NE. Ne velikoj koaliciji, ali ne i nestranačkom premijeru. Zašto im je velika koalicija neprihvatljiva, zašto Zoran Milanović mora biti novi-stari premijer te zašto vjeruje da ćemo do Božića imati Vladu, u intervjuu za subotnji Magazin otkriva Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, prva potpredsjednica tehničke Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova.

Mjesec je dana od izbora, a mi još nemamo niti konstituiran Sabor niti Vladu. Nalazimo li se sada već u jednoj političkoj pat-poziciji koja bi mogla biti opasna za državu? Znamo da imamo privremeno financiranje do 31. ožujka, krediti se trebaju otplaćivati, mirovine isplaćivati, moramo paziti na kreditni rejting...

- Sastavljanje Vlade mjesec dana nakon izbora ne predstavlja nikakvu krizu ni problem. Kada je riječ o redovnim troškovima kao što su mirovine i plaće, za to postoji privremeno financiranje. To donekle ima utjecaj na opći dojam koji zatim utječe na kreditni rejting, međutim, mislim da mjesec dana još nije tako teško i krizno razdoblje. Više je problem to što na neki način u ovom trenutku više nije jasno o čemu pregovaramo. Neko smo vrijeme pregovarali o reformama i oko toga smo se svi složili. Sad ne pregovaramo o tome, nego se razgovara o tehnologiji formiranja i kasnije funkcioniranja institucija vlasti. U tom smislu postoji određena poteškoća.

Što su vama političarima građani poručili ovakvim izborom i koje pouke iz toga možete izvući?

- To nije stvar pouke nego je poruka vrlo jasna. Najveću podršku dobile su dvije koalicije, ali građani su htjeli da nikome ne bude previše komotna pozicija, nego da postoji još jedan element koji će kompromise činiti nužnima, s nekim novim idejama i kroz to na neki način većinu držati stalno pod određenim pritiskom.

Je li to dobro za Hrvatsku?

- Za nas političare je to malo teže, ali za građane je sasvim dobro jer za njih je uvijek bolje da nitko nema neprikosnovenu vlast. Katkad to znači malo sporije promjene ili odlučivanje, ali s druge strane je sigurnije da se neće srljati.

Je li to poruka građana koji su bili svjedoci vaše vlasti, da su se neke stvari mogle brže događati?

- Vjerojatno jest i reakcija na to. Nakon parlamentarnih izbora 2011. očekivanja su bila prevelika i više su bila rezultat nezadovoljstva s bivšim vladama. Ljudi su imali osjećaj da mi previše lutamo i to im je išlo na živce. U jednom trenutku je bila podrška vladi zaista niska, a to je bio izraz frustracija u odnosu na očekivanja koja su bila. Međutim, kako je Vlada u drugom dijelu mandata počela bolje funkcionirati, tako je i podrška rasla, a to su pokazali i izbori. Jedna stvar je sigurna, a to je da je HDZ izgubio izbore, ali nije sasvim sigurno da je naša koalicija dobila. I upravo je zbog toga tako velik broj ljudi dao svoj glas jednom novom političkom fenomenu kao što je platforma Most.

Što uopće mislite o Mostu?

- Vrlo je zanimljiva ta platforma zato što na nacionalnu razinu dovodi lokalnu razinu. Birači su se očito opredijelili za ljude iz svoje lokalne sredine za koje osjećaju da su blizu politici svakodnevice i to je pozitivno. Ono što mi se čini kao problem jest to da su u nekim svojim političkim i svjetonazorskim stavovima vrlo različiti. U svim tim programskim zahtjevima nema niti jednog svjetonazorskog elementa zato što ljudi koji su se tu okupili imaju vrlo različita mišljenja i svjetonazore.

HNS je prvi javno Petrovu rekao NE. Kako to da ste tako jasno odbili takvo rješenje i je li to bilo dogovoreno s premijerom?

- Nije bilo sinkronizirano sa SDP-om. Malo me iznenadilo što je to izazvalo takvu reakciju jer su i Milanović i Karamarko više puta ranije rekli da nema velike koalicije. Za demokraciju bi bilo nezdravo da imamo samo šest ljudi u opoziciji. A takav sustav je postojao u našoj političkoj kulturi i tradiciji (Jugoslavija op.a.) Ta antipatija prema konkurenciji i utakmici na političkoj sceni unosi određenu nesigurnost i potpuno je kontraproduktivna za ideju reformi. Jer ako bi se dvije velike koalicije dogovorile, tu ne samo da im ne treba Most, ili mi, nego zajedno mogu raditi što god hoće, pa i sve suprotno od ideje promjena. Nema garancije da će se neke od tih politika provoditi. Mi smo jasno rekli ne velikoj koaliciji, ali nismo odbili sadržaj onih politika koje su oni predložili. Mi smo na izbore izašli s jasnim političkim profilom i koaliciji donijeli 10 mandata. Osvojili smo i značajan broj preferencijalnih glasova i ako to nije to, nema nikakvog razloga da mi u tom slučaju budemo dio te koalicije i bit ćemo u oporbi.

Kako su vama izgledali ti pregovori? Izgledalo je kao da se suzdržavate reći što doista mislite o takvom prijedlogu, a vidjeli smo da ste grizli nokte, šarali po papirima...

- Pregovori prije sastanka u Esplanadi bili su vrlo zanimljivi i možda bi bilo dobro tako nešto uvesti kao praksu, da oni koji će sudjelovati u vlasti nekoliko tjedana razgovaraju o temama za koje misle da su ključne u idućem mandatu. Međutim, ovo u Esplanadi nije bilo to. To je bila jedna javna prilika da Božo Petrov pred svima još jednom izloži ideju velike koalicije, iz vida se izgubila svrha vlasti, a to nije da svi koji u njoj sudjeluju bude zadovoljni, nego da se što efikasnije upravlja javnim poslovima. Svatko tko se bavio tim poslom zna u kojoj mjeri su te četiri godine kratke da se nešto provede, a ako uvedete taj faktor rotacijske vlasti, uvijek se pitate s koje pozicije procjenjujete racionalnost.

Mislite li da će Most do kraja ove postizborne drame ostati jedinstven ili će vas podržati nekoliko njihovih članova koji nisu skloni koaliciji s HDZ-om?

- Ne mogu unaprijed reći što će se dogoditi, ali očekujem da će određeni broj ljudi iz Mosta podržati nas, a određeni možda HDZ. Jer ova situacija u kojoj izađeš na izbore i unaprijed se zavjetuješ da nećeš ulaziti u koaliciju ni s kim, to nije taj posao. Onda nemoj izlaziti na izbore, ili osvoji 76 mandata, što je malo teže. Nitko tko je za njih glasao nije mislio da će u istoj Vladi biti Milanović i Karamarko i da će se dokinuti oporba kao važna sastavnica svake demokracije.

Kako to da ste tako uvjereni da ćemo do Božića imati Vladu? Znate li nešto što mi ne znamo?

- Ne, riječ je samo o određenom političkom iskustvu. Uzimajući u obzir da je ljudima sad već malo dosta, da ovo natezanje traje predugo i da je kontraproduktivno, mislim da ćemo prvo doći do toga da izaberemo predsjednika Sabora, a nakon toga ćemo složiti i Vladu.

Hoćemo li idući tjedan onda imati konstituiran Sabor i tko će u tom slučaju biti predsjednik (Prgomet ili Leko)?

- Bilo bi logično da tako bude. Onda bi imali realnu šansu da do Božića sastavimo Vladu. Mi smo razgovarali, podržat ćemo ideju da se izabere ili Leko ili Prgomet, ovisno o tome gdje postoji spremnost da se da podrška jednom ili drugom kandidatu. Leko je načinom rada očito dobio uvažavanje od ljudi koji nisu nužno njegovi politički istomišljenici. Takva osoba je potrebna u Saboru, netko tko će smiriti situaciju...

Netko tko će i Milanoviću reći da sjedne i šuti?

- Da, to se ljudima sviđa, kad netko ima takav autoritet.

A Prgomet?

- Njega ljudi manje poznaju od Leke, ali meni je prihvatljiv. Slušala sam ga dosta u intervjuima, on je umjereni konzervativac, vrlo pametan i s racionalnim stavovima.

Postoji li ikakva mogućnost da mandatar ne bude Zoran Milanović nego neka nestranačka osoba oko koje biste se dogovorili s Mostom?

- Milanović je bio prvi koji je bio spreman razgovarati o toj mogućnosti kada je Most prvi put to spomenuo, tako da mislim da je on bio spreman i na to. Međutim, puno ljudi, posebice iz SDP-a, na njega je graknulo zbog takve popustljivosti. No, tu nije samo pitanje konkretne osobe, riječ je o funkcioniranju te Vlade, jer sama činjenica da se zovete premijerom ne daje vam nužno autoritet ako nemate zastupnike u Saboru i ministre koji vas uvažavaju po hijerarhiji i prema onome što ste na izborima postigli. Načelno gledano, možete reći idemo na izbore, ali će se netko odlučiti za nekog desetog za premijera, nekoga tko je dobar menadžer. Međutim, tko će se za takvu osobu odlučiti ako ne birači. Osim toga, da biste dobili podršku u parlamentu, morate imati jaku stranku i koaliciju koja će iza toga stati, a ako ste pali s neba i nemate takvu podršku, nema smisla. Milanović i Karamarko su vodili svoje koalicije na izborima i biračima je bilo jasno za koga glasaju za premijera.

Hoće li vam smetati eventualna podrška HDSSB-a u Saboru?

- Neće mi smetati, ali mi moramo imati 76 potpisa podrške Vladi bez Branimira Glavaša osobno.

Kad biste se dogovorili s Mostom o koaliciji, koliko bi realno oni mogli dobiti ministarstava, odnosno što im je vaša koalicija spremna ponuditi?

- Temeljem našeg iskustva, kad smo sastavljali prošlu vladu, četiri ministarstva bi bio neki realan broj. To ne bi bio problem dogovoriti, glavno da se nađu ljudi koji znaju raditi posao.

Je li jedini uvjet HNS-a da vi u mogućoj novoj lijevo-liberalnoj vladi ostanete ministrica vanjskih poslova ili smatrate da bi vam u tom slučaju pripalo još ministarstava?

- Mi ćemo pregovarati o svemu, dosad s naših 12 mandata nismo postavljali nikakve zahtjeve. Ali očekujemo da ćemo nastaviti raditi poslove koje smo i dosad radili, s time da bi se Ministarstvo gospodarstva moglo pretvoriti u Ministarstvo energetike i industrije.

Iduće godine imate unutarstranačke izbore, vi se neće kandidirati, imate li favorita za nasljednika u stranci?

- Favorite imam, ali naravno da neću o tome govoriti. Ono što mi je drago jest da ima dobrih potencijalnih kandidata i da je ta generacija stasala te da je spremna preuzeti stranku. To je težak posao, zahtijeva puno strpljenja i angažmana. Moja glavna briga je sada da ne odustanu od toga, jer znaju da je lakše biti u vrhu, ali ne biti predsjednik.

Govorimo o Vrdoljaku, Štromaru, Posavcu, Anki Mrak-Taritaš?

- Da, ali mislim da Anka nije za to zainteresirana, a tu je još i Nada Turina-Đurić.

Je li se HNS-ovka Ermina Lekaj Prljaskaj odlučila dati svoj potpis Zoranu Milanoviću?

- Ona je članica HNS-a i bez ikakvog nagovaranja došla je na sastanak Kluba zastupnika. Rekla je da se osjeća kao HNS-ovka, ali da ima odgovornost prema ljudima koji su je izabrali i da ne treba biti ta koja će odlučivati tko će sastavljati Vladu. S obzirom na to da nije izabrana na stranačkoj listi, poštujem njen stav. Svjetonazorski ne može biti suprotna od nas s obzirom na to da se učlanila u Hrvatsku narodnu stranku, a ne u neku drugu stranku. Mislim da se malo šokirala od tolikog medijskog i političkog pritiska s različitih strana. Mi ne vršimo na nju nikakav pritisak, ali se nadam da će ona na kraju pristupiti našoj koaliciji. Od svih drugih manjinskih zastupnika očekujem da podržavaju našu koaliciju, jer se mi u stavu prema manjinama dosta razlikujemo od HDZ-a. Međutim, ako bi se kojim slučajem dogodilo da HDZ sastavi Vladu, ne bih nikome od tih zastupnika zamjerila ako bi se priključili njima jer njihovi mandati su ipak vrlo specifični.

Kako teče postupak za glavnu tajnicu UN-a i kakve su vam šanse?

- Nisam se u zadnje vrijeme time bavila jer sada nam je od primarne važnosti sastaviti Vladu i početi funkcionirati normalno. Kad to obavimo, pozabavit ću se i time. Sada se puno otvorenije razgovara o ova oba kriterija koja ja zadovoljavam (istočnoeuropski kandidat i žena). Bit će to zanimljivo, dobro za mene i za zemlju jer joj daje vidljivost. Ne znam kako će završiti. Šanse su umjerene - nije nemoguće, ali je daleko od toga da je to već gotova stvar.