Smatram da HNS i SDP trebaju ići u predizbornu koaliciju, a kada ćemo to dogovoriti i na koji način, još ćemo vidjeti. Postoji potreba za tim, a i SDP i mi smo naučili nešto iz dosadašnjih iskustava na izborima, kaže Vesna Pusić, predsjednica Kluba zastupnika HNS-a i šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Hrvatske s EU.
Za informacije da je HNS nezadovoljan suradnjom unutar tzv. Kukuriku koalicije, zbog čega vrše pritisak na SDP da je krajnji rok da se potpiše predizborni koalicijski sporazum, kaže - nisu točne.
Velika koalicija nerealna
- Situacija je obrnuta jer je prvi prijedlog došao od SDP-a, a mi smo inicijativu prihvatili, pojašnjava Pusić.
Ima naznaka da se u SDP-u sada tome protive.
- Po mojim saznanjima i razgovorima koje vodimo, znam da i SDP smatra kako treba ići u predizbornu koaliciju, no na njima je da to procijene.
Je li točno da je HNS uvjetovao SDP-u da se izbjegne suradnja s liberalima?
- Ni govora, nismo razgovarali o tome. Što se tiče naše koalicije, HSLS nije relevantan. Evidentno je da ta koalicija postoji samo ako se dogovore dva strateška partnera - HNS i SDP. Ako se mi ne dogovorimo, sve ostalo je besmisleno.
Koliko je realna velika koalicija HDZ-a i SDP-a?
- Mislim da ta situacija nije realna, osim u slučaju ekstremnih okolnosti, poput ratnih.
Ima li izgleda da HNS, ako se ne dogovori sa SDP-om, uđe u savez s HDZ-om?
- Ne. Sada smo u opoziciji i s našim sadašnjim partnerima iz koalicije spremamo zajednički nastup na izborima. Vjerujem da će se to i dogoditi. To je naša pozicija u ovom trenutku.
Smatrate li da bi do parlamentarnih izbora moglo doći prije roka?
- Mislim da će HDZ odabrati vrijeme neposredno nakon što završimo pregovore s EU. Logično bi bilo da raspišu izbore nakon potpisivanja pristupnog ugovora i nakon referenduma. Ne prije proljeća 2011.
Priprema za fondove
Je li realno očekivati da pregovore s EU završimo do kraja godine?
- Mislim da to možemo. Imamo 20-ak zadaća. Zahtjevne su, ali izvedive. U tome me najviše brine priprema za “dan sutra”. Kod ove vlade je običaj da se živi dan po dan. Danas se predlože jedne reforme, sutra ih se zaboravi, pa se ide u nove, a ništa se ne realizira. Neminovno je da prva faza bilo koje reforme bude izložena kritikama i da u tom trenu i niste popularni. Tako je dok se ne pokažu rezultati. A kad se sve to događa u godini pred izbore, naravno da se ustručavaju napraviti određeni potezi. Moramo promijeniti taj način mišljenja. Ne može se voditi državu bez ideje što se želi postići. Čak i mjere izlaska iz krize moraju biti i razvojne mjere. Ovo što Vlada sada radi ne djeluje kao da su se za to pripremali.
Kako biste se vi pripremili za “dan sutra”?
- Moramo se pripremiti za situaciju korištenja europskih fondova čija je vrijednost 3,5 milijarde eura u 2012. i 2013., a kasnije i potencijalno mnogo više. Moramo imati ljude koji će znati osmisliti i pripremiti projekte tako da oni prođu u europskim institucijama. Za taj posao treba predvidjeti i značajan novac u proračunu. Ako se to dobro odradi, taj se novac višestruko vrati. Zagovaram da se selekcionira tim od stotinjak ljudi koji će udovoljavati nekolicini kriterija - moraju odlično znati enegleski jezik, biti kompjutorski pismeni i imati znanje o europskim institucijama.Treba ih poslati na šestomjesečno intenzivno obrazovanje i onda ih staviti na posao pripreme projekata. U određenom roku moramo iskoristiti novac iz EU fondova jer on inače propada. Rokovi za fondove teku od 1.1. 2012.
Četiri glavne poluge
Kakvi projekti bi Hrvatskoj najviše pomogli da dobije novac iz EU fondova?
- Četiri su ključne poluge unutar kojih trebamo osmisliti projekte - promet (u prvom redu željeznica), energetika, zaštita okoliša i turizam. U tome trebaju biti usuglašene lokalna, regionalna i državna strategija. Naš glavni problem je da nemamo novca i moramo smisliti kako doći do njega. Ako nemamo novca, ništa nam ne koristi da imamo i najkvalitetniju politiku. Znam da ove četiri poluge nisu važnije od npr. obrazovanja ili zdravstva, ali su u ovom trenutku efikasnije za dobivanje novca s kojim onda možemo imati kvalitetnije i zdravstvo i obrazovanje. To je najbolja strategija.
To su tehničke teme. Što je s političkima? Kad otvaramo poglavlje o pravosuđu?
- To nije nepovezano. Kvalitetno pravosuđe utječe i na gospodarstvo i na kvalitetu života. Što se otvaranja tog poglavlja tiče, tu smo u neobičnoj situaciji. Glavna prepreka koju vide neke zemlje članice je suradnja s Tribunalom u Haagu. Neke zemlje su odlučile koristiti izvješće glavnog tužitelja Sergea Brammertza kao kriterij za otvaranje poglavlja o pravosuđu. Čini mi se ironijom povijesti da se to pitanje sada postavlja. Za Hrvatsku je suradnja s haaškim Tribunalom u vrijeme demonstracija “Svi smo mi Norac” bila političko pitanje. No, to se promijenilo i suradnja s Tribunalom unutar zemlje više nije političko pitanje. Nitko neće više dobiti ni pola glasa na tome hoće li se u Haag poslati pet papira ili 500 tona papira. To je znak sazrijevanja kao društva i kao političke zajednice. No danas kada je to prestao biti problem za nas, vratilo nam se to kao bumerang iz prošlosti, kada se puno lagalo i radile su se iracionalne stvari. Činjenica da je ministar pravosuđa Ivan Šimonović imenovan za pomoćnika glavnog tajnika UN-a za ljudska prava korisna je za našu vjerodostojnost.
Glasanje dijaspore
Hoće li nam ipak naštetiti odlazak Šimonovića neposredno prije otvaranja poglavlja o pravosuđu?
- Nadam se da ćemo to poglavlje otvoriti prije nego ministar ode jer bi trebao ići u drugoj polovici kolovoza. Žao mi je što ide jer bez obzira na to što nema političkog utjecaja, Šimonović zaista ima znanje. On je osoba koja razumije i hoće reformu pravosuđa. Toplo se nadam da će nasljednik nastaviti njegov posao, iako je riječ o drugom profile osobe. Činjenica je da je komunikacija Hrvatske s haaškim Tribunalom i Tužiteljstvom kao temeljni problem imala vjerodostojnost i da je u ime Vlade s njima komunicirao ministar Šimonović koji je sada imenovan u UN. To je argument koji moramo koristiti jer ako je on vjerodostajan za novu funkciju, očito kao ministar pravosuđa nije lagao. Imamo drugih problema oko tog poglavlja koji su za nas puno važniji. Prije svega to je kvaliteta suđenja i sudaca. Za nas je važno zacementirati objektivne kriterije u imenovanju i napredovanju sudaca. To će biti dug proces i moramo ga početi prije nego zatvorimo poglavlje. To je ušlo u pregovaračko stajalište i bez toga ne možemo ni zatvoriti poglavlje.
Koliko ćete daleko ići u kompromis oko pitanja glasovanja dijaspore?
- Imamo potpuno slaganje oko svega što je najnužnije oko članstva Hrvatske u EU. Ostala je ta jedna ključna sporna točka, a to je pitanje glasanja dijaspore. Smatramo da dijaspora ne treba glasati na izborima, te da bi bilo bolje formirati parlamentarni odbor koji bi se bavio temama vezanim za dijasporu. Briga za Hrvate u BiH, jer je prije svega o tome riječ, trebala bi se očitovati npr. kroz prijavu prekograničnih projekata za EU fondove.To što glasaju na hrvatskim izborima Hrvatima u BiH ne donosi ništa, već se koristi za ovdašnje političke potrebe. Mi smo spremni na kompromis. Prvobitni prijedlog HNS-a je bio kvota - da se odredi fiksni broj zastupnika koji može predstavljati dijasporu. Kolege iz SDP-a su onda predložile da se glasa samo u veleposlanstvima i konzulatima. Vidjet ćemo što će reći druga strana. I za kompromis je potrebno dvoje.
HDZ-ova opstrukcija
Nedavno ste otkazali sjednicu Nacionalnog odbora jer su iz HDZ-a bojkotirali raspravu o brodogradnji. U čemu je bio problem?
- To pokazuje jednu vrstu neodgovornosti i neozbiljnosti što se tiče Vlade. To je važna tema za poglavlje Tržišno natjecanje, ali i za brodogradilišta i ljude koji tamo rade. Sazvali smo zatvorenu sjednicu na kojoj je resorni ministar Đuro Popijač trebao reći što se događa. Ali manje od 24 sata prije početka sjednice javili su iz kabineta ministra Popijača da on neće doći. Rekao je da je čuo od potpredsjednika NO-a Vladimira Šeksa da se to neće održati. Formalno zastupnici HDZ-a rekli su da nisu spremni o tome razgovarati prije kraja natječaja. To je neozbiljno. Opet ću sazvati sjednicu.
Kako inače surađujete s Vladimirom Šeksom?
- Suradnja je dobra, a ovo je bila malo podmetanje noge pa možda i nadmetanje u važnosti. Barem se nadam da je samo to, a ne nešto gore. Moramo znati i znat ćemo što se događa u brodogradnji. Dobit ću informaciju s europske strane jer ja kao predsjednica NO-a komuniciram i s Komisijom i sa zemljom predsjedateljicom, i s našom stranom. Dogovaramo pravila po kojima ćemo živjeti i moramo znati što nas čeka.
Očekujete li probleme s poglavljem Poljoprivreda? Može li HSS u vladajućoj koaliciji zbog svojih interesa usporiti to poglavlje?
- Svi su u panici što će se dogoditi s poljoprivredom. No, u planu je više novca za to nego što sada ide u poticaje za poljoprivredu. Problem je što nismo ustrojili agenciju za plaćanje u poljoprivredi. Bez toga od tih novaca neće biti ništa. Nismo ni dogovorili prioritet u čemu će Hrvatska biti konkuretna. Moramo ići na područja u kojima ćemo na tom velikom tržištu biti konkurentni ili ćemo to biti jer imamo neku komparativnu prednost. Što se tiče HSS-a, izbori su blizu i nema puno manevarskog prostora za partikularne interese koji bi mogli još više naštetiti općem tempu. HSS je vezan za HDZ i s njima imaju tu šansu u sljedećoj rundi.
Slovenski referendum
Što ako Slovenci na referendumu kažu “ne” arbitražnom sporazumu?
- Nadam se da će referendum proći. U najgorem slučaju, ako ne prođe, još bi uvijek pitanje rješenja granica trebalo biti odvojeno od pitanja napredovanja prema EU i ostavilo bi prostora da se oko toga bilateralno sjedne za stol. Vratiti se na blokadu pregovora bilo bi zaista pretjerano. Mislim da bi to i sa stanovišta EU bilo preradikalno. Dovelo bi u pitanje i vjerodostojnost većine u slovenskom parlamentu koja je ratificirala sporazum.
Kako ocjenjujete početak mandata predsjednika Ive Josipovića?
- Mislim da je njegov istup u parlamentu BiH ključno obilježio početak njegova mandata. Odlično je za Hrvatsku, kao znak naše zrelosti i ozbiljnosti, da je tako nastupio. Činjenica da ste spremni preuzeti odgovornost, bez obzira bila ona 2 ili 50 posto, znak je superiornosti, a ne slabosti. To je bio poziv i drugima da na isti način budu zreli i preuzmu svoj dio odgovornosti. Ideja koju neki iznose, da smo preuzeli odgovornost pa da to znači da drugi nisu krivi, je početnička i neozbiljna. Nepotrebno se umiješala Vlada i davala izjave koje samo štete. Potez sazivanja bivših premijera je bio teatar.
Mi u Hrvatskoj imamo malo mehanizama ravnoteže i predsjednik je jedna od rijetkih takvih institucija. Ima možda najsnažniji legitimet jer ga je neposredno izabralo više od 50 posto birača.Ali nema velike ovlasti, pa njegov utjecaj stoga ovisi o političkoj prepoznatljivosti i podršci koju ima u javnosti, a ovime je to ojačao.
Konferencija o BiH
Je li vam žao što se Stipe Mesić nije vratio u HNS?
- Bilo je jasno da se neće vratiti. Nije imao interesa niti bi se uključivao u ovu radnu politiku. Njegova uloga je oko međunarodnog posredovanja i predstavljanja Hrvatske. Tu može puno napraviti. On je jedini državnik u punom smislu kojeg Hrvatska u ovom trenutku ima.
Je li nesreća koja se dogodila Radimiru Čačiću u Mađarskoj naštetila stranci?
- Čini se da stranci na sreću to nije štetilo. To je pogodilo nas, njegove prijatelje, a njega strašno. On nikada neće moći prijeći preko toga. Mislim da mu najviše pomažu njegova energija i aktivizam.
Je li premijerka Kosor u pravu kad se ljuti što je zovu Jaca i kad reagira na turističku reklamu?
- Meni je to smiješno. Ako ste istaknuta osoba u politici, onda će vam se takve stvari događati. Primjerice, Savku Dabčević Kučar, koja je bila znanstvenica, svi su kad je ušla u politiku zvali Savka. Prije toga, vjerojatno nikome ne bi palo na pamet da sveučilišnu profesoricu zove prvim imenom. To je priroda posla i to ne umanjuje značaj osobe. Mislim da te stvari, kad nisu pogrdne, unose i normalizaciju. Sve su to, naime, obični ljudi koji rade neki posao koji ovisi o podršci javnosti. Čini mi se premarginalnim i da premijerka reagira na reklamu HTZ-a. Drugo je kad neku osobu napadnu zbog spola jer to zaslužuje intervenciju. Ali ovo kako se što reklamira, to je smiješno.
Je li točno da pokrećete inicijativu vezanu za regiju i BiH? O čemu je riječ?
- To je vezano donekle za EU i za ulogu Hrvatske u budućnosti. Kao zemlja imamo šansu da Hrvatska postane predvodnik reformi u regiji. Hrvatska ima u regiji najupotrebljivije iskustvo što se tiče europeizacije. Mislim da je svima jasno da stabilnost regije ovisi prije svega o stabilnosti BiH. Pred nama stoji mogućnost i potreba konferencije o BiH koju bi zajedno radili BiH, Hrvatska i Srbija. Ta konferencija mora biti temeljito pripremljena i imati jasne ciljeve od kojih su početni - ukidanje viza za državljane BiH i njeno članstvo u NATO-u. To je u interesu i BiH, ali i svih u regiji.