VELIKA ANALIZA JUTARNJEG Je li Karamarkov antikomunistički manifestbio predizborni gaf ili akcijski plan?

Sudeći prema prvim potezima koje je povukao otkad je preuzeo vlast, moglo bi se reći da je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko prvi hrvatski političar koji je potpuno vjeran svojim predizbornim obećanjima. Njegove izjave, kadrovska politika, odnosno ministri koji su njegov osobni izbor, kao i potezi koje su ti ministri već povukli ili ih najavljuju, na tragu su Karamarkova antikomunističkog manifesta. Radi se, podsjetimo, o tekstu koji je u svibnju prošle godine objavio Globus, a u kojemu je Karamarko prvi put u cijelosti objavio svoj politički program nazvan antikomunistički manifest. Predsjednik HDZ-a u tom je tekstu vrlo oštro napao Tita i njegov režim, ali je u jednakom tonu optužio SDP da se nikada nije otvoreno i stvarno odrekao Titova naslijeđa, posebice zločina koje je komunistički režim počinio. Smatrajući da je hrvatsko društvo komunistički indoktrinirano, a da se novija povijest tumači pogrešno i nakaradno, obećao nam je duhovnu obnovu.

Karamarko je najavio temeljite promjene opće društvene klime, promjenu cjelokupnog vrijednosnog sustava, ispravno tumačenje novije povijesti, novi pristup školstvu i kulturi. Franju Tuđmana je proglasio naivnim jer je ušao u općehrvatsku pomirbu i najavio potrebu lustracije. Od 28. prosinca 2015. godine kada je konstituiran osmi saziv Sabora u kojemu je većinu sastavio HDZ, pa do 22. siječnja 2016. kada je potvrđena Vlada na čije je čelo Karamarko delegirao Tihomira Oreškovića, vladalo je političko zatišje. U tih mjesec dana nije bilo gotovo nikakvih događaja, da bi u prošlih tjedan dana naprosto eksplodirali. Karamarkovi ministri još nisu niti prešli s jedne strane Markova trga na drugu, iz Sabora gdje su dobili potvrdu u Vladu gdje će raditi, a već su počele pljuštati izjave koje su na tragu Karamarkova antikomunističkog manifesta. Prednjačio je sad već bivši ministar branitelja Mijo Crnoja koji je i prije nego što ga je Tihomir Orešković predložio, a Sabor izglasao, rekao da će se napraviti registar izdajnika, provesti lustracija, a prava hrvatskih branitelja izjednačiti s onima koji su nosili odore HVO-a.

‘Lov na istinu’

- Branitelji su jedno vrijeme bili izvrgnuti lovu na vještice, ponižavalo ih se da su lažni branitelji. Oni koji su izradili popis branitelja, dobili su nekoliko desetaka lažnih, a bila je cijela hajka. Kao reakcija na to idemo vidjeti tko su bili agresori i mislim da je legitimno postaviti takva pitanja. Nije to lov na ljude, nego je to lov na istinu - rekao je Karamarko prije tjedan dana o toj temi i stao iza Crnoje. Njega se pod pritiskom afera i koalicijskog partnera Mosta ipak odrekao, ali ne i namjere stvaranja registara. Istom je prilikom Karamarko jasno stavio do znanja da ne odustaje ni od lustracije.

- Lustracija nije lov na pojedine ljude, nego je lustracija promjena društvene klime i zauzimanje za istinu. Lustracija je borba za suvremenu hrvatsku državu s pravilnim i čistim definicijama, lustracija je naša odluka da ne želimo imati posla s vrijednostima prije 90-ih godina prošlog stoljeća - rekao je prije tjedan dana Karamarko na stranačkom skupu u Imotskom.

Kada je prvi put izašao s cjelovitim političkom programom, Karamarko nije jasno naveo koga bi, prema kojim kriterijima i na koji način lustrirao. Na ta pitanja nije odgovorio ni prije tjedan dana kada je govorio o lustraciji, no zato je puno konkretniji HDZ-ov zastupnik Željko Glasnović koji u Saboru ponavlja da treba lustrirati medije, a u petak im je dodao i nevladine organizacije.

Duh iz boce

- Karamarkove najave koje su išle od Kevinih jama do manifesta, ponavljanja da je nužna lustracija i borba protiv komunizma i Tita, zadiranja u Tuđmanovu politiku pomirbe, izgradile su mu predizborni imidž u stranci. Ali, zbog toga na parlamentarnim izborima nije uspio ostvariti obećanje da će pobijediti, postati premijer i imati dvotrećinsku većinu u Saboru. Zbog ovakve politike HDZ nije uspio zagrebati u centar - kaže bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor koja kao glavni apsurd politike svoga nasljednika vidi pozivanje na Franju Tuđmana, a 90-ih je, kaže, bio protiv Tuđmana, i to kao suradnik Josipa Manolića i Stjepana Mesića.

- Njegov je program pridonio puštanju duha iz boce. Crnoja je samo govorio ono što je čuo od Karamarka. No, najopasniji dio njegove politike je to što i dalje preispituje tko je u Republici Hrvatskoj Hrvat, a tko nije, tko je domoljub, a tko nije - ističe Jadranka Kosor koja smatra da se Karamarko i dalje ponaša kao da je u predizbornoj kampanji.

Na isti način Karamarkove nastupe i izjave vidi i politolog Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. S njim smo o antikomunističkom manifestu razgovarali i lani, neposredno nakon što je objavljen. Šalaj je tada smatrao da to što je Karamarko tada govorio ne bi imalo veze s načinom na koji bi se ponašao u obnašanju vlasti. Neposredni povod antikomunističkom manifestu Šalaj je tada vidio u nedostatku ekonomskog programa i lutanju između HDZ-ova ekonomista Gorana Marića, Hans-Wernera Sinna, predsjednika Ifo instituta koji je za HDZ radio gospodarski program, i ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića. Na pitanje što kaže sada kad je Karamarko na vlasti, a njegove su izjave u potpunosti na tragu manifesta, čak i oštrije, Šalaj odgovara kako je prošlo prekratko vrijeme za donošenje zaključaka. - Situacija je dodatno zakomplicirana čudnom koalicijom i čudnom Vladom s kakvom nitko nema iskustvo. Uostalom, ne znamo kako je tekao pregovarački proces, na koga je Most stavio veto i je li uopće - kaže Šalaj. Prema njegovu mišljenju, stvarno provođenje politike najavljene u manifestu značilo bi donošenje zakona o lustraciji. A ne vjeruje da se takav zakon može donijeti jer bi sigurno naišao na otpor javnosti, a vjerojatno i koalicijskih partnera iz Mosta. - Antikomunistički manifest vidim tek u retorici i izboru kadrova. Još nema nikakvih akata i prerano mi je zaključiti hoće li taj program biti u funkciji - kaže Šalaj.

Jadranka Kosor ozbiljnije gleda na kadrovsku politiku svog nasljednika. - U prvi ešalon suradnika nije doveo nikoga tko se smatra proeuropskim političarem. Ministar kulture Zlatko Hasanbegović je osobni izbor Tomislava Karamarka. To je čovjek vrlo radikalnih stavova i nikad se nije bavio kulturom. No, Karamarko ga je izabrao jer razumije njegovu tvrdu politiku koja je na tragu manifesta - napominje Jadranka Kosor.

Život u strahu

Njene ocjene potvrđuju i negativne reakcije iz stručnih krugova na Hasanbegovićevo imenovanje, posebno reakcija Krešimira Dolenčića, HDZ-ova člana Odbora za kulturu, koji je potpisao peticiju PEN-a za ministrovu smjenu rekavši da se njegovim imenovanjem osjeća prevareno. - Poznajem cijelu kazališnu i glazbenu scenu u Hrvatskoj, a nitko koga ja poznajem ne poznaje Hasanbegovića - izjavio je Dolenčić, navodeći da je to kao da se nagradilo pijanista koji ne zna odsvirati ljestvicu.

Zanimalo nas je što o svemu kaže sam Hasanbegović, ali on nije odgovarao na pozive i poruke. Prvi potez koji je povukao jest smjena višečlanog Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, koje djeluje pri Ministarstvu kulture i odlučuje o raspodjeli sredstava. Taj je čin izazvao lavinu negativnih reakcija i bio uvertira žestokim raspravama u Saboru u kojima je vlast udarala po nevladinim udrugama, apostrofirajući one koje smatra lijevima. No, je li to provođenje Karamarkova manifesta, teško je reći.

Na pitanje provodi li Karamarko u praksi politiku duhovne obnove nacije, nije nam želio odgovoriti nitko iz HDZ-a. Pokušali smo razgovarati s više poznatih članova stranke, ali se nije moglo naći sugovornike za tu temu. Njihova bivša stranačka šefica kaže da je Karamarko jako pazio da u Vladu ne dovede nikoga tko bi se tijekom mandata mogao isprofilirati kao političar koji će biti popularniji od njega. - Vlada je, po mom mišljenju, političko tijelo i stranke moraju na vlast dovesti najbolje ljude. A koliko je sada tu ljudi koji su se borili u oporbi, izgarali? Nema ih. HDZ je odavno trebao imati vladu u sjeni i pripremiti se za preuzimanje vlasti, ali nije. Karamarko govori o Titu, komunistima i lustraciji jer nema nikakvu drugu politiku - kaže Kosor. No, ona ne vjeruje da će se lustracija doista provesti u praksi. Misli da se o njoj toliko govori i najavljuje ju se samo zato da bi se ljudi držali u strahu.

Uz rezoluciju

- A politika koja počiva na strahu nije dobra. Stabilnost države znači da ljudi spokojno žive i da se ne boje vlasti. Poruke koje stižu od Karamarka, Glasnovića, Crnoje i drugih su takve da se treba bojati - ustvrdila je Kosor.

O tome vidi li u svom programu i provođenje Karamarkova antikomunističkog manifesta ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar upućuje na postojanje Rezolucije Europskog parlamenta o savjesti i totalitarizmu od 2. Travnja 2009. U sklopu koje se u završnom dijelu parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s njome pozivaju na njeno usvajanje i provedbu. Ministar podsjeća i da je Hrvatski sabor još 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. -te je donio odluku o obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, 23. kolovoza. - Ako smo prihvatili navedene dokumente te se time ogradili od svih zala totalitarnih i autoritarnih režima, smatram da se u skladu s tim trebamo i ponašati, prestati se vraćati u prošlost i okrenuti se budućnosti – zaključio je novi ministar znanosti i školstva.

Ništa sporno

Je li na djelu antikomunistički manifest, pitali smo i Ivana Tepeša, predsjednika HSP-a AS te potpredsjednika Sabora, koji je bio sudionik prosvjeda u Savskoj protiv privremenog gašenja Z1 televizije, sankcionirane zbog govora mržnje. - Tek je tjedan dana od formiranja nove Vlade i rano je bilo što reći. Fokus je na gospodarstvu, što govori i premijer Tihomir Orešković - kaže Tepeš koji je tijekom razgovora pokušao opravdati svoje sudjelovanje na čelu povorke koja je izvikivala ustaške pokliče i na kraju grubo izvrijeđala Mirjanu Rakić, predsjednicu Vijeća za elektroničke medije. Tvrdi da su ga povici “Za dom spremni” zatekli, da je otišao iz povorke prije nego što se došlo u prostorije Vijeća i da nije imao pojma kako se Mirjani Rakić namjerava pokloniti šajkača. Ukratko, Tepeš ne misli da je pušten duh iz boce, niti sebe i svoje ponašanje doživljava u tom smislu. Karamarkovo kadroviranje u Vladi također ni sa čim ne dovodi u pitanje, a za Hasanbegovića ističe da je vrhunski znanstvenik i stručnjak koji voli proučavati 20. stoljeće. - Ispada kako mu je u političkom smislu to nesreća. Spočitava mu se što je čelnik Počasnog bleiburškog voda, a tamo se komemoriraju žrtve. To što se pojavi nekoliko pojedinaca provokatora druga je stvar - tvrdi Tepeš i naglašava da kod Hasanbegovića ne postoji ništa sporno te da mu se izjave, poput one o negaciji antifašizma u hrvatskom Ustavu, izvlače iz konteksta.

Budući da je za provođenje antikomunističkog manifesta u praksi bitna i podrška koalicijskog partnera, zanimalo nas je kako na to gledaju u Mostu i koji je njihov stav. Odgovor koji smo dobili je općenit i doslovno glasi: “Nemamo informacije niti ikakve naznake da gospodin Karamarko inicira ili namjerava inicirati spomenute promjene. U slučaju pitanja koja su vrijednosne naravi, Most je i dalje pri svom jasno izrečenom stavu da ni Vlada ni ostali političari ne bi trebali svoje napore usmjeravati na ideološke teme i promjene koje se u prvom redu ne tiču gospodarskog oporavka, poboljšanja sustava i kvalitete života naših građana. Ono što Most podržava jest istinska demokracija i politička odgovornost koja ni na koji način ne potiče ideološke sukobe”.