Tko je autor najslavnijeg nenapisanog eseja?

Vodstvo HDZ-a, osim izbornog neuspjeha, ovih je dana zatekla i uznemirila još jedna vijest. Točnije - skora objava jednog politološkog eseja. HDZ-ov europarlamentarac Davor Stier najavio je kako će njegov esej, čiji je važan dio reforma političkih institucija, počevši od demokratizacije političkih stranaka, biti objavljen u prosincu. Riječ je o eseju koji je Stier napisao još tijekom ljeta smatrajući, kako je nedavno izjavio, da je Hrvatskoj nakon ulaska u EU i NATO potrebna nova razvojna paradigma.

- O kvaliteti i inkluzivnosti političkih institucija ovisi kvaliteta ekonomskih institucija, ali i bolja društvena integracija i razvoj. Esej je orijentiran prema budućnosti i bavi se demokratizacijom i modernizacijom svih relevantnih političkih čimbenika - kazao je nedavno Stier. O detaljima se nije izjašnjavao, pa ne čudi što se njegov tekst u HDZ-u nestrpljivo očekuje.

- Bit će zanimljivo vidjeti o čemu je Stier pisao, na koji način i kakvo je njegovo viđenje HDZ-a u budućnosti. Vjerujem da se radi o tome. Poznajući Stiera, mislim da smatra kako HDZ treba biti demokršćanska stranka desnog centra te da će se zalagati za konzervativne vrijednosti, ali bez radikalizma - kaže jedan istaknuti član stranke. I poznati novinar i kolumnist Drago Pilsel, koji Stiera poznaje iz Argentine još dok je bio dječak, smatra da će Stier dati jednu verziju uglađenog demokršćanskog HDZ-a.

Hitan sastanak

- S druge strane, ističe Pilsel, taj esej može biti i svojevrsno pozicioniranje, sada kada je upitno hoće li za šest mjeseci Karamarko ostati na čelu HDZ-a. A toga se, čini se, pribojavaju i u vodstvu HDZ-a. Pogotovo uzme li se u obzir kako se već sada kao Karamarkovi mogući nasljednici u kolarima najviše spominju upravo Stier i Andrej Plenković. Karamarko je samo dan nakon što su mediji objavili priču o Stierovu eseju, sazvao hitan sastanak s europarlamentarcima. Službeno je tema sastanka bila sigurnost i borba protiv terorizma. No, u stranci malo tko vjeruje da je to pravi razlog sastanka.

- Ma, kakav terorizam. Karamarko je sve europarlamentarce, osim Ivane Maletić, odavno marginalizirao. Pa, nije ih zvao ni da pomognu u kampanji - komentirao je jedan dobro upućeni član stranke. Smatra da je sastanak trebao poslužiti tome da se javnosti pokaže kako u HDZ-u nema raskola, ali i da im uputi kritike jer je Stierov esej u vodstvu shvaćen kao program za “novi HDZ”.

Odbor za razvoj?

- Karamarko je kazao da Stier može pisati što hoće i da će se sve razmatrati jer je član HDZ-ova odbora za razvoj. No, HDZ među svojih 26 odbora nema takav odbor - kaže ovaj HDZ-ovac. Ipak, Stier jest član Odbora za razvoj, ali u Europskom parlamentu, pa je očito da se šefu HDZ-a prilikom izjave potkrala greška.

Davor Ivo Stier rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu. Potomak je hrvatskih iseljenika koji su u Argentinu otišli nakon Drugog svjetskog rata. Živio je u četvrti Flores, iz koje je i papa Franjo. Drago Pilsel dobro poznaje Stierovu obitelj i godinama su u prijateljskim odnosima. Stierov djed, pukovnik u ustaškoj vojnici Ivan Stier, priča Pilsel, bio je stalni suradnik časopisa Drina - službenog vjesnika hrvatskih oružanih snaga, a pokojni Stierov otac bio je liječnik. Imao je značajnu poziciju u odjelu za mirovinski i zdravstveni sustav i posebno je, kaže Pilsel, pomagao starijima, kao i Stierova teta Jadranka Stier, također liječnica. Stierova majka Marija Lukač sveučilišna je profesorica i predavala je filozofiju, a Stierov djed po majčinoj strain bio je član HSS-a. Stier ima i dvije sestre i svi osim njega žive u Argentini.

- Stiera sam upoznao još dok je bio dječak u hrvatskom vjerskom centru Sv. Nikola Tavelić, gdje su se služile nedjeljne mise, ali i održavale razne kulturne priredbe. U sklopu centra djelovao je i tamburaški zbor Bosna, gdje je Davor svirao tamburicu, a ja kontrabas. Mislim da je on počeo svirati sa 7, 8 godina i bio je iznimno talentiran. Zvali su ga “čudo od djeteta”. Bio je prava zvijezda. Za razliku od nas ostalih, koji smo se tamo više zabavljali, Stier je bio jako fokusiran na sviranje. Ništa mu nije moglo poremetiti koncentraciju - prisjeća se Pilsel tih dana. Zanimljivo je da je u to vrijeme u zboru bila angažirana i talentirana pjevačica Vera Vlaho, s kojom je Stier mnogo poslije uplovio u bračne vode. Pilsel kaže da su se Stier i on preko zbora često družili nekih pet godina, od 1980. do 1985., a nakon toga su im se putevi razišli. Pilsel Stiera opisuje kao finog marljivog dečka, koji je od oca naslijedio “plemenitost i praktičnost”, a od majke “posvećenost i fokusiranost”. Ono što zamjera Stieru je, kaže Pilsel, to što je s njim prekinuo kontakt te što gotovo 15 godina, od Oluje i njegovih pisanja o ratnim zločinima, nisu razgovarali.

Stier je bio aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu, a u Hrvatsku je došao 1990. godine. Neko je vrijeme radio i kao novinar. U svibnju 1990. intervjuirao je Franju Tuđmana za dnevni list La Nacion, a izvještavao je i o agresiji na Hrvatsku. Nekako u to vrijeme učlanio se i u HDZ. U Argentinu se vratio 1992. i nedugo potom diplomirao politologiju i međunarodne odnose, ali i novinarstvo na Katoličkom sveučilištu.

Prvi posao

U Hrvatsku ponovno dolazi 1996. i zapošljava se u Ministarstvu vanjskih poslova. Radio je u veleposlanstvu u Washingtonu i u Stalnoj misiji RH pri NATO-u, a bio je savjetnik za vanjsku politiku bivšem premijeru Ivi Sanaderu. No, pravu priliku daje mu tek bivša premijerka i šefica HDZ-a Jadranka Kosor koja ga je pozvala da bude dio njenog najužeg tima za vanjsku politiku. Stiera je, kako tvrde naši pouzdani izvori, u to vrijeme pozvao i Sanader, a kad je on to odbio i kazao da će ostati s predsjednicom, bivši šef mu je, navodno, uzvratio: “Koja predsjednica?”

Taj razgovor označio je konačni razlaz između Stiera i Sanadera. Bilo je to početkom rujna 2009. Stier je ubrzo postao jedan od glavnih savjetnika Jadranke Kosor, a mnogi su ga tada smatrali jednim od najmoćnijih ljudi u njenoj Vladi. Iako se poslije priklonio Karamarku, bivše premijerka i danas ima iznimno dobro mišljenje o nekadašnjem suradniku.

- Imao je moje povjerenje i bio je najistaknutija osoba za vanjske poslove i pregovore oko ulaska Hrvatske u EU. Stier je bio jedan od mojih najboljih odabira. Obrazovan je, marljiv, korektan i jedan je od rijetkih suradnika koji je uvijek govorio ono što doista misli. Jako sam to cijenila. S druge strane, Stier je bio jako oprezan, skeptičan, a ponekad i mrzovoljan. No, meni se to sviđalo - kaže Kosor i dodaje kako se s njim konzultirala oko nekih govora vezanih za vanjsku politiku.

- Znao je gledati unaprijed i dobro predvidjeti situaciju. Uz Davora Božinovića, kao moj izaslanik, bio je ključna osoba u pregovorima sa Slovenijom kao dio tihe diplomacije. Oni su se nalazili s Pahorovim suradnicima i brusili stajališta koja smo mi dogovarali. Stier je išao sa mnom gotovo na sva inozemna putovanja, a bio je i spona s Bruxellesom i Pantovčakom - kaže bivša premijerka, koja je htjela da Stier bude i na čelu izbornog stožera za izbore 2011., ali je on to odbio.

‘Nije bio kukavica’

- On je tip suradnika kakvog bi poželjeli mnogi premijeri. Uvijek je imao svoje mišljenje, nije bio kukavica, ni ulizica. Osoba je koja stalno preispituje svoje odluke i postupke, i tu smo slični. A nije nikada gubio ni vrijeme po kavama. Uvijek je puno radio i iznimno mu je važna obitelj, kao i meni - kaže Kosor. Priznaje ipak da njegovo okretanje Karamarku nije očekivala te kako ju je iznenadio njegov intervju u jednom tjedniku odmah nakon parlamentarnih izbora, čiji je naslov glasio “HDZ-u treba demokršćanska revolucija, ali bez Jadranke Kosor”.

- Pozvala sam ga tada, a on mi je kazao da tako zaista misli. Rekla sam, dobro, ali zašto mi to niste rekli prije mjesec, tri ili godinu dana. Na to nije imao odgovor i tada smo se pozdravili. Bio je to naš zadnji susret. Iz medija sam poslije saznala da je bio protiv mojeg izgona iz HDZ-a. Kad smo se jednom u prolazu sreli u Saboru, zahvalila sam mu na tome, a on mi je uzvratio: “Moja savjest ne bi mi dopustila da postupim drugačije”. Mislim da to puno govori o njemu kao čovjeku. I zato, bez obzira na sve što se dogodilo, cijenim ga - ispričala je bivša premijerka.

I mnogi članovi HDZ-a imaju dobro mišljenje o Stieru. Ističu njegovo obrazovanje, činjenicu da govori nekoliko jezika te kažu kako je vrlo sposoban.

- Stier je suzdržan i samozatajan. Zna biti i tvrdoglav, ali nikada se ne plaši bilo kome izreći svoje mišljenje. On zna govoriti i ima što reći. Njegove rasprave nikad nisu isprazne. Sjećate se kako je na motivacijskom skupu u Ciboni dobio najveći aplauz za svoj govor, što je razljutilo vodstvo stranke? Da je ostao zastupnik u Saboru, siguran sam da bi se odmah nametnuo i istaknuo. Brzo bi postao konkurencija i zato ga se u vrhu HDZ-a plaše. Više im odgovara da je u Bruxellesu. Jedan visokopozicionirani član HDZ-a dodaje i kako njegovi stavovi nikad nisu bili ekstremni, iako je u mladim danima, dok je živio u Argentini, veličao NDH. Stier je, naime, 1990. kao tajnik Hrvatske mladeži Argentine, bio suizdavač publikacije “Hrvati - narod bez ljudskih prava u kojoj se veliča NDH”. No, taj je stav, kako je ispričao u jednom intervjuu Jutarnjem listu, brzo odbacio i shvatio “da je antifašizam ugrađen u temelje Hrvatske i da se jedino tako Hrvatska može razvijati kao prosperitetna država”.

Priča s politološkim esejom nije jedina zbog koje se Stier našao na meti kritika vrha stranke. Iako je na HDZ-ovim unutarstranačkim izborima podržao Tomislava Karamarka, Stierovi stavovi od samog početka smetali su novom vodstvu HDZ-a. Prvi kamen razdora dogodio se kad je na Predsjedništvu HDZ-a Stier bio protiv izbacivanja Kosor iz stranke. Uz njega tada je samo još jedan član tog tijela glasovao protiv - sadašnji predsjednik novoosnovane stranke HRID Drago Prgomet. Sankcija za Stiera uslijedila je ubrzo. Preko noći je, bez da je prethodno obaviješten, smijenjen s mjesta međunarodnog tajnika HDZ-a, a Karamarko je na tu funkciju postavio Mira Kovača. Time je Stier izbačen i iz Predsjedništva stranke, što mu je omogućavala ta funkcija. Iako su iz HDZ-a tada tvrdili da je to napravljeno u dogovoru sa Stierom te kako on zbog obaveza u Bruxellesu ne može više kvalitetno obavljati tu dužnost, u takvo objašnjenje vrh stranke nije mogao uvjeriti ni članstvo HDZ-a, a kamoli širu javnost. Većina u stranci tada je tvrdila da je Karamarko to učinio jer nije mogao oprostiti Stieru što je glasovao protiv isključenja Jadranke Kosor. Zamjerio je Karamarko Stieru i njegovu dobru suradnju sa SDP-ovim Toninom Piculom u Europskom parlamentu. I za to je Stier snosio sankcije.

Prepušten sam sebi

Naime, Stier i Picula dobro su surađivali oko rezolucije o BIH koju je EP usvojio u prošlom sazivu, zbog čega im je bivši predsjednik Ivo Josipović dodijelio državno odličje jer su, iako iz različitih političkih opcija, surađivali na pitanjima od hrvatskog nacionalnog interesa. Zbog toga je na klauzuri u Šibeniku glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić oštro kritizirao Stiera nakon njegova govora, iako je on tada već bio otišao sa skupa, a navodno je došlo i do oštrog razgovora između Stiera i Karamarka. Sve je rezultiralo time da je Karamarko blokirao mogućnost da Stier bude zamjenik šefa delegacije EP-a za odnose s BiH i Kosovom. Iako je Dubravka Šuica već bila poslala obavijest europskim pučanima da će njihov kandidat za Piculinog zamjenika biti Davor Stier, Karamarko je od Šuice tražio da pošalje novu obavijest te da ona umjesto Stiera preuzme tu ulogu. Kako su mediji tada navodili, Karamarko je tu svoju odluku Šuici obrazložio riječima - “Stier radi protiv interesa HDZ-a u BiH”.

I u kampanji za izbore za EP Stier je uglavnom bio prepušten sam sebi. Zbog ozljede noge koja mu se dogodila netom prije početka kampanje, Stier se nije mogao dovoljno angažirati, a u HDZ-u nisu činili mnogo da mu pomognu. Naprotiv. Glavni tajnik Milijan Brkić, kako su nam mnogi tada potvrdili, slao je naputke po HDZ-ovim organizacijama da se glasa za komodora Ivicu Tolića kako bi uz preferencijalne glasove preskočio Stiera na listi. No, to se nije dogodilo, pa je Stier, iako tijesno, uspio drugi put ući u EP.

Manjak ambicija

Ostaje, međutim, pitanje, ima li Stier snagu i tim za kreiranje “novog HDZ-a”. U stranci su oko toga podijeljeni. Dio članova smatra da ima, iako neki ističu kako Stier nikada nije imao ambicije biti predsjednik HDZ-a. I sam Stier nedavno je kazao kako priče o njemu kao mandataru ili nekoj sličnoj poziciji nisu realne. Drago Pilsel, pak, smatra da uvjeti za to još uvijek nisu povoljni, te da svijest o novom HDZ-u prije svega mora proisteći iz članstva.

- Stier i Plenković su strpljivi, možda čekaju svojih pet minuta, i mislim da im treba pružiti priliku. Poznajući ga, Stier ima potencijala. Možda mu nedostaje neke političke nadogradnje. Šteta je što nakon dolaska u Hrvatsku nije nastavio školovanje i što se nije upustio u znanstvene vode. Volio bih vidjeti neku njegovu knjigu ili znanstveni rad. Sjećam se kako je svojedobno izjavio da mu je Franjo Tuđman pomogao da shvati važnost antifašističkog pokreta. No, mislim da je u tom smislu još nedorečen zbog toga što se nije distancirao od ustašovanja naše zajednice u Buenos Airesu. No, možda nakon eseja dobijemo odgovore na neka pitanja. Mislim da će upravo taj esej biti veliki test za njega - kaže Pilsel. Dio članova HDZ-a, međutim, smatra kako bi Stier u nekom obliku saveza s Plenkovićem ipak mogao predstavljati ozbiljnu konkurenciju sadašnjem vodstvu stranke. Pogotovo ne uspije li Karamarko sastaviti Vladu.