SVJETSKA BANKA: Hrvatski mirovinski sustav je na rubu pucanja i duboko nepravičan

Ako je suditi po prognozama, bit će ovo još jedna godina urušavanja ekonomije, sedma po redu. O tome kako napraviti zaokret i Hrvatsku učiniti ugodnijim mjestom za život, trenutačno se uglavnom bave predsjednički kandidati. Da bi se to dogodilo, međutim, nije dovoljno gorljivo pričati. Preduvjet tome je mnogo teškog i neugodnog posla koji se zove: reforme.

O tome kakav posao stoji pred Hrvatskom za Jutarnji list govori Carlos Pinerua, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj koji je sa svojim kolegama nedavno prezentirao opsežni dokument o prigodnoj temi, kako Hrvatsku vratiti na put prosperiteta. Kao i njegovi prethodnici, govori o stvarima koje uglavnom zvuče poznato, što samo govori da se godinama odgađaju i ne provode. No, ako Hrvatska nije najbolje mjesto za rad i poslovanje, poput većine stranaca, i ovaj ekonomist iz Venezuele s bogatim međunarodnim iskustvom pod dojmom je njene ljepote.

Sada ste u Hrvatskoj već gotovo četiri mjeseca. Postoje li ugodna i neugodna iznenađenja?

- Više sam nego iznenađen! Impresioniran sam svime što Hrvatska može ponuditi svojim posjetiteljima: lijep krajolik, izvrsnu hranu i vino, a povrh svega, nevjerojatan interes prema umjetnosti i kulturi. Poslovno sam u Hrvatskoj imao priliku posjetiti Rijeku i Krk, gdje je gospodarski potencijal Hrvatske više nego očit. Privatno sam posjetio Split s djecom i Opatiju s roditeljima te mi je želja vidjeti još više ove lijepe zemlje.

Među vašim prvim izjavama bila je ona da Hrvatskoj treba ‘društveni i politički dijalog između svih skupina jer ovako više dugo ne može’. Što vam se sada čini, u kojem se smjeru situacija razvija?

- Hrvatska je i dalje u iznimno krhkoj situaciji zbog visoke stope nezaposlenosti, posebno mladih, zatim zbog izostanka rasta i tereta duga koji se povećava. Čini se da se ta ravnoteža dosad održavala uz pomoć povijesno niskih kamatnih stopa. Međutim, to će se vjerojatno uskoro promijeniti. Stoga još uvijek smatram da je potreban dijalog, odnosno neka vrsta ‘velike pogodbe’, između ključnih dionika i vlade kako bi se riješile strukturne slabosti gospodarstva prije nego što se promijene svjetski uvjeti.

Vaše posljednje izvješće ‘Hrvatska: Pregled javnih financija’ kaže da bi za stabilnost javnih financija i oporavak ekonomije u srednjem roku bila potrebna ‘prilagodba’ od 4 do 5 postotnih bodova BDP-a. Smatrate li da je to izvedivo?

- Hrvatska bi radi stabilizacije javnog duga trebala smanjiti primarni deficit za 1,8 postotnih bodova BDP-a godišnje u razdoblju od sljedeće tri godine. To Hrvatskoj nalaže i Postupak prekomjernog deficita. Zašto mislimo da se to može postići? Nekoliko zemalja u EU nedavno je provelo fiskalnu konsolidaciju, a mnoge u mjeri puno većoj od one koja je potrebna za stabilnost Hrvatske. Potrebna prilagodba u Hrvatskoj bila bi slična konsolidaciji u Švedskoj, Velikoj Britaniji ili Irskoj koje su istodobno uspjele minimizirati socijalne učinke takvih prilagodbi. Nadalje, trenutačna struktura rashoda otvara znatan prostor za racionalizaciju. Na razini od 47 posto BDP-a u 2013., javni rashodi Hrvatske su za 5,2 postotna boda BDP-a viši od razine usporedivih zemalja EU10. K tome, postoje područja rashoda kod kojih nije upitna samo visina rashoda, već i njihova učinkovitost, odnosno vrijednost koju hrvatski porezni obveznici dobivaju za poreze koje uplaćuju. Posljedice nestabiliziranja javnog duga mogle bi dodatno usporiti izglede Hrvatske za oporavak.

U izvješću se koristi izraz ‘svođenje javne uprave na pravu mjeru’, a tu vidite moguće uštede od oko dva posto BDP-a? Kako biste vi organizirali ovu reformu?

- Na razini od 12 posto BDP-a, Hrvatska troši više na plaće u državnoj upravi od većine zemalja EU. Istodobno, ima relativno slabe ocjene učinkovitosti administracije. Pokazatelji Svjetske banke o upravljanju ukazuju na opće slabosti hrvatske javne uprave, posebno u smislu korupcije, vladavine prava, kvalitete propisa i učinkovitosti državnog sektora. U posljednjem Izvješću o globalnoj konkurentnosti neučinkovitost javne uprave ocijenjena je najvećom preprekom poslovanju u Hrvatskoj. Iako se u nekim aspektima primjećuje napredak, posebno u pogledu ovrhe radi naplate potraživanja po osnovi ugovora, porezne uprave i registracije poduzeća, ostaju problemi koji se odnose na broj dana potrebnih za okončanje administrativnog postupka za pokretanje poslovanja, ishođenje građevinskih dozvola, upis nekretnine i prisilno izvršenje ugovora.

Kako biste postigli spomenute uštede?

- Mogle bi se ostvariti racionalizacijom broja zaposlenih u lokalnoj/regionalnoj i državnoj upravi. Pri tome se treba usredotočiti na tri važna područja: smanjenje organizacijskih struktura i poboljšanje poslovnih procesa te smanjivanje rigidnosti sustava nagrađivanja u javnoj upravi koji se uvelike temelji na stažu, ne na uspješnosti, smanjenje fragmentacije jedinica lokalne i regionalne samouprave koje su skupe, a nisu samoodržive i smanjenje broja agencija koje se osnivaju. Na kraju, javna uprava još je uvijek politizirana, što ostavlja malo prostora za stvaranje stručnog upravljačkog kadra.

Svjetska banka je Hrvatskoj u svibnju odobrila zajam od 75 milijuna eura za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti zdravstvenih usluga. Što je glavni motiv?

- Iako su rezultati u zdravstvu relativno dobri, ostvaruju se uz visoki trošak. Rašireno prijavljivanje nižih plaća znači da su prihodi od doprinosa iz plaća za financiranje zdravstva niski. Međutim, i stopa doprinosa od 15 posto za financiranje sustava je visoka. Frekventnost bolničkog liječenja i stopa popunjenosti bolničkih kapaciteta visoki su prema zapadnim standardima i više nisu u skladu s potrebama stanovnika jer je sustav izgrađen uglavnom za liječenje akutnih bolesti. Nepodmirene obveze u zdravstvenom sustavu, uglavnom za bolničke usluge i lijekove, iznose približno jedan posto BDP-a, što ukazuje na tekuće slabosti u upravljanju javnim financijama i sustavom. Održivost zdravstvenog sustava dodatno je dovedena u pitanje ubrzanim starenjem stanovništva. Od 2001. dobna skupina starijih od 65 godina je veća od dobne skupine stanovništva mlađeg od 15 godina. Nezarazne, kronične bolesti i morbiditet i dalje će biti u porastu uz potrebu za dodatnim uslugama u području zdravstva i dugotrajne skrbi.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista