New York bi trebao biti najnapredniji i najuzbudljiviji grad na svijetu. Grad koji nikada ne spava i u kojemu možete ostaviti svoj trag.
Trebao bi izvlačiti kapital iz svakog kutka tržišta kapitala. Dominirati tehnološkom i medijskom industrijom. Treba bi biti u oštroj suprotnosti s Londonom koji tone pod teretom birokracije i visokih poreza.
Ipak, u New Yorku se ne događa ništa od navedenoga. Umjesto toga, poput rođaka na zapadnoj obali SAD-a, San Francisca, postao je žrtva politike. Vode ga političari koji, čini se, namjeravaju uništiti njegovu ekonomiju, istjerati tvrtke, poduzetnike i marljivu srednju klasu, poručuje Matthew Lynn u kolumni za britanski Telegraph.
Postaje još jedno mjesto na dugačkom popisu velikih trgovačkih središta zapadne ekonomije koja su u padu zahvaljujući poklonicima woke pokreta u lokalnoj vlasti.
Nedavno je objavljeno da New York City donosi zakon kojim se zabranjuje diskriminacija zbog tjelesne težine. Očekuje se da će zakon do kraja mjeseca potpisati demokratski gradonačelnik Eric Adams.
Kao i kod mnogih drugih zakona o zapošljavanju, vjerojatno je uveden s dobrim namjerama. Procjenjuje se da je 40 posto odraslih Amerikanaca pretilo i doista nitko ne misli da bi prema njima ljudi trebali imati predrasude.
No pretilost je pridodana listi više od 20 ‘zaštićenih karakteristika‘ u newyorškom zakonu o ljudskim pravima, koja uključuje dob, bračni status, vojni status i prirodno porijeklo.
Koliko god ovaj potez zvuči dobronamjerno, predstavlja dodatnu zbunjenost poslodavcima. Zapošljavanje za poslodavce znači šetnju kroz minsko polje zakonodavstva i stalnu nelagodu da bi svaki pogrešan korak mogao dovesti do tužbe.
Čelnik republikanske manjine u gradskom vijeću Joseph Borelli rekao je za New York Times da regulacija predstavlja dopuštenje da se ‘tuži sve i svakoga‘ i čini se da je u pravu, piše kolumnist Telegrapha. Odvjetnici će se obogatiti, ali će svi ostali postati siromašniji.
Ovo je pak samo jedna od niza problema koji opterećuju gospodarstvo New Yorka. U zadnjih 20 godina, njegova je lokalna vlast predstavlja vjerojatno najgorljivije moraliste u svijetu, gdje postoje pravila o svemu, od veličine pića do sadržaja šećera u hrani.
U tvrtkama vlada mikroregulacija do zbunjujućih razina. Samo da biste postali kozmetičar morate završiti 1000 sati nastave i položiti pismeni i praktični ispit. Bravari moraju imati certifikat za obuku.
Istodobno, vlasnik tvrtke može dobiti kaznu ako je ostavio otvorena vrata ili prozor dok je uključen klima uređaj ili ako pločnik ispred radnih prostorija nije dovoljno čist. U pozadini svega je i porasta kriminala u Velikoj Jabuci. U 2022. godini došlo je do porasta kriminala od 22 posto u teškim kaznenim djelima. Pritom nije riječ o ubojstvima, već uglavnom provalama, krađama i napadima, prijestupima koji obično imaju izravan utjecaj na poslovanje tvrtki.
Ovo možda nije iznenađujuće u gradu čije su vlasti, kako je nedavno upozorio Institut Manhattan, odavno počele ‘oduzimati budžet policiji‘.
Postotak gradskog proračuna koji ide policiji iznosio je 4,9 % prošle godine, u usporedbi s 5,2 posto prije 20 godina. To u praksi znači značajno smanjenje broja policajaca.
Sve ovo počinje snažno utjecati na društvo i na gospodarstvo. Nedavna analiza ekonomista Arta Laffera i Stephena Moorea otkrila je da je šest od sedam demokratskih saveznih država s najvišim porezima izgubilo pet milijuna najbogatijih stanovnika ili gotovo 250 milijardi dolara oporezivog dohotka u odnosu na države u kojima su na vlasti republikanci.
S gotovo 80 milijardi dolara izgubljenog prihoda, New York je na samom vrhu liste.
Nije teško dokučiti zašto. New York ima najveću poreznu stopu od svih saveznih država.
Kao što bi škotski nacionalisti mogli uskoro otkriti, kada vlade pokušaju naplatiti znatne veće poreze unutar regija iste zemlje, ljudi se počnu seliti, i to svake godine sve bržom stopom, upozorava kolumnist Matthew Lynn.
New York ide istim katastrofalnim putem kao San Francisco.
‘Zlatni grad‘ više ne blista: vrtoglavi porezi i sve veća stopa kriminala počeli su masovno tjerati tvrtke, a tvrtke poput Nordstroma zatvaraju svoje trgovine.
U međuvremenu, tijekom zadnjih pet godina rast u cijeloj državi u New Yorku iznosi bijednih 0,3 posto, što ga je svrstalo na 37. mjesto od 52. države.
Wall Street i dalje ima dobre rezultate, ali je ispao iz top 10 na globalnoj razini prošle godine na ljestvici kojom dominiraju Šangaj, Hong Kong i Seul.
Još uvijek je globalno financijsko središte, ali je isto tako Silicijska dolina još uvijek globalno tehnološko središte, pa to nije zaustavilo propast San Francisca.
Mnoga komercijalna središta Zapada postaju žrtve iste bolesti. Mlado, socijalno-liberalno stanovništvo i dalje glasa za krajnju ljevicu koja svake godine nameće sve veće poreze i sve više opterećuju tvrtke i poduzetnike.
Što je rezultat toga? Neprestano se uništavaju, oslobađajući prostor za popunjavanje drugih gradova poput Dubaija, Singapura, Seula i možda Šangaja.
To se dogodilo San Franciscu, događa se New Yorku, a ako se glasači ne uhvate u koštac s izazovima moglo bi se vrlo brzo dogoditi Londonu, zaključuje Matthew Lynn.
