Znanstvenici: 'Povećanje temperature od 2 Celzijeva stupnja imat će nesagledive posljedice'

Razliku od pola Celzijeva stupnja u svakodnevnom životu jedva ćemo primijetiti. No razlika između 1,5 i 2 Celzijeva stupnja na globalnoj razini znači ogromnu promjenu i znatno opasniju klimu, potvrdilo je prvo cjelovito istraživanje na tu temu, prenosi Guardian.

Znanstvenici su ustanovili da bi povećanje temperature za samo pola stupnja značilo duža razdoblja velikih vrućina, duže i snažnije suše te, pogotovo u tropima, smanjeni prinos usjeva i veliku opasnost za koraljni greben.

Sporazum o klimatskim promjenama potpisan u prosincu u Parizu obećava 'držati povećanje globalne temperature na razini manjoj od 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsku eru te globalno zatopljenje obuzdati na samo 1,5 stupnja Celzija.' Naročito ugrožene zemlje poput onih otočnih, uz povećanje od 2 stupnja bile bi izbrisane s lica zemlje.

Razumijevanje različitog utjecaja koje ima povećanje temperature od 1,5 ili 2 stupnja postalo je vrlo važno nakon 2014. i 2015. godine kad su zabilježene rekordne vrijednosti, a i protekli mjeseci bilježe nikad više vrijednosti. U veljači je globalna temperatura bila 1,34 Celzijeva stupnja iznad prosječne temperature za taj mjesec zabilježene u razdoblju od 1951. i 1980., pokazuju podaci NASA-e.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Earth System Dynamics kojeg je vodio Carl Schleussner, znanstveni savjetnik u Climate Analytics u Njemačkoj, kaže: 'Analizirali smo klimatske modele korištene na međuvladinom panelu o klimatskim promjenama i u obzir uzeli 11 indikatora uključujući ekstremne vremenske pojave, dostupnost vode, prinos usjeva, degradaciju koraljnog grebena i povišenje razine mora. Ustanovili smo značajnu razliku u nastaloj šteti kod povećanja temperature od 1,5 stupnjeva i 2 stupnja Celzija.'

Istraživanje je također otkrilo da kod s toplinom povezanih ekstrema, tih dodatnih 0.5 stupnja označava razliku između najekstremnijih pojava koje imamo danas i potpuno novog klimatskog režima, pogotovo u tropskim predjelima.

Analizom je ustanovljeno da se u pojedinim područjima sušna razdoblja produžuju za 7 posto kod zatopljenja od 1,5 stupnjeva i čak 11 posto kod zatopljenja od 2 posto: razina mora u toplijem scenariju, znači povećanju od 2 stupnja, raste za 10 centimetara. Neka područja ovu će promjenu osjetiti jače nego druga. Na primjer, dostupnost vode u mediteranskim predjelima, opast će za 9 posto kod zatopljenja od 1,5 stupnja, ali kod zatopljenja od 2 stupnja, dostupnost vode pada za čak 17 posto.

Znanstvenici su ustanovili i da prinosi usjeva u nekim krajevima mogu čak i rasti, no u tropskim predjelima poput zapadne Afrike i jugo-istočne Azije kao i Južne Amerike, doći će do značajnog smanjenja prinosa usjeva, pogotovo kad se radi o pšenici i kukuruzu.

Koraljni grebeni koji osiguravaju opstanak mnogim ribama i morskim bićima na koje se oslanja i čovjek, bit će posebno pogođeni tim dodatnim povećanjem globalne temperature od 0,5 stupnja.

Dogodi li se povećanje temperature od 2 stupnja, svi će koraljni grebeni biti ugroženi i u ozbiljnoj opasnosti zato što viša temperatura znači i njihovo uništenje nakon 2050. Kod povećanja temperature za 1,5 stupnja, oštećenje će biti do 70 posto manje te bi grebeni mogli izdržati do 2100. godine.

Jacob Schewe, jedan od istraživača na Institutu za klimatske promjene u Potsdamu u Njemačkoj, kaže: 'Neki su znanstvenici tvrdili da su razlike u klimatskim promjenama dođe li do povećanja temperature od 1,5 ili 2 stupnja, vrlo male. No važno je uzeti u obzir prirodnu varijabilnost i kolebanja modela koji mogu zamutiti krajnju sliku. U našoj smo studiji upravo to učinili i time što smo se usredotočili na ključne indikatore na regionalnoj razini, jasno smo pokazali da postoje značajne razlike u posljedicama kod povećanja temperature od 1,5, odnosno 2 stupnja Celzija.

Profesor Nigel Arnell sa Sveučilišta Reading u Velikoj Britaniji, koji nije sudjelovao u istraživanju, pozdravio je nova saznanja: 'Ova studija pokazuje da će posljedice u godini 2100. biti značajno veće kod povećanja temperature od 2, nego od 1,5 stupnja. Također, neće sva područja biti jednako pogođena, a najznačajnija promjena bit će ekstremne temperature. Istraživanje pokazuje i da je stupanj zagrijavanja izuzetno važan za posljedice koje će se osjetiti tek kasnije, pa je vrlo važno shvatiti kakvu ogromnu razliku na dulji period čini zagrijavanje od 1,5 ili 2 stupnja Celzija.'

Kako bismo novi Jutarnji.hr učinili još boljim, bržim i modernijim, tijekom perioda transformacije do 6. svibnja paralelno ćete ga moći pratiti na dvije adrese – stari portal nalazi se na adresi Jutarnji.hr, a novi na novi.Jutarnji.hr.
Na novom se portalu promjene događaju svaki dan stoga popunite upitnik na dnu stranice ili kliknite na link i napišite nam svoje mišljenje kako bismo portal što bolje prilagodili upravo vama!