Sve veći broj znanstvenika koji pokušavaju surađivati s Facebookom u sklopu svojih istraživanja žale se da Meta, nova krovna tvrtka popularne društvene mreže, pokušava izravno ili neizravno utjecati na zaključke koje će u konačnici objaviti.
Od strogih uvjeta za suradnju, koji omogućuju Facebooku da blokira objavu istraživanja ako se u njemu otkrivaju "povjerljive informacije" ili "osobni podaci", preko uskraćivanja podataka nužnih za istraživanje pa sve do pokušaja izravnog utjecaja na istraživače, tvrtka kao da se boji što bi o njezinu utjecaju i posljedicama njezine društvene mreže znanstvenici mogli reći kada bi ih se pustilo da je proučavaju neometani.
Zaključak je to Financial Timesa koji je razgovarao s većim brojem znanstvenika koji su radili ili pokušavali raditi s Facebookom na svojim istraživanjima. Neki od znanstvenika o tom su iskustvu govorili javno, dok su drugi birali ostati anonimni, u strahu od daljnjeg uplitanja društvene mreže u njihov posao.
Pažljivo čuvanje podataka
Nekolicina je izrazila zabrinutost oko toga koliko pažljivo tvrtka čuva svoje podatke, te uvjerenje kako se radi o pitanju od izrazitog javnog interesa.
"Facebook pokušava blokirati istraživanja na svojim platformama izrazito sistematično, i to je u suprotnosti s akademskim principima i javnim interesom", rekao je jedan istraživač koji je htio ostati anoniman. "To je najsličnije onome što su radile velike duhanske tvrtke, uspostavljale istraživačke institute i naručivale istraživanja koja zapravo nisu bila istraživanja. Broj takvih slučajeva sada već izgrađuje sliku konzistentnog rata s nezavisnim znanstvenicima."
Akademici koji se žele koristiti Facebookovim alatima za prikupljanje podataka za svoja istraživanja moraju potpisati ugovor u kojem stoji da Facebook mora dobiti priliku pregledati rane verzije istraživanja mnogo prije nego što ona budu objavljena, no tvrdi kako je to samo da bi zaštitio osobne podatke korisnika ili "povjerljive informacije", ali tvrtka odbija odgovoriti što su to "povjerljive informacije". Ako Facebook odluči da istraživanje krši jedan od ta dva uvjeta - a kriteriji za to su poznati samo Facebooku - istraživanje se ne smije objaviti ili znanstvenike čeka podulji sudski proces.
Za znanstvenike koji rade za samu tvrtku, ili kao stalni zaposlenici ili privremeno, Facebook u ugovorima polaže vlasništvo i na sve "izume" - pri čemu misli i na objave na blogovima, u knjigama ili budućim istraživanjima - u kojima se znanstvenici koriste bilo kojom informacijom ili saznanjem do kojeg su došli dok su radili za tvrtku. Nakon što prestanu raditi za tvrtku, sve što objave u sljedećih godinu dana mora biti prijavljeno Facebooku, uz detaljno objašnjenje zašto tvrtka ne bi mogla polagati vlasništvo na to.
Interne studije drže za sebe
Dokumenti koje je s javnosti podijelila Facebookova zviždačica Frances Haugen otkrili su kako je tvrtka većinu svojih internih istraživanja zadržala za sebe - sve studije koje su ukazivale na štetnost te društvene mreže po mentalno zdravlje, na njezin utjecaj na širenje dezinformacija i jačanje društvenih podjela.
Ako znanstvenici koji ne rade izravno za Facebook počnu otkrivati nešto što bi tvrtka mogla smatrati negativnim po sebe, tvrtka im brzo uskrati pristup podacima i optuži ih za "kršenje smjernica," što se dogodilo dvojici istraživača sa Sveučilišta New York u kolovozu ove godine.
"Facebook se nije pokazao kao dobar partner", izjavila je Laura Edelson, voditeljica istraživanja koje je naprasno prekinuto. "Ako pogledate što su radili s vlastitim internim istraživanjima, ona ne bi vidjela svjetlost dana da nije bilo drugih događaja. Mislim da je to jedan stav spram istraživanja koji čini mnogo neovisnih znanstvenika dosta zabrinutima."
Edelson i njezini suradnici tvrde da je tvrtka prekinula njihovo istraživanje nakon što su podaci koje su prikupili pokazali kako Facebook produbljuje političke dezinformacije kroz oglase koje promovira.
"Prije, Facebook je otvorio sve prozore i ljudi su pogledali unutra, a sada kad nam se ne sviđa što vidimo, tvrtka nije odlučila počistiti kuću, nego ponovno zatvoriti prozore", rekla je Edelson za FT.
'Izbori 2020.'
Meta, Facebookova matična tvrtka, tvrdi kako njezina suradnja s akademicima polagano napreduje protekle tri godine. U jednom od primjera 17 nezavisnih znanstvenika surađuje s tvrtkom u istraživanju utjecaja društvenih mreža na današnju demokraciju. Projekt se zove "Izbori 2020.".
Istražiteljima je osigurana neovisnost u tome da Meta nema pristup radovima prije nego što su objavljeni, neovisni promatrač nadgleda proces istraživanja, a sudionici moraju pristati na sudjelovanje u istraživanju kako bi se zaobišli problemi s osobnim podacima.
No, tvrtka ne dopušta znanstvenicima izravni pristup podacima, kako bi se "zaštitili identiteti korisnika", nego ih sama dostavlja, što joj daje mogućnost da manipulira podacima prije nego što znanstvenici imaju priliku proučiti ih.
Sve veći broj znanstvenika smatra da bi tvrtku trebalo zakonski prisiliti na dijeljenje njezinih podataka, i to ne samo sa znanstvenicima, nego i s pripadnicima civilnog društva i novinarima. Upravo je to bio savjet Frances Haugen u njezinu svjedočenju pred Europskim parlamentom - proširiti Zakon o digitalnim uslugama (DSA), masovni set pravila koja će ubuduće ograničavati moć i utjecaj velikih tehnoloških divova u EU, koji je upravo u procesu razrade.
U SAD-u novu zakonsku inicijativu ponudit će senatori iz obje stranke, a američki bi zakon prisilio platforme društvenih medija da dijele svoje informacije pod prijetnjom novčanih kazni, na vrijeme prije sljedećih predsjedničkih izbora.