Sprečavanje agresije i pomoć djeci poginulih u Ukrajini – ta dva akcenta iz govora ruskog predsjednika Vladimira Putina na današnjoj paradi u povodu Dana pobjede izabrala je agencija TASS za naslov izvijesti o tom govoru.
S obzirom na rusku praksu da se naslovi vijesti o glavnim Putinovim istupima dogovaraju s njegovim predstavnikom za javnost, veoma je vjerojatno da je sam Putin odlučio da to budu dva glavna akcenta, koji iskaču u prvi plan: tvrdnja da je ruska "vojna akcija" poduzeta preventivno protiv planirane agresije iz Ukrajine, te obećanje o povlasticama djeci ruskih vojnika poginulih u "preventivnoj" agresiji na Ukrajinu. Ukaz o tim povlasticama objavljen je danas.
'Borba na vlastitoj zemlji'
Obraćajući se vojsci, na Paradi pobjede na moskovskome Crvenom trgu, Putin je naglasio podsjetio je da se ruski vojnici u Ukrajini, zajedno s milicijom Donbasa bore "na svojoj zemlji" i za budućnost svoje zemlje. Minutu šutnje posvetio je ne samo žrtvama palima u "Velikome Domovinskom ratu" (kako je staljinistička propaganda nazvala drugi svjetski rat u Sovjetskom Savezu), nego i poginulima u ukrajinskom granatiranju Donbasa (što se odnosi na razdoblje rusko-ukrajinskih uglavnom artiljerskih sukoba smanjenog intenziteta u Donjeckoj i Luhanskoj oblasti 2014-2022), a i onima koji su pali "smrću hrabrih u pravednoj bici za Rusiju" (što je, dakle, službena kvalifikacija gubitaka ruskih Oružanih snaga u agresivnom ratu protiv Ukrajine).
U Putinovoj narativi vojni sudar je bio neizbježan. On je opetovao da je, kroz Ukrajinu, "NATO blok" pripremio i započeo agresiju protiv Rusije. Naime, kaže Putin, prije početka ruske operacije u Ukrajini "stvorena je apsolutno neprihvatljiva" prijetnja za Rusiju: "Otvoreno je pripremana još jedna kaznena operaciju [u Donbasu, op. TASS], za invaziju na naše povijesne zemlje, uključujući Krim. U Kijevu su najavili mogućnost nabave nuklearnog oružja, a NATO blok je započeo aktivno vojno osvajanje teritorija koji pripadaju nama", to jest Rusiji, kaže ruski predsjednik.
On tvrdi da se Moskva uvijek zauzimala za stvaranje sustava ravnopravne i nedjeljive sigurnosti, unatoč političkim razlikama, a u prosincu prošle godine predložila je Zapadu da sklopi odgovarajući sporazum, da pronađe kompromis, ali: "Sve uzalud! Zemlje NATO-a nisu nas htjele poslušati."
'Preventivan otpor agresiji'
Tu je potrebno dodatno objašnjenje: Rusija je smatrala i smatra da je njezina sigurnost, kao i u doba "hladnog rata", zajamčena samo interesnom sferom, to jest pojasom prijateljskih država (prije svega bivših članica Sovjetskog Saveza koji je, nota bene, raspustila baš Rusija, s Bjelorusijom i Ukrajinom 1991), te pojasom država koje nisu u formalnom ili neformalnom vojnom savezu sa Sjedinjenim Državama Amerike. Ta se težnja – koju nije stvorio Sovjetski Savez nego "Srdačni sporazum" (Entente) – između dva svjetska rata nazivala sustavom "sanitarnih kordona". Ta je postavka utemeljena na pretpostavci da velesile imaju i veleprava, za razliku od sila, a kamoli slabijih država, te da države koje se geopolitički nalaze u "interesnoj sferi" velesile ne smiju ni vojno, a ni ekonomski, udruživati i s kim inim osom s velesilom kojoj su kmetovi. Taj sustav kolektivne sigurnosti zasniva se na načelima suprotnima sustavu kolektivne sigurnosti oslonjenome na Ujedinjene narode, gdje svaka država ima podjednak glas (samo je SSSR imao tri glasa) – ali se reflektira u Sigurnosnom vijeću UN, gdje pobjedničke velesile u drugome svjetskom ratu i danas imaju pravo veta.
"Rusija je pružila preventivan otpor agresiji", tvrdi danas Putin, logikom vuka kojemu je janje mutilo vodu iako ju je pilo nizvodno. Tu svoju "alternativnu istinu" ruski predsjednik definira ovako: "Bila je to iznuđena, pravodobna i jedina ispravna odluka - odluka suverene, snažne, neovisne zemlje."
'Na svijetu nema mjesta za krvnike i naciste'
Obraćam se sada našim Oružanim snagama i teritorijalnoj obrani Donbasa", nastavio je Putin govor na Paradi pobjede: "Vi se borite za domovinu, za njenu budućnost, da nitko ne zaboravi pouke iz drugoga svjetskog rata. Da na svijetu ne bude mjesta za krvnike, napadače i naciste."
"Pogibija svakog našeg vojnika i časnika je tuga za sve nas i nenadoknadiv gubitak za rodbinu i prijatelje. Država, regioni, poduzeća, javne organizacije učinit će sve da takve obitelji okruže brigom i pomognu im. Mi ćemo pružiti osobitu podršku djeci poginulih i ranjenih suboraca. Danas je o tome potpisan predsjednički ukaz."
Iz te uredbe, koju je i TASS objavio danas, proizlazi da će djeci sudionika operacije u Ukrajini biti dodijeljena posebna kvota od 10 posto upisnih mjesta u visokoškolskim ustanovama, a djeca poginulih ili ranjenih moći će biti upisana bez prijemnih odnosno razredbenih ispita. Jednako tako, bez ispita, Također, bez ispita će se moći upisati u kadetski zbor, te u vojne akademije, suvorovske (za kopnenu vojsku) i nahimoske (za vojnu mornaricu)
Završni dio govora Putin je namijenio odnosima sa Zapadom. Rekao je da Rusija nikada neće odustati od "ljubavi spram domovine, vjere i tradicijskih vrijednosti, od običajâ predaka, od poštovanja svih naroda i kultura". Znakovito je da je vjera svrstana odmah nakon domovine, što je vjerojatno otplata duga Ruskoj pravoslavnoj crkvi i njezinu poglavaru patrijarhu Kirillu, odakle je Putinovoj vojnoj intervenciji stigla puna podrška. To istovremeno znači da je Rusija, prvi put od veljačke revolucije 1917, odustala od načela građanske države u kojoj su država i religija odvojene. Ako tako jest, onda je Putinova Ruska Federacija združila pravoslavne i islamske republike, nasuprot Zapadu, onome gdje barem formalno ista prava imaju vjerujući i nevjerujući, heteroseksualni i homoseksualni (na koje se, kao prijetnju pravoslavnoj Rusiji, nedavno okomio patrijarh Kirill). Uostalom, i Putin je nastavio: "Ali na Zapadu su te tisućljetne vrijednosti, očito, odlučili zamijeniti."
U tom sklopu, kaže dalje Putin, "američkim veteranima koji su htjeli doći na paradu u Moskvu to je zapravo bilo zabranjeno."
"Ali ja želim da oni znaju: ponosni smo na vaše podvige, na vaš prinos zajedničkoj pobjedi. Odajemo počast svim vojnicima savezničkih vojski: Amerikancima, Englezima, Francuzima, pripadnicima pokreta otpora, hrabrim vojnicima i partizanima Kine - svima koji su pobijedili nacizam i militarizam."