VATRENA NOĆ

Žestoki napad na Rusiju: ‘Znamo što slijedi, ovo će biti težak udar na standard građana!‘

Kijev nastavlja provoditi taktiku udara na rusku naftnu i plinsku infrastrukturu, nakon što je Kremlj već zabranio izvoz goriva

Napad na rafineriju Norsi

 /Screenshot/x

Napad oružanih skupina iz Ukrajine preko zapadne granice, koje se izjašnjavaju kao Rusi koji se bore protiv Vladimira Putina i politike Kremlja, te informacije o padu transportnog vojnog zrakoplova Iljušin Il-76, nisu jedine loše vijesti koje su uzdrmale Moskvu u utorak. Rusija se našla i na udaru ukrajinskih dronova, koji su posebno bili fokusirani na ruske energetske mete, što je strategija koju Kijev provodi već neko vrijeme.

Najmanje sedam ruskih regija diljem zemlje bilo je tijekom noći meta napada ukrajinskih bespilotnih letjelica u najopsežnijem napadu unutar Rusije koji se pripisuje Kijevu u posljednjih nekoliko mjeseci. Prijavljeno je više od dvadesetak bespilotnih letjelica iznad središnje Rusije, a ministarstvo obrane u utorak je tvrdilo da su većinu presrele iznad regija koje graniče s Ukrajinom, prenosi Financial Times.

Udari su uzrokovali velike požare na dva glavna mjesta energetske infrastrukture unutar Rusije, značajno oštetivši jednu od najvećih rafinerija nafte u zemlji.

Dva ruska skladišta goriva su se zapalila, a jedno je teško oštećeno nakon što su bila meta odvojenih napada ukrajinskih bespilotnih letjelica, izjavili su regionalni ruski guverneri. Ukrajina je u utorak gađala mete diljem Rusije, uključujući gradove Kstovo i Orjol, udaljene oko 160 kilometara jedan od drugog, s najmanje 25 dronova i devet raketa.

U napadima je glavna jedinica za destilaciju sirove nafte u ruskoj rafineriji Norsi toliko oštećena da je zaustavljena najmanje polovica proizvodnje rafinerije, rekli su za agenciju Reuters izvori iz industrije, kako prenosi britanski The Telegraph.

Ruska zabrana izvoza

Ovakvi udari su dio ukrajinske strategije napada na naftna i plinska postrojenja diljem Rusije, što je prisililo Kremlj da zabrani izvoz goriva na šest mjeseci kako bi pokušao ublažiti rast domaćih cijena. Kremlj je za rast cijena goriva, koji teško pogađa džepove običnih ruskih građana, okrivio fluktuacije na tržištu, no ruski energetski insajderi povezuju nestašice s napadima na infrastrukturu i učinkom zapadnih sankcija.

U gradu Kstovu, oko 450 kilometara istočno od Moskve, dronovi su rano u utorak pogodili postrojenje proizvodnje goriva i energije. Ranije u Orjolu, oko 160 kilometara od ukrajinske granice, dron se srušio na skladište goriva izazvavši požar, kako je izvijestio guverner regije. "Napadnut je objekt postrojenja goriva i energije. Specijalne službe rade na licu mjesta kako bi obuzdale požar. Nije bilo žrtava", napisao je Andrej Kličkov na Telegramu.

Gleb Nikitin, guverner regije Nižnji Novgorod, objavio je fotografiju rafinerije Norsi i rekao da hitne službe rade na gašenju požara. "Postrojenje kompleksa goriva i energije napadnuto je bespilotnim letjelicama", naveo je Nikitin na Telegramu. Ruski Telegram kanali javili su da je jedinica za destilaciju sirove nafte u rafineriji oštećena.

Rafinerija Norsi može preraditi oko 17 milijuna metričkih tona nafte godišnje, odnosno 340.000 barela dnevno te u normalnim okolnostima proizvodi 11 posto ruskog benzina.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je oborilo 25 ukrajinskih dronova iznad ruskih regija uključujući Moskvu, Lenjingrad, Belgorod, Kursk, Brjansk, Tulu i Orel. Kanal Baza na Telegramu, koji je blizak ruskim sigurnosnim snagama, izvijestio je da je pogođena i Lukoilova rafinerija u Nižnjem Novgorodu te je objavio snimke na kojima se vidi crni dim koji se diže u zrak i veliki požar.

Rusija i Ukrajina tijekom cijelog sukoba koriste bespilotne letjelice za napade na ključnu infrastrukturu, vojne instalacije i koncentracije snaga na terenu, a Kijev se posljednjih mjeseci posebno fokusirao na ruske rafinerije i energetske objekte.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je Ukrajina ispalila osam raketa RM-70 i jednu raketu Točka-U na regiju Belgorod, gdje su neki ruski ratni dopisnici rekli da je također bilo pokušaja naoružanih skupina iz Ukrajine da prijeđu na ruski teritorij. Iako su ruski dužnosnici Ukrajinu okrivili za napade, Kijev se nije oglasio. Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga odbio je komentirati napade.

Redoviti valovi napada dronovima

Ranije u utorak ministarstvo je tvrdilo da je presrelo 25 ukrajinskih dronova iznad Rusije, uključujući 11 iznad regije Kursk i sedam iznad regije Belgorod, koje graniče s Ukrajinom. Dronovi su zabilježeni i iznad moskovske regije i u području blizu Sankt Peterburga.

Čelnik grada Taganroga u regiji Rostov u južnoj Rusiji također je rekao stanovnicima da se sklone u utorak ujutro, zbog rizika od napada bespilotnih letjelica, objavila je državna novinska agencija RIA Novosti. No, ovdje možda ukrajinska meta nisu energetska postrojenja, nego vojna infrastruktura.

Neki zapadni mediji, poput Forbesa ili Newsweeka, ali i ukrajinski Kyiv Post, analizirali su posljednjih dana najnovije informacije prema kojima je moguće da su ukrajinske snage uništile još jedan, već treći primjerak Berieva A-50, ključnog ruskog zrakoplova, špijunskog, odnosno izviđačkog radarskog zrakoplova za otkrivanje i kontrolu te nadzor i koordinaciju operacija iz zraka (AWACS).

Prema najnovijim informacijama, kako je Jutarnji list već pisao, Moskva se sada možda okreće ‘recikliranju‘, odnosno ponovnom osposobljavanju već prizemljenih Berieva A-50 kako bi povećala broj operativnih letjelica tog tipa. Kako je pisao Forbes, to ponovno osposobljavanje primjerka letjelice možda se odvijalo u postrojenju u Taganrogu, zbog čega se ono našlo na udaru ukrajinskih dronova.

Ukrajina redovito lansira valove bespilotnih letjelica duboko u Rusiju, prvenstveno ciljajući industrijska postrojenja, obrambena proizvodna postrojenja i energetska postrojenja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 18:51