ŽELJEZNA DAMA BALTIKA Ratoborna solo igračica s crnim pojasom u karateu najžešća je Putinova kritičarka u Europi

Otkad je izbio oružani konflikt u Ukrajini, nakon čega su se odnosi Rusije i NATO-a srozali na prilično niske grane, sve se češće spominje strah od širenja sukoba na Baltik, konkretno na tri baltičke članice NATO-a - Estoniju, Latviju i Litvu. Premda iz svih triju država, ovisno o prilici, povremeno stižu pomirljivi, a povremeno defanzivni tonovi i pozivi NATO-u da im stane u zaštitu, dojam je mnogih da je najčvršći stav zauzela predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė.

Europsko izdanje uglednog portala i časopisa Politico u velikoj biografskoj priči litavsku državnicu naziva 'željeznom damom Baltika', navodeći pritom da ona ima crni pojas u karateu te da je prilično smiono digla glas protiv susjedne velesile Rusije i njezina predsjednika Vladimira Putina, inače majstora juda i šefa države 40-ak puta veće od njezine, koja usto ima pozamašan nuklearni arsenal.

Proteklih godinu dana Grybauskaitė glasno kritizira Rusiju na način na koji se malo drugih europskih lidera usuđuje. Otvoreno tvrdi da su ruski vojnici prisutni na ratištu na istoku Ukrajine, da je malezijski Boeing na tom području oborio ruski projektil, Putina je usporedila sa Staljinom i Hitlerom, a Rusiju je čak nazvala 'terorističkom državom', upozoravajući da bi se 'agresija Moskve mogla proširiti na ostatak Europe pa i šire'.

Dok ostatak NATO-a često iznosi prigovore na Putinov račun i iskazuje verbalnu podršku Ukrajini, Grybauskaitė je otišla najdalje od svih te je, izazivajući bijes u Kremlju, prošlog studenog ukrajinskom predsjedniku Petru Porošenku obećala slanje oružja. Zasad nije jasno je li i koje oružje otišlo za Ukrajinu, u litavskom su ministarstvu obrane za Politico odbili dati bilo kakav komentar na ovu temu.

Zbog svadljivog tona kojim govori o Rusiji, postala je čestom metom verbalnih tirada iz Moskve, u Ukrajini je smatraju heroinom, a i u vlastitoj je domovini, u kojoj su sjećanja na sovjetsko doba još svježa, uspjela povećati popularnost. Lani je na svom 'antikremaljskom' programu osvojila drugi uzastopni predsjednički mandat, čime je postala prva osoba kojoj je to u Litvi pošlo za rukom nakon izlaska te države iz SSSR-a 1991. godine.

Željezna magnolija

Izvan Litve često je zovu 'željeznom magnolijom' ili 'željeznom damom Baltika', no ti nadimci malo otkrivaju o ovoj inače samozatajnoj ženi. Neki je optužuju da namjerno raspiruje proturuske osjećaje kako bi oslabila vlastite političke oponente.

'Grybauskaitė jednostavno radi ono što javnost traži', kaže za Politico bivši litavski premijer Andrius Kubilius, koji pritom ne vjeruje da njezina oštra retorika može isprovocirati ruski napad na Litvu.

'Čini mi se da bi prava provokacija bila ne govoriti o Rusiji provokativnom retorikom', kaže Kubilius i napominje da Putin na pomirljive tonove sa Zapada i oklijevanje u slanju oružja Kijevu vidi kao zeleno svjetlo da bude još agresivniji.

Solo igračica

Iako je jako popularna, Grybauskaitė je solo igračica - roditelji su joj umrli, drugih bliskih članova obitelji nema, nikad se nije udavala, nema djece, a iza nje ne stoji nijedna politička stranka.

Otkad je s raspadom SSSR-a napustila Komunističku partiju, ova 59-godišnjakinja, koja je bila članica Prodijeve i Barrosove Europske komisije, nije ulazila u druge stranke. Danas zna reći da je postala alergična na stranačke politike.

'Nije htjela, čak ni kada su joj predlagali da osnuje vlastitu stranku kako bi imala jači utjecaj', kaže bivši litavski predsjednik Vytautas Landsbergis, koji je u sovjetsko vrijeme bio na čelu pokreta za litavsku neovisnost. Premda je danas u mirovini, njegove riječi još uvijek s velikom pažnjom prate u Litvi.

Ipak, on opovrgava da ima ikakvog utjecaja na predsjednicu. 'Ponekad se nađemo, tu i tamo. Jednom mjesečno ili svakih nekoliko tjedana porazgovaramo', kaže.

Pažljivo ispeglan imidž

Samozatajnost litavske liderice, koja strogo čuva detalje svog privatnog života, pažljivo pegla svoj javni imidž i jako rijetko priča o svojoj prošlosti u vrijeme SSSR-a, ponekad izluđuje tamošnje analitičare, novinare i povjesničare.

'Grybauskaitė od samog početka pažljivo bira novinare koji je intervjuiraju, obično su to oni koji ne postavljaju teška pitanja', tvrdi Marius Laurinavicius, analitičar u Centru za istočnoeuropske studije u Vilniusu.

Urednik portala faktai.lt Arturas Racas još je oštriji u svojoj ocjeni. 'U zadnjih godinu-godinu i pol uspjela je stvoriti tu histeriju prema Rusiji i Rusima, mislim da je time izazvala podjele u društvu i pridonijela diskriminaciji Rusa i Poljaka u našoj državi', kaže Racas. Inače, Poljaka je u Litvi 7 posto, a Rusa 6 posto i obje etničke skupine se žale da su diskriminirane pa su se stranke koje su osnovali na nedavnim lokalnim izborima udružile i zajednički izašle pred birače.

Racas nadalje navodi da na djelu više nije samo obračun s Rusijom, nego da to poprima šire razmjere. 'Dovoljno je imati drugačije mišljenje koje odstupa od službenoga... Smijemo se Putinu kada četiri sata odgovara na naručena pitanja, a Grybauskaitė zapravo radi to isto. Državne sigurnosne službe koristi za vlastite potrebe. Zastrašila je gotovo cijelu političku elitu u mjeri da se gotovo nitko više ne usudi kritizirati predsjednicu', tvrdi u intervjuu za Politico Arturas Racas.

Predstavnica za medije u uredu predsjednice Litve odbila je komentirati ovakve Racasove navode, a ni sama predsjednica nije htjela dati intervju.

Vodič kroz hibridni rat

Premda predsjedničina antiruska retorika oduševljava Ukrajince, a ni mnogima u Litvi nije mrska, ne slažu se baš svi da je izazivanje 'ruskog medvjeda' dobra ideja. Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, Litavac Vytenis Andriukaitis, smatra da je nazivanje Rusije 'terorističkom državom' bez potrebe dovelo do uznemiravanja javnosti zbog moguće ruske okupacije.

Sve tri nekadašnje baltičke članice SSSR-a ušle su u NATO 2004. godine, ali s gomilanjem naoružanja u ruskoj enklavi Kalinjingradu, Grybauskaitė je odlučila da neće samo čekati reakciju svojih saveznika te je u veljači ove godine objavila da će Litva vratiti obvezno služenje vojnog roka, a litavska je vlada također nedavno objavila 'vodič kroz hibridni rat', odnosno knjižicu s uputama za građane što učiniti u slučaju ruske invazije. 'Čujete li pucnjavu, to ne znači da je došao smak svijeta', piše između ostalog u vodiču.

No, to pokazivanje mišića litavsku je čelnicu učinilo i metom. 'Mora se priznati da je Litva trenutno pod nekonvencionalnim napadom. Riječ je o informacijskim i cyber napadima, unošenju nesloge i stvaranju struktura u sjeni', kazala je u nedavnom intervjuu glavna predsjedničina savjetnica Giedre Kaminskaite-Salters.

'Crvena Dalia'

Rusko ministarstvo vanjskih poslova na njezinu tvrdnju da je Rusija teroristička država uzvratilo je priopćenjem u kojem je poziva da uvuče svoje komsomolske rogove, što je aluzija na njezino svojedobno članstvo u sovjetskoj komunističkoj omladini.

Upravo ta komunistička prošlost, o kojoj predsjednica ne voli govoriti, najčešća je tema o kojoj govore njezini protivnici, a s obzirom na njezinu šutnju, o svemu je nastao i niz teorija zavjere. Tako je potkraj prošle godine u pretince svih zastupnika u Europskom parlamentu stigla knjiga anonimnog autora naslovljena 'Crvena Dalia', u kojoj se litavsku šeficu države optužuje za suradnju s KGB-om, što je ona demantirala. Predsjedničini pristalice uvjereni su da iza te knjige stoji Rusija.