Globalni mirovni summit održat će se od 15. do 16. lipnja u Burgenstocku u Švicarskoj na koji su organizatori pozvali više od 160 država, ali ne i Rusiju. Međutim, Ukrajina na summitu neće iznijeti glavne točke "formule mira" predsjednika Volodimira Zelenskog - povlačenje ruskih trupa na granice iz 1991. i obvezu Rusije na plaćanje ratne odštete, objavili su tijekom vikenda neki ukrajinski mediji.
To proizlazi iz posljednjeg istupa Zelenskog, koji je u razgovoru za medije rekao je da će summitu biti dostavljene tri glavne točke mirovnog plana. Prva točka: sigurnost nuklearne energije, što znači da će postojati zahtjev za povlačenje ruskih trupa iz Nuklearne elektrane Zaporižje. Druga točka je sigurnost hrane, a podrazumijeva slobodnu plovidbu ukrajinskim lukama i zahtjev da se ne udara na njih. Treća točka je razmjena zarobljenika po principu "svi za sve", kao i povratak ukrajinske djece iz Rusije.
Malo je vjerojatno da će to potaknuti Rusiju da napusti nuklearnu elektranu u Zaporižju ili da izvrši razmjenu zarobljenika po principu "svi za sve". Ruskoj Federaciji to nije isplativo, jer ima više ukrajinskih vojnika u njezinom zarobljeništvu nego obratno, ali Moskvi ipak ne bi odgovaralo stvaranje međunarodnog pritiska na Rusiju. Takav razvoj bi omogućio Zelenskom da proglasi diplomatsku pobjedu nakon summita, drže u Ukrajini.
Prema preliminarnim procjenama, neke zemlje “globalnog juga” ipak će poslati svoja izaslanstva na summit, ali većina ionako ne bi podržala poznate glavne točke “mirovne formule Zelenskog” (povlačenje ruskih trupa na granice iz 1991. i plaćanje odštete). Kako konferencija ne bi izgledala kao neuspjeh, Ukrajina na njoj misli predstaviti gore opisani "mali paket", koji uključuje mjere koje bi teoretski mogle podržati i zapadne i nezapadne zemlje, a onda ih predočiti Rusiji kao zahtjeve cijele svjetske zajednice. To je razlog zašto predlaže osiguranje slobodne plovidbe jer ukrajinska pšenica se izvozi u siromašne države Afrike i Azije, a zauzvrat očekuje da one podrže njegov mirovni plan.
Zato je u Ukrajini pozitivno odjeknula izjava premijera Narendra Modija da će Indija sudjelovati na konferenciji. Istina, nije precizirao hoće li i sam ići na summit. "Indija će sudjelovati na svim važnim sastancima na vrhu koji promiču plan globalnog mira, sigurnosti i razvoja", rekao je Modi, uz dodatak kako će Indija "podržati glas globalnog juga" na ovim sastancima na vrhu kako bi oblikovala globalni diskurs i promicala viziju razvoja usmjerenog na ljude i prosperitetan i miran svijet.
Ne miruje niti Rusija koja je pozvala države s kojima održava čvrste odnose “na oprez i suzdrže se od sudjelovanja na švicarskoj konferenciji o Ukrajini kako ne bi bili uvučeni u antiruske provokacije”. Indija je dosad jedina velika zemlja na globalnom jugu koja je potvrdila sudjelovanje na konferenciji. Ranije je objavljeno da brazilski predsjednik Lula da Silva neće ići u Švicarsku, ali ipak ondje šalje brazilsko izaslanstvo. Još ranije sudjelovanje je odbio i južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, navodno zbog ovotjednih izbora u njegovoj zemlji pa će se u lipnju baviti sastavljanjem iduće vlade Južne Afrike.
Kako je izvijestila državna agencija Xinhua, kineski predsjednik Xi Jinping je na sastanku s Vladimirom Putinom rekao je da Peking podržava održavanje međunarodne mirovne konferencije za rješavanje situacije u Ukrajini u odgovarajućem trenutku – ali, ako to priznaju Moskva i Kijev i uz njihovo ravnopravno sudjelovanje. A Politico je izvijestio da kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi neće biti prisutan u Švicarskoj, jer će ići na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica BRICS-a u Rusiji.
S druge strane, Zapad najavljuje snažna izaslanstva na summitu. Iako se Joe Biden neće pojaviti, Sjedinjene Države će zastupati šef diplomacije Anthony Blinken, a proteklog vikenda svoj dolazak je potvrdio kanadski premijer Justin Trudeau. Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da summit ima perspektivu: "Čak i ako se tamo još neće raspravljati o glavnom pitanju mira, nego o pitanjima koja su također dio njega, to bi bio veliki korak", rekao je Scholz.
Scholz je također izrazio nadu da će na summitu sudjelovati i arapske zemlje, Indija, Južnoafrička Republika, Brazil i Kina. “Stvarno želim da tamo budu i zemlje s Arapskog poluotoka, Indije, Južne Afrike, Brazila i, ako je moguće, Kine”, dodao je premijer Njemačke.
U prosincu je Putin rekao da će "mir nastupiti kada postignemo naše ciljeve". "Oni se ne mijenjaju - demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine i njezin neutralni status". Ali nakon prošlotjednog sastanka u Minsku s Aleksandrom Lukašenkom izrazio je spremnost za nastavak mirovnih pregovora s Ukrajinom. - Podržavamo pregovore, rekao je ruski čelnik, napomenuvši da se oni trebaju temeljiti "na realnostima koje su se razvile na terenu". Ranije je Reuters, pozivajući se na četiri ruska izvora, izvijestio da je Putin spreman zaustaviti rat u Ukrajini ako prekid vatre uzme u obzir trenutačno stanje granica na bojnom polju.
No, po svemu sudeći, Rusija nije zainteresirana za stvarni mir, a kamoli na priznanje suvereniteta Ukrajine. Možda je to najbolje precizirano u zaključku washingtonskog Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War, ISW) "Primirje ne isključuje mogućnost da Rusija nastavi svoju ofenzivnu kampanju za uništavanje ukrajinske državnosti, a Rusija bi iskoristila svaki prekid vatre da se pripremi za buduće ofenzivne operacije u Ukrajini. Rusija se trenutno priprema za mogućnost konvencionalnog rata s NATO-om, a Kremlj će vjerojatno sve, što neće dovesti do kapitulacije Ukrajine, promatrati kao egzistencijalnu prijetnju sposobnosti Rusije da vodi takav rat", opisuje ISW.