Ključni događaji dana
- 206. je dan rata u Ukrajini
- Zelenski optužio Rusiju za ratne zločine u Harkivskoj oblasti
- Rusi tvrde da su napali više položaja ukrajinske vojske diljem fronte
NOVO 14:10 - Rusko ministarstvo obrane je u subotu objavilo da su ruske snage izvršile udare na položaje ukrajinske vojske u više regija, ponovo optuživši Kijev za granatiranje područja u neposrednoj blizini nuklearne centrale Zaporižja.
Ruska vojska je napala ciljeve na području Hersona, Mikolajiva, Harkiva i područjima Donecka, a ministarstvo tvrdi da su ukrajinske snage polučile neuspjeh u ofenzivi kod Pravdine.
Prema ruskom ministarstvu, razine radijacije u Zaporižiji su normalne. U subotu su ukrajinske snage u dva navrata granatirale to područje, dodaje ministarstvo.
Ukrajinska strana poriče takve tvrdnje, a Reuters podsjeća da se dvije strane međusobno optužuju za granatiranje područja u blizini nuklearke.
UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je u četvrtak donijela rezoluciju u kojoj traži da Rusija okonča okupaciju nuklearne centrale.
Poziva se Rusiju da "odmah prekine sve akcije protiv elektrane Zaporižja, u njoj te u svim drugim nuklearnim postrojenjima u Ukrajini", a donesen je s 26 glasova za, dva protiv i sedam suzdržanih, kazali su diplomati.
Rusija i Kina glasale su protiv, a Egipat, Južna Afrika, Senegal, Burundi, Vijetnam, Indija i Pakistan bili su suzdržani.
11:50 - Estonska premijerka Kaja Kallas rekla je u subotu da je vojna pomoć koju je Zapad pružio Ukrajini ključna u borbi protiv ruske invazije te da se mora i dalje održati politička volja da se ta pomoć nastavi.
Kallas je ovu izjavu dala referirajući se na nedavne uspjehe ukrajinske vojske.
"Protuofenziva koja je u tijeku pokazuje da vojna pomoć približava Ukrajinu pobjedi i miru. Naš fokus mora biti na povećanju te pomoći i isporuke oružja kako bi se što prije oduprli ruskoj agresiji", rekla je Kallas tijekom govora na sastanku Vojnog odbora NATO-a u Talinu.
Ukrajinska vojska nedavno je u protuofenzivi vratila pod svoju kontrolu okupirani teritorij na istoku zemlje. "Nedavni operativni poraz Rusije u (Harkivu) pokazuje snagu i oštroumnost Ukrajine. To također pokazuje da su pomoć i savjeti Zapada učinkoviti”, rekla je estonska premijerka.
Estonija je pridonijela s oko 0,8 posto svoje gospodarske proizvodnje u zajedničkoj potpori Ukrajini i tu će pomoć održavati "koliko god to bude potrebno" rekla je Kallas.
I čelnik estonske vojske Martin Herem pozvao je svoje kolege iz ostalih 29 članica NATO-a da nastave pomagati Ukrajini.
"Ako želimo očuvati svjetski poredak kakav poznajemo, Ukrajina mora pobijediti. Kao šef obrane, smatram da se moramo zalagati za značajnu i kontinuiranu vojnu pomoć, ili u obliku materijalne potpore, ili u obliku obuke i druge relevantne pomoći", rekao je vojni zapovjednik članice NATO-a koja graniči s Rusijom.
“Svi smo shvatili da ovo nije sprint nego maraton", poručio je također Herem.
9:55 Ukrajinski je centar otpora u petak upozorio da ruski vojnici planiraju napasti civile koji žive u dijelovima Ukrajine koje kontrolira Rusija te iste prikazati kao napade ukrajinskih snaga.
Ukrajinski centar otpora (UCO) Ukrajincima je savjetovao da se od 17. do 20. rujna klone javnih mjesta.
UCO sugerira da će Rusi tako pokušati pažnju svjetske javnosti skrenuti s poraza koje su pretrpjeli u borbama oko Harkiva.
9:10 - Američki predsjednik uvjerio je obitelji dvoje Amerikanaca zatočenih u Rusiji, košarkaške zvijezde Brittney Griner i bivšeg vojnika Paula Whelana, da "nastavlja istraživati sve moguće načine" za njihov povratak u domovinu, objavila je Bijela kuća.
Joe Biden se odvojeno sastao u petak s Elizabeth Whelan, sestrom Paula Whelana, i Cherelle Griner, suprugom Brittney Griner.
"Predsjednik je zahvalan što je imao priliku saznati više o Brittney i Paulu", rekla je njegova glasnogovornica Karine Jean-Pierre.
Cherelle Griner je sa svoje strane zahvalila gospodinu Bidenu na "naporima njegove administracije da postigne njegovo oslobađanje". “Osjećala sam svaku minutu tih napornih sedam mjeseci bez nje”, rekla je u izjavi.
Rusija je nedavno rekla da je spremna razgovarati o razmjeni zarobljenika za sportašicu.
John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost pri Bijeloj kući rekao je da je Washington dao "ozbiljnu" ponudu Moskvi, ali da Rusi "ne odgovaraju". "Ovo dvoje ljudi već bi trebalo biti kod kuće. Točka", dodao je.
Ruski sud osudio je košarkašicu na devet godina zatvora zbog posjedovanja kanabisa.
Njezin slučaj dobio je geopolitičku dimenziju u kontekstu krize između Moskve i Washingtona povezane s ruskom ofenzivom u Ukrajini.
Ovaj diplomatski sukob ponovno je usmjerio pozornost na Paula Whelana, koji u Rusiji služi 16-godišnju zatvorsku kaznu zbog "špijunaže".
6:55 - Ruska središnja banka u petak je obećala da će nastaviti s povećanjem broja država koje prihvaćaju njezine Mir bankovne kartice, nakon novih američkih sankcija usmjerenih na pojedince i entitete koje optužuje da pomažu Moskvi da izbjegne financijske sankcije.
SAD je u četvrtak sankcionirao Vladimira Komleva, izvršnog direktora Nacionalnog kartičnog sustava plaćanja (NSPK) u sklopu ruske središnje banke, pod čijim je upravljanjem Mir, navevši kao razlog za sankcije kako njima nastoji pozvati rusku vladu na odgovornost za invaziju i nastavak rata protiv Ukrajine.
Važnost Mir kartica za Ruse znatno je porasla ove godine, nakon što su američke tvrtke za sustave plaćanja Visa i Mastercard suspendirale svoje operacije u Rusiji, a njihove kartice koje su izdane u Rusiji više ne vrijede u inozemstvu.
Kuba, Južna Koreja, Turska, Vijetnam i nekolicina bivših sovjetskih republika prihvaćaju Mir, što je riječ koja na ruskom znači i mir i svijet. Još neke zemlje, poput Irana, namjeravaju početi prihvaćati te kartice.
Ruska središnja banka kaže da će Mir kartice, kao i ostale usluge koje pruža NSPK, nastaviti funkcioniati kao i dosad u Rusiji.
"Strani partneri sami su donijeli odluke oko otvaranja svoje infrastrukture za prihvat MIr kartica. Istodobno, namjeravamo nastaviti dijalog oko geografskog proširenja prihvaćenosti MIR kartica", navode iz ruske središnje banke.
Iz američkog ministarstva financija, pak, podsjećaju da je Rusija stvorila svoj vlastiti državni sustav kartičnog plaćanja u 2014. zbog straha od američkih i europskih sankija. "Na svojoj poziciji, Komlev je promovirao mrežu Mir kartica u drugim zemljama, što u konačnici može pomoći Rusiji u zaobilaženju međunarodnih snakcija", ustvrdilo je ministarstvo financija.
U svom priopćenju to je ministarstvo dodalo i da "neameričke financijske institucije koje ulaze u nove ili proširene ugovore s NSPK-om riskiraju podržati ruske napore da izbjegnu američke sankcije kroz proširenu uporabu Mir nacionalnog sustava plaćanja izvan područja Ruske Federacije".
Analitičari ističu da to implicira kako je malo vjerojatno da postojeći, ograničeni sporazumi s NSPK-om, poput onih koji omogućavaju Rusima da plaćaju hotelske račune u inozemstvu, krše američke sankcije.
"Oni moraju imati neke indicije, bilo diplomatske ili obavještajne, da Rusija traži međnarodno povezivanje svog domaćeg sustava za plaćanje kako bi izbjegla sankcije. Ne mislim da administracija nešto posebno vodi brigu o ruskim turistima koji posjećuju Tursku i tamo plaćaju svoje hotelske račune", smatra Brian O‘Toole, bivši službenik u američkom ministarstvu financija.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u petak je Rusiju optužio za ratne zločine te ustvrdio da se još uvijek ne može reći je su li ukrajinske snage zahvaljujući pobjedama na sjeveroistoku zemlje promijenile tijek rata, piše Reuters.
Zelenski je u razgovoru za Reuters rekao da ishod rata u Ukrajini ovisi o tome koliko će brzo Zapad Kijevu dostavljati oružje.
Situaciju na nedavno oslobođenom sjeveroistoku zemlju usporedio je s "krvavom sapunicom nakon Buče". Ukrajina je Rusiju optužila za ratne zločine nakon što su ukrajinske snage u Buči zatekle brojne ubijene civile čija su tijela bila razasuta po glavnoj ulici grada.
Moskva je te optužbe odbacila.
- Zaključno s (petkom), u Harkivskoj smo oblasti pronašli 450 pokopanih tijela. Međutim, ima ih još. Mučenih ljudi. Na nekim teritorijima i cijelih obitelji - rekao je Zelenski.
Zelenski je na pitanje ima li dokaza da se radi o ratnim zločinima rekao da ima nešto dokaza te da Ukrajina još uvijek istražuje te slučajeve.
- Jako nam je važno da svijet to vidi i prizna - rekao je ukrajinski predsjednik.
Kremlj nije odgovorio na optužbe Zelenskog, a više je puta porekao da je tijekom rata u Ukrajini namjerno napadao civile i počinio ratne zločine.
Guverner Harkivske oblasti Oleh Sinjhubov u petak je rekao da su ruke na tijelima u jednoj od masovnih grobnica u Izjumu bile vezane.
Moskva još uvijek nije komentirala činjenicu da je ta masovna grobnica pronađena.
Zelenski je u razgovoru rekao da bi volio da Turska, Južna Koreja te arapske i azijske zemlje Ukrajini pošalju još više pomoći i oružja. Spomenuo je da "neke psihološke barijere" Njemačku sprečavaju da Ukrajini pošalje još oružja. Dodao je da je to zbog njezine nacističke prošlosti.
Ukrajinski je predsjednik pohvalio napore nedavne napore svoje vojske ali je konstatirao da je prerano govoriti o kraju rata.