Unatoč pokušajima ruskog čelnika Vladimira Putina i ruskih državnih medija da krivnju za smrtonosni napad u koncertnoj dvorani Crocus City Hall u Moskvi u petak nametne Ukrajini, curi sve više detalja o džihadističkoj skupini IS-K koja tvrdi da stoji iza njega, piše BBC.
IS-K je skraćenica od Islamska država-Khorasan. To je regionalna podružnica zabranjene terorističke grupe Islamska država koja je usredotočena na Afganistan, Iran i Pakistan. Skupina si je dala ime Horasan jer je bila dio povijesnog islamskog kalifata koji je obuhvaćao te zemlje, kao i sjevernu regiju prema središnjoj Aziji.
IS-K postoji već devet godina, ali se posljednjih mjeseci pokazao kao najopasniji ogranak skupine Islamska država, s dalekim dometom i reputacijom ekstremne brutalnosti i okrutnosti.
Zajedno s ostacima skupine u Siriji i Iraku, IS-K teži pannacionalnom islamskom kalifatu kojim bi vladalo vrlo striktno tumačenje šerijata, islamskog zakona.
U Afganistanu vodi sporadičnu, ali još uvijek brutalnu pobunu protiv vladara zemlje, talibana, kojima se suprotstavlja na temelju ideoloških razlika.
Odgovorni su za masakr prilikom kaotične evakuacije u zračnoj luci Kabul 2021. kada je bombaš samoubojica usmrtio 170 Afganistanaca i 13 američkih vojnika. Sljedeće godine cilj je bilo rusko veleposlanstvo u Kabulu, pri čemu je ubijeno najmanje šest osoba.
Skupina je odgovorna za neselektivne napade na rodilište, autobusne postaje i policajce.
U siječnju ove godine IS-K izveo je dvostruki bombaški napad na svetište u Kermanu u Iranu pri čemu je gotovo 100 Iranaca poginulo.
U Rusiji su izveli puno manjih napada, a posljednji je bio 2020. godine. Ruski FSB je ove godine izvijestio da je spriječeno nekoliko terorističkih zavjera.
Tko su bili napadači? Prema ruskim državnim medijima, četvorica muškaraca koji su zarobljeni i optuženi su Tadžici iz srednjoazijske republike Tadžikistan, koja je nekada bila dio Sovjetskog Saveza.
Sudeći prema njihovu izgledu, tijekom ispitivanja tukli i mučili, a prema međunarodnim normama, zbog toga će njihova priznanja biti bezvrijedna, podsjeća BBC.
Pojavila su se izvješća da je jedan od muškaraca viđen kako nadzire mjesto krvoprolića početkom ožujka, otprilike u vrijeme kada su SAD upozorile Rusiju da postoji neposredna prijetnja od terorističkog napada bilo gdje u javnom prostori, a osobito na koncertima i sličnim okupljanjima. Takvo upozorenje Kremlj je odbacio kao "propagandu".
U drugom izvješću se sugerira da su najmanje dvojica napadača nedavno stigla u Rusiju, što implicira da je to bio "udarni tim" koji je poslao IS-K, a da nije riječ o ćeliji spavača.
BBC navodi nekoliko razloga zbog kojih je baš Rusija bila cilj skupine IS-K.
IS-K većinu zemalja u svijetu smatra svojim neprijateljima. Rusija je visoko na listi, zajedno sa SAD-om, Europom, Izraelom, Židovima, kršćanima, šijitskim muslimanima, talibanima i svim vladarima država s muslimanskom većinom, koje smatraju "otpadnicima".
Neprijateljstvo Islamske države prema Rusiji seže do čečenskih ratova 1990-ih i ranih 2000-tih, kada su moskovske snage razorile čečensku prijestolnicu Grozni.
Nedavno je Rusija ušla u sirijski građanski rat na strani svog saveznika, predsjednika Bashara al-Assada, a ruske zračne snage često su bombardirale pobunjeničke i civilne položaje, usmrtivši veliki broj boraca povezanih s Islamskom državom i Al-Qaedom.
U Afganistanu IS-K na Rusiju gleda kao na saveznika talibana, zbog čega su napali rusko veleposlanstvo u Kabulu 2022. godine.
Također, još nisu zaboravili 10 godina brutalne sovjetske okupacije između 1979. i 1989. godine.
Zatim, tu je i situacija unutar same Rusije.
IS-K na Rusiju gleda kao na kršćansku zemlju, a njihov videozapis objavljen nakon napada u Moskvi govori o ubijanju kršćana
Tadžikistanski i drugi srednjoazijski radnici migranti ponekad su izloženi određenom stupnju maltretiranja od strane FSB-a u sklopu istraga o terorističkim prijetnjama.
I na kraju, Rusija – nacija koja je vodi veliki rat protiv susjedne Ukrajine - možda je jednostavno bila zgodna meta za IS-K, mjesto gdje je oružje bilo dostupno, a njihov neprijatelj manje oprezan.
Niz pitanja ipak ostaje bez odgovora. Primjerice, zašto su napadači mogli do mile volje lutati gotovo sat vremena po dvorani Crocus bez ikakvog osjećaja hitnosti?
U zemlji u kojoj su policija i specijalne službe, osobito FSB, sveprisutne, napadači su se ponašali kao da su znali da ih neće prekinuti specijalne policijske snage.
Tu je i oružje - ne samo pištolji, već i snažne, moderne automatske jurišne puške. Kako su ih uspjeli nabaviti i prokrijumčariti u dvoranu? Iznenađujuće je i brzo hvatanje počinitelja.
Za razliku od mnogih džihadista u sličnim napadima, ovi ljudi nisu nosili samoubilačke prsluke ili pojaseve.
Pa ipak, nije trebalo dugo ruskim vlastima, koje nisu uspjele zaustaviti najteži teroristički napad u 20 godina koji im se odvijao ispred nosa, da privedu osumnjičene i izvedu ih pred sud.
Sve ovo navodi neke analitičare na spekulacije o nekoj vrsti "posla iznutra" od strane Kremlja, ili "operacije pod lažnom zastavom" kako bi se pridobila potpora javnosti za rat protiv Ukrajine.
Međutim, nema čvrstih dokaza koji bi poduprli tu teoriju, a američki obavještajci potvrdili su da je po njihovom mišljenju Islamska država odgovorna za strašan napad.
