Dok vrije na Bliskom istoku, a u Ukrajini se vodi više-manje pozicijska borba i obje strane nastoje zauzeti što bolje položaje prije dolaska oštre zime, u Kijevu se, pišu i tamošnji i strani mediji, sve više stvara "predizborna atmosfera".
BBC tako javlja da svi govore o izborima, izjave političara ističu kao da je kampanja već počela, i to u situaciji kada se ne zna ni o kojim je izborima riječ ni hoće li ih uopće biti. Podsjetimo da iz Bruxellesa, unatoč svakodnevnim napadima na gradove diljem Ukrajine, inzistiraju na provođenju izbora u takvim ratnim uvjetima. Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) Tiny Kox rekao je da unatoč svemu treba provesti izbore jer se time održava "demokratska atmosfera" i pokazuje snaga demokracije u zemlji kandidatu za EU, a prilikom posjeta Kijevu ovog ljeta republikanski senator Lindsey Graham založio se za provedbu izbora čak i u ovako ekstremnoj situaciji, navodeći da su izbori bez obzira na okolnosti bit demokracije. Predsjednik Volodimir Zelenski bio je indisponiran time, pa je rekao da će provesti izbore ako ih EU bude financirao jer ima pametnijih načina da se ta sredstva upotrijebe.
Parlamentarni izbori odgođeni
U listopadu, kada su se trebali održati redoviti parlamentarni izbori, odgođeni su zbog ratnog stanja, a u ponedjeljak 6. studenoga Volodimir Zelenski je poručio kako "ovo nije vrijeme za izbore" te da je neodgovorno u ratnom vremenu uopće spominjati izbore. - Sada je vrijeme obrane i bitaka, a izbori i strasti koje se stvaraju oko njih išli bi na ruku samo Rusiji - upozorio je Zelenski.
No, neki bolji poznavatelji kijevskih prilika kažu da su i posljednje nesuglasice predsjednika Zelenskog s popularnim zapovjednikom ukrajinske vojske Valerijem Zalužnim početak predizborne igre, jer neki u Ukrajini zagovaraju kandidaturu Zalužnoga. Mnogi smatraju da bi to imalo izravni utjecaj na rat te se pitaju kako bi uopće funkcionirala koordinacija politike i vojske u slučaju da se njih dvojica suprotstave jedan drugom na izborima, i to upravo tijekom priprema za proljetnu kontraofenzivu 2024. Osim toga, i sama promjena vlasti usred rata, bez obzira na sve, mogla bi imati izravni utjecaj na rat te bi, prema mišljenju kijevskih analitičara, Putin jedini imao koristi od toga.
No, ipak postoje glasovi koji podržavaju izbore, a za neovisni ruski portal Meduza jedan izvor blizak Zelenskom tvrdi da su izgledi za "ožujske izbore u ovom trenutku 50: 50". Do kraja ožujka 2024. još ima vremena, a Zelenski, prema anketama, ima podršku više od 70 posto Ukrajinaca. No, oporba također inzistira, pa je tako i smijenjeni bivši savjetnik Zelenskoga Oleksi Arestovič izjavio za BBC da je sadašnja vlast "dosegnula vrhunac svoje nadležnosti", te da njihove odluke na unutarnjem, vanjskom i vojnom planu "ubijaju Ukrajinu". Stoga se, kazao je, to mora mijenjati odmah, i to na izborima. On je već najavio svoju kandidaturu.
Oporba za izbore
Isto tako, neke druge oporbene stranke najavljuju da izbore treba održati pogotovo jer je, prema anketama, vladajućoj stranci predsjednika Zelenskog Sluga narodu dosta pao rejting, čak na razinu mogućeg izbornog poraza, bez obzira na to što samog Zelenskog malo tko može ugroziti. Oko provedbe izbora ima i tehnički problem, jer prema ukrajinskom Ustavu izbori se ne mogu provoditi u vrijeme "ratnog stanja", koje je uvedeno odmah prvi dan ruske invazije 24. veljače 2022. No, podsjetimo da je u kolovozu Zelenski najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima, koji bi se trebali održati 31. ožujka (zanimljivo, samo tjedan dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji).
No, izgleda da od toga neće biti ništa, bez obzira na zahtjeve iz Bruxellesa. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, 81 posto Ukrajinaca smatra da izbore treba provesti poslije rata te da ih je opasno provoditi usred rata. Samo 16 posto njih je za provedbu izbora bez obzira na situaciju. Iz Moskve, što je bizarno samo po sebi, već dolaze optužbe da "oni Zelenskog neće moći smatrati predsjednikom ako se ne održe izbori", jer on neće imati, kako kažu, "izborni legitimitet", pa se ne zna s kime bi mogli pregovarati i voditi mirovne pregovore! No, svakako da će pitanje izbora biti sve češće ne stolu, pogotovo u razgovorima s Bruxellesom, koji želi izbore kao dokaz da Ukrajina pripada europskom demokratskom krugu. Stoga neki analitičari u Kijevu smatraju da bi predsjednički i parlamentarni izbori mogli biti istovremeno kako bi se zadovoljila forma, ali neki pitaju što će biti i tko će biti odgovoran ako Rusi raketiraju neko biračko mjesto na kojem se okupilo mnogo ljudi ili kako uopće provesti izbore u mjestima na prvoj crti bojišnice. Isto tako, kako bi se provodila predizborna agitacija te kako bi vojnici mogli sudjelovati u izborima, recimo ako se netko od njih kandidira!? Kijev ima dodatne brige, a pogotovo ako se stvarno dogodi da se na izborima sukobe dvije najpopularnije i najvažnije osobe u državi - Zelenski i Zalužni.