Vlasti u Hamburgu, nakon Berlina drugom najvećem gradu u Njemačkoj te najvećem ne-glavnom gradu u Europskoj uniji, upozorile su da bi mogle biti prisiljene na racionalizaciju potrošnje tople vode jer energetska kriza vezana uz ruske energente uzrokuje kaos.
Jens Kerstan, gradski senator za okoliš, rekao je u subotu za njemačke novine Welt am Sonntag da bi Hamburg mogao ograničiti dostupnost tople vode u određena doba dana "u slučaju akutne nestašice plina", prenosi Business Insider.
Kerstan je upozorio da bi uz potencijalno racionaliziranje tople vode, Hamburg također mogao razmotriti smanjenje maksimalne sobne temperature u mreži područnog grijanja.
Također kaže da, ukoliko dođe do nestašice plina, tehnički razlozi značili bi da ne bi bilo moguće razlikovati komercijalne i privatne kupce u Hamburgu.
"Mi smo u puno goroj krizi nego što većina ljudi misli", rekao je Kerstan u drugom intervjuu za Hamburger Abendblatt u nedjelju. On je pozvao građane da se kraće tuširaju, izbjegavaju kupke i ugrade moderne termostate i tuševe koji štede vodu.
"Što više štedimo sada, to će zimi biti bolja situacija jer će se skladišta napuniti", rekao je za Hamburger Abendblatt, govoreći o smanjenju potražnje za prirodnim plinom.
Očajnička potraga za plinom
Zapadne zemlje počele su okretati leđa ruskim energetskim izvorima nakon što je ta zemlja napala Ukrajinu krajem veljače. Uvedene su sankcije ruskom energetskom sektoru u pokušaju da se našteti financiranju ruske vojske i invazije, dok je Moskva uzvratila prekidom opskrbe plinom nekim europskim zemljama koje su odbile plaćati u rubljima, a nekim drugima, poput Njemačke, smanjila isporuke.
Njemačko ministarstvo gospodarstva i zaštite klime priopćilo je da je Njemačka ranije uvozila oko 55 posto svog plina iz Njemačke, ali da taj uvoz pao na 35 posto do sredine travnja. Berlin kaže da bi ruski uvoz mogao iznositi samo 10 posto njemačke potrošnje prirodnog plina do ljeta 2024. godine.
Kao i druge zemlje, Njemačka se očajnički traži način da pokrije rupu u opskrbi plinom. Čelnik Njemačke federacije sindikata rekao je za Bild am Sonntag da bi plinska ‘uska grla‘ mogla uzrokovati kolaps "cijelih industrija" uključujući aluminij, staklo i kemikalije.
Ministarstvo gospodarstva je 23. lipnja objavilo da je Njemačka ušla u drugu od svojih tri faze plana za hitne slučajeve u vezi situacije s plinom te upozorilo da su zalihe pod velikim pritiskom. Njemački ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck izjavio je kako je glavni prioritet zemlje punjenje skladišta plina, za koja je rekao da su za 58 posto punija nego prošle godine.
Zemlja je uvezla više prirodnog plina iz Norveške i Nizozemske, kao i više ukapljenog prirodnog plina (LNG). Uz poticanje energetske učinkovitosti i jačanje infrastrukture obnovljive energije, Njemačka je također izradila planove za pokretanje neaktivnih elektrana na ugljen kao kratkoročno rješenje.
Plin postao ključni pokretač inflacije
Upozoravajući na ekstremni skok cijena plina od 700 posto u Europi od početka prošle godine, što cijeli kontinent gura na rub recesije, Bloomberg, pak, ističe da je taj energent trenutačno najvažnija i najtraženija roba na svijetu.
Prirodni plin je, kako se navodi, zbog toga i ključni pokretač globalne inflacije i nalazi se u središtu sukoba velikih sila, koji je toliko intenzivan se u glavnim gradovima diljem zapadnih zemalja planovi borbe protiv klimatskih promjena potiskuju u drugi plan. Ukratko, prirodni plin, kako se ističe, sada konkurira nafti kao gorivo koje oblikuje geopolitiku, a nema ga dovoljno da bi stvari funkcionirale.
Rat u Ukrajini ‘katapultirao‘ je plinsku krizu na novu razinu, uskrativši ključni dio opskrbe. Dok Rusija smanjuje isporuke plinovodima u Europu, većina europskih zemalja poručuje da bez obzira na sve žele prestati kupovati taj energent od Kremlja, iako ne odmah.
Borba da se popuni praznina pretvara se u svjetski stampedo potrage za plinom, dok se zemlje utrkuju da osiguraju ionako oskudne količine ukapljenog prirodnog plina uoči zime na sjevernoj hemisferi.
Njemačka, koja je svoj ekonomski model izgradila na jeftinom ruskom plinu, upozorava da bi nestašica plina mogla izazvati kolaps u kojoj bi plinska kriza imala ulogu poput one Lehman Brothersa u financijskoj krizi, dok se europska gospodarska sila suočava s neviđenom mogućnošću da će poduzeća i potrošači ostati bez struje, što bi moglo pokrenuti domino efekt propasti brojnih tvrtki, pa i industrija.
Plinovod Sjeverni tok 1 kojim se prenosi ruski plin u Njemačku, trebao bi biti zatvoren 11. srpnja zbog desetodnevnog održavanja postrojenja, no raste bojazan da ga Moskva možda neće ponovno ni otvoriti.
Plin kao nova nafta
Čelnici skupine G7 traže načine za obuzdavanje ruske zarade od plina, koja pomaže u financiranju invazije na Ukrajinu i podržavaju nova ulaganja u LNG, a siromašnije zemlje, koje su gradile energetske sustave na jeftinom plinu, sada također traže način kako da si ga priušte.
"Ovo su 70-e za prirodni plin", kaže Kevin Book, direktor ClearView Energy Partners LLC, istraživačke tvrtke sa sjedištem u Washingtonu, podsjećajući na naftnu krizu tih godina.
"Svijet sada razmišlja o plinu kao što je nekad razmišljao o nafti, a bitna uloga koju plin ima u modernim gospodarstvima i potreba za sigurnom i raznolikom opskrbom postali su vrlo vidljivi", dodaje.
Prošlog je tjedna njemačka vlada objavila da je u pregovorima o spašavanju tvrtke Uniper SE - najvećeg uvoznika ruskog plina u Njemačkoj - koja gubi oko 30 milijuna eura dnevno jer mora pokriti nedostajući ruski plin po skokovitim cijenama na tržištu.
Tvrtke poput kemijskog diva BASF SE kažu da će možda morati smanjiti proizvodnju. Deutsche Bank je navela rastuće rizike od "neposredne njemačke recesije kao posljedice racionalizacije potrošnje energije" i ukazala na skok cijena struje u Italiji i Francuskoj.
Morgan Stanley, pak, predviđa da će cijela eurozona biti u zabrinjavajućem padu već do kraja godine.