Administracija američkog predsjednika Joea Bidena upozorila je ukrajinske vlasti da je došao odlučujući trenutak da se promijeni putanja rata, javlja The Washington Post pozivajući se na izvore u Bijeloj kući.
Prema WP-u, dužnosnici Bijele kuće vjeruju da se očekuje da će Rusija pokrenuti ofenzivu na proljeće, a Ukrajina bi mogla pokrenuti protuofenzivu, kako bi vratila izgubljene teritorije. Američki dužnosnici koji su posjetili Kijev u siječnju, pri čemu se misli na Williama Burnsa, šefa CIA-e, rekli su ukrajinskim vlastima da će nadolazeći mjeseci biti kritični. Vojni analitičari u Washingtonu smatraju da u Kijevu rade stratešku grešku. Naime, SAD smatra da će ukrajinskim snagama biti teško istodobno braniti Bahmut u regiji Doneck, za koji se vode višemjesečne borbe, i paralelno, pokrenuti proljetnu protuofenzivu za povratak teritorija koje Sjedinjene Države smatraju važnijima. Bude li se Ukrajina borila gdje god Rusija pošalje vojsku, sugovornici WP-a upozorili su da će to ići naruku ruskim vlastima.
Važna je i politička dimenzija. SAD je pojačao pritisak na Kijev zbog očekivanja da će Bijeloj kući biti teže natjerati Kongres da Ukrajini dodijeli isti iznos pomoći kao prije, jer neki republikanci zagovaraju smanjenje potpore. Administracija Joea Bidena radi s Kongresom na tome da Ukrajini osigura 10 milijardi dolara pomoći i očekuje se da će novi paket pomoći biti objavljen na godišnjicu ruske invazije, zajedno s novim sankcijama Rusiji. Premda američke vlasti kažu da su spremne podupirati Ukrajinu koliko god je to moguće, iz Washingtona upozoravaju da će do ljeta Kijev iscrpiti trenutačni paket njihove pomoći.
Nedavno je Washington Post izvijestio da je William Burns tajno posjetio Kijev sredinom siječnja. Prema WP-u, direktor CIA-e izvijestio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o svojim očekivanjima u vezi s "vojnim planovima Rusije u nadolazećim tjednima i mjesecima". Neki mediji su objavili da je šef CIA-e ponudio Kijevu "mir u zamjenu za zemlju", a Moskvi - "zemlju u zamjenu za mir", ali su obje strane odbile prijedloge. Ukrajina je odbila odreći se petine svojeg državnog teritorija, a Rusija je odbila jer vjeruje da će dugoročno dobiti rat.
U Washingtonu su spomenutu "vijest" opisali kao "apsolutnu laž", a zapadni saveznici Ukrajine ponavljaju da će podržavati Kijev "koliko god bude trebalo". No, ostaje činjenica da se sve češće javljaju glasovi prema kojima rat u Ukrajini neće moći beskonačno produljivati. Tako je u ponedjeljak čak i antiputinovski portal Meduza objavio analizu čiji zaključak glasi da je Rusija golema zemlja, koja i dalje ima mnogo resursa i, što je najvažnije, ima sposobnost mobilizirati te resurse. Osim toga, rat se ne vodi na ruskom teritoriju, što znači da, u strateškom smislu, Kremlj može vjerovati da ima mnogo mogućnosti za daljnje provođenje vojnih akcija na ukrajinskom teritoriju.
Opskrba Ukrajinaca zapadnim tenkovima sigurno će biti korisna i za obranu i za ofenzivu, ali obećana vozila tek treba reaktivirati, popraviti, uvježbati posade i pronaći dovoljno streljiva. Stoga je veliko pitanje hoće li najavljene isporuke biti odlučujuće. Osim toga, već sada na Zapadu postoje problemi s proizvodnjom granata za topničke sustave. Što izgleda smiješno, jer Kremlj je godinama sve uvjeravao da se NATO sprema napasti Rusiju, a odjednom, kad je počeo rat, pokazalo se da ni Europa, a ni SAD nemaju kapacitet proizvesti toliko oružja. Zasad to nije kritičan problem, ali postoji rasprava o tome da se granate uzimaju i iz skladišta saveznika. To nije veliki problem za Sjedinjene Države, ali pokazuje da je klaonica zapravo na ukrajinskom teritoriju - i da cijeli zapadni svijet nije bio spreman za veliki, globalni rat u ekonomskom smislu.
Podrška Ukrajini ostaje, ali nije tako idealna i sve više brine europske građane, kako zbog ekonomskih posljedica, tako i zbog mogućeg nuklearnog rata s Rusijom. "Ne promijeni li se nešto na bojnom polju, birači će se oduprijeti dugotrajnom ratu. Zbog kumulativnog učinka ekonomskih posljedica, možemo očekivati da će potpora polako jenjavati i sve više komentara glasiti ‘E, sad je dosta, treba se nekako dogovoriti, jer život je jedan. Već smo pokušali učiniti ono što smo mogli‘", upozorila je Meduza.