Dva za budućnost Europe važna summita u dva dana u istom gradu nisu donijela previše konkretnih rezultata oko ključnih pitanja koja muče Stari kontinent. Zbog neformalnog karaktera ovih summita u Granadi, formalnih odluka nije ni trebalo biti.
Zato su se lideri opustili u brojnim bilateralnim ćaskanjima na marginama ovih summita kako bi razmijenili svoja viđenja. Najprije je održan veliki summit s više od 45 lidera Europske političke zajednice, foruma gotovo svih zemalja Europe koje žele sudjelovati i dijele iste interese. Taj forum i dalje nekako traži sebe i svoju svrhu.
Za sada, nakon tri summita ove zajednice, on ostaje više debatni klub u kojem se sudionici podijele u nekoliko radnih skupina i raspravljaju o ključnim temama. Dan kasnije, u petak, održan je i neformalni summit Europske unije.
Izazovi su isti. S jedne strane rat i mir, s druge strane teško pitanje upravljanja migracijama, a uza sve to i početak prave rasprave o proširenju Europske unije, što uključuje i početak financijskih kalkulacija potrebnih da bi se Unija pripremila za buduće širenje.
Povratak Armenaca
Ruska agresija na Ukrajinu i dalje je tema broj jedan. Lideri su ponovili odlučnost nastavka pomoći Ukrajini. Nedavna vojna operacija Azerbajdžana u Gornjem Karabahu, nakon čega je gotovo cijelo armensko stanovništvo tog područja napustilo svoje domove, nametnula se kao neizbježna tema.
Lideri EU imali su prilike razgovarati s liderima Armenije i Azerbajdžana te su ih pozvali na sastanak u Bruxelles. Cilj je stvoriti uvjete za povratak svih etničkih Armenaca u svoje domove u Gornjem Karabahu iz kojih su otišli.
Još jedan sukob, ili potencijalni sukob, zaokupljao je pozornost lidera. A to su tenzije između Kosova i Srbije nakon napada 24. rujna na kosovske policajce na sjevernom dijelu Kosova, koji je EU nazvala terorističkim. Pokušaji da na marginama summita za isti stol dovedu kosovsku predsjednicu Vjosu Osmani i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nisu uspjeli.
Vučić je izjavio da je on spreman za takav sastanak, ali ga kosovska strana odbija. To je potvrdila i kosovska predsjednica Osmani koja smatra da fotografija sastanka nje i Vučića neće ništa riješiti te je pozvala EU da Srbiji uvede sankcije jer, smatra ona, ima dovoljno dokaza da Vučić stoji iza nedavne agresije na Kosovu.
Kosovo pak poručuje da ne želi biti više dio igre u kojoj se Vučić s jedne strane na sastancima u Bruxellesu pretvara da je konstruktivan, a s druge strane na terenu priprema agresiju i rat.
Pripreme za proširenje
U tekstu "Deklaracije iz Granade" koja je bila na stolu za usvajanje od strane čelnika u Europskom vijeću jasnije nego ikada daje se potpora nastavku proširenja. Pozivaju se i EU i one države koje teže članstvu da ubrzaju napore kako bi što prije bili spremni za proširenje. Tu je poruku odaslao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
- Europska unija mora se pripremiti za proširenje, a zemlje kandidatkinje provesti reforme i ispuniti kriterije. Prvo - što želimo u budućnosti, što će nam biti prioriteti i zajedničke politike, uzimajući u obzir planove o proširenju. Drugo - kako ćemo odlučivati zajedno, i treće - kako ćemo plaćati zajedničke politike i inicijative u budućnosti - rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.