Nakon što su gotovo 40 godina mirno počivali pod zemljom, posmrtni ostaci legendarnoga čileanskog pjesnika Pabla Nerude za desetak će dana biti ekshumirani kako bi se jednom zasvagda razriješio misterij koji okružuje njegovu smrt, a vrti se oko samo jednog pitanja - je li bio otrovan ili je uistinu izdahnuo od posljedica raka, kako glasi službena verzija.
Pjesnik, nobelovac, diplomat i istaknuti ljevičarski aktivist svoga doba umro je samo 12 dana nakon što je u rujnu 1973. godine vojna hunta generala Augusta Pinocheta pučom s vlasti maknula socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea. Komunist Neruda bio je vrlo blizak s Allendeom i uz političke stavove vezalo ih je i blisko prijateljstvo.
Priopćenje zaklade
Iako je, naravno, oduvijek postojao tračak sumnje da je Pinochet imao svoje prste u micanju simbolički vrlo jakog protivnika s političke i društvene scene, službena obdukcija je govorila da je u svojoj 69. godini Neruda umro od zatajenja srca koje je bilo posljedica uznapredovalog stadija raka prostate. Njegova obitelj stala je iza te verzije zajedno sa Zakladom koja je zadužena za zaštitu njegove ostavštine, iako je potonja naposljetku podržala odluku suca Marija Carroze o ekshumaciji (Carroza, inače, istražuje nekoliko stotina sumnjivih smrti iz vremena Pinochetova krvavog režima od 1973. do 1990. godine).
“Nema apsolutno nikakvih dokaza koji bi sugerirali da je smrt Pabla Nerude bila posljedica ikakvih drugih uzroka osim raka”, stajalo je u priopćenju koje je u javnost pustila Zaklada “Pablo Neruda” prošloga svibnja, da bi početkom ožujka ipak javno poručili da žele da se ta tema napokon zaključi.
Čovjek koji je već za života postao čileanska legenda, Pablo Neruda (koji je rođen kao Neftali Ricardo Reyes Basoalto, ali je kao pseudonim uzeo prezime češkog pjesnika Jana Nerude) 1970. godine bio je kandidat za predsjednika te južnoameričke države, ali je naposljetku svoju potporu dao Salvadoru Allendeu, koji je postao prvi demokratski izabran socijalistički predsjednik. Allende se Nerudi odužio ambasadorskom pozicijom u Francuskoj, što će mu biti zadnja diplomatska tura i završit će 1972.
Sredstva protiv bolova
U Čile se vratio narušena zdravlja i s Nobelovom nagradom za književnost dodijeljenom mu 1971. Godina 1973. za Nerudu je bila katastrofalna: s dijagnosticiranim rakom prostate promatrao je sve snažnije napade na Allendea i njegovu vladu, a potom i krvavi državni udar koji je 11. rujna poveo Pinochet. Vojska je pretresla i Nerudinu kuću u obalnome gradu Isla Negra, kada im je navodno rekao znamenitu rečenicu: “Gledajte, ali ovdje postoji samo jedna stvar koja je za vas opasna - poezija”.
Dvadesetog rujna Neruda je hospitaliziran u bolnici Santa Maria u Santiagu, a tri dana poslije bio je mrtav. Iako je Pinochet, koji je dotad zgrabio sve poluge vlasti, zabranio da pjesnikov sprovod poprimi ikakva obilježja državnog, 70 tisuća prkosnih Čileanaca ipak je izašlo na ulice, policijskom satu i njihovoj brojnosti unatoč.
Neruda je pokopan uz svoju treću suprugu Matildu Urrutiju iza njegove kuće u Isla Negri, iz koje su već nasilno bili odneseni svi njegovi dokumenti, zapisi i knjige, a danas je muzej.
Današnji događaji posljedica su javnog istupa Nerudina nekadašnjega osobnog vozača Manuela Araye Osorija, koji je 2011. godine izjavio da je njegov poslodavac - za kojeg tvrdi da je samo nekoliko sati prije smrti sasvim normalno hodao i govorio - bio otrovan te da je srčani udar izazvala injekcija koju su mu dali agenti Augusta Pinocheta. Tu verziju događaja točnom smatra i čileanska Komunistička partija, čiji je odvjetnik Eduardo Contreras poručio da “postoje ozbiljne sumnje u uzroke Nerudine smrti”.
- Bolnica u kojoj je Pablo Neruda bio primljen zbog raka potvrdila je da je dobio injekciju sredstva protiv bolova i da je umro od zastoja srca neposredno nakon toga. Vrlo lako je mogao dobiti smrtonosnu injekciju - rekao je Contreras.
Najava testova
Panel međunarodnih stručnjaka, mahom iz Argentine i Španjolske, okupit će se 8. travnja zajedno s delegacijom Crvenog križa oko Nerudina groba u čileanskome glavnome gradu Santiagu i otkopati lijes.
“Onda ćemo napraviti testove koji bi mogli baciti novo svjetlo na slučaj. Prošlo je 40 godina, ali imamo sredstva kojima sve možemo rasvijetliti”, rekao je lokalnom listu Diario Vasco španjolski znanstvenik Francisco Etxeberria.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....