NAJSTRAŠNIJI LOGOR

ZADNJIH 50 ČUVARA AUSCHWITZA ČEKA SUĐENJE Njemačka na optuženičke klupe dovodi 90-godišnjake!

Slučaj Johna Demjanjuka bio je presedan: Sama činjenica da je netko bio čuvar logora dovoljna je za osuđujuću presudu

Njemačka javnost čeka odluku o tome hoće li uskoro na optuženičkim klupama vidjeti čak 50 bivših zatvorskih čuvara iz Auschwitza koliko ih je nedavno identificirano u Njemačkoj. Suđenje nacističkim čuvarima iz najstrašnijeg koncentracijskog logora za Židove u Drugom svjetskom ratu održat će se ako istražitelji presude da su sposobni za suđenje. Naime, istječe vrijeme za izvođenje počinitelja holokausta pred lice pravde i davanje kolike tolike zadovoljštine žrtvama i njihovim obiteljima. Od završetka rata je prošlo 68 godina, a većina osoba s popisa zločinaca ima oko 90 godina.

Glavni ured za istragu nacističkih zločina u Njemačkoj objavio je da ima popis od 50-ak osoba iz Auschwitza te da istražuje čuvare iz logora Sobibor i Belzec, kao i pripadnike odreda smrti od čijeg je metka stradalo oko milijun Židova, Roma, ratnih zarobljenika i drugih.

Promijenjeno tumačenje

- Nije nam cilj bacati starce iza rešetaka, već dati zadovoljštinu žrtvama i osvijetliti povijesne događaje - izjavio je Kurt Schrimm.

Efraim Zuroff, glavni lovac na naciste iz Centra Simon Wiesenthal, pozdravio je vijest i istaknuo kako se nada da će se istrage provesti hitro.

- U teoriji je ovo bez dvojbe vrlo pozitivna vijest, no hoće li to zaista biti uspjeh, ovisi o brzini sudskih procesa - izjavio je Zuroff. Dodao je da Centar kreće s novom PR kampanjom za operaciju Posljednja šansa II, inicijativu u sklopu koje je ponuđena novčana nagrada za informacije koje dovedu do suđenja čuvarima iz logora ili pripadnicima tajne policije i specijalnih nacističkih jedinica.

Schrimmov ured pokušava iskoristiti nedavno tumačenje njemačkog kaznenog zakona kako bi se osudilo kotačiće u nacističkoj mašini, male ribe koje su dosad izbjegavale suočavanje s pravdom jer im se nije moglo dokazati da su počinili pojedine zločine.

Sve je pokrenuo slučaj Johna Demjanjuka, čuvara iz Sobibora rođenog u Ukrajini, koji je u svibnju 2011. proglašen krivim na sudu u Münchenu i osuđen na pet godina zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu 28.060 Židova u Auschwitzu.

Utrka s vremenom

Jedan od ključnih dokaza je bila njegova čuvarska iskaznica na kojoj je bilo navedeno da je član zloglasnog SS-a. Demjanjuk je umro u ožujku prošle godine u staračkom domu u Bad Feilnbachu gdje je bio smješten nakon uložene žalbe na osuđujuću presudu.

- Desetljećima se zakon tumačio tako da je čuvarima morala biti dokazana individualna krivnja, morao je postojati dokaz da su bili umiješani u konkretno ubojstvo, da su tjerali ljude u plinske komore ili birali koga će poslati. Nakon slučaja Demjanjuk to se promijenilo. Zaključeno je da se poticanje na zločin odnosi i na ljude koji nisu izravno sudjelovali u ubojstvu, ali su mu na neki način pridonijeli, primjerice tako što su bili čuvari - izjavio je Schrimm. Tako ovih dana 50-ak 90-godišnjaka mora obaviti liječničke pretrage, a ako se pokaže da su dobrog zdravlja, bit će izvedeni pred sud. No, neki od njih su možda već bili na sudu. Ako su prije oslobođeni, više im se ne može suditi. Iako Zuroff i drugi izvori navode kako je nužno da se što prije počne sa suđenjem, Schrimm je objasnio da su slučajevi predani lokalnim sudovima prema prebivalištu osumnjičene osobe.

- U teoriji, moglo bi početi ove godine - izjavio je Schrimm. Presedan u slučaju Demjanjuk mogao bi poslužiti kao predložak budućim slučajevima pripadnika ubilačkih odreda. No, postoji problem.

- U tim su odredima bili ljudi koji nisu bili za prve borbene linije zbog starosti ili zdravlja pa je šansa da pronađemo preživjele vrlo mala - rekao je Schrimm.

Limitirana odgovornost

Viši pripadnici SS-a dobili su blaže kazne ili su oslobođeni 60-ih i 70-ih kad su se njemački sudovi držali pravila da su nacistički vođe glavni krivci dok su osobe na nižim položajima u zapovjednom lancu nositelji limitirane odgovornosti. Njemački sudovi osudili su oko 6650 nacističkih ratnih zločinaca u 36.000 suđenja od 1947. pa većinom do 1950. Prema podacima Instituta za suvremenu njemačku povijest u Münchenu, najveći dio presuda je bio na godinu dana zatvora ili manje. U potrazi za posljednjim živim zločincima Schrimm i njegov odjel su pročešljali i arhive istočnoeuropskih zemalja te Južne Amerike gdje su mnogi pobjegli nakon rata, a Schrimm se nedavno vratio iz Brazila gdje je pregledao stare imigracijske dosjee.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 13:30