Ruske trupe provode sustavnu kampanju zabranjenih kemijskih napada na ukrajinske vojnike, pokazalo je istraživanje The Telegrapha.
Naime, Telegraph je razgovarao s brojnim ukrajinskim vojnicima raspoređenim na položajima duž crte bojišnice koji su detaljno opisali kako su njihovi položaji gotovo svakodnevno izloženi napadima malih bespilotnih letjelica, koje ispuštaju suzavac, ali i druge kemikalije. Inače, upotreba suzavca, kakav obično koristi interventna policija, u ratu je zabranjena prema Konvenciji o kemijskom oružju.
- Na gotovo svaku poziciju u našem području fronte bačena je jedna ili dvije plinske granate - otkrio je Igor, zapovjednik ukrajinskog izviđačkog tima koji se nalazi na prvoj crti fronte, u Donjeckoj oblasti.
Rekao je da je zbog toga koliko su ukrajinske trupe sada ugrađene, Rusima bilo teško napadati konvencionalnim topništvom ili bespilotnim letjelicama koje ispaljuju projektile.
Čak i kada nisu smrtonosni plinski napadi, izazivaju paniku među vojnicima. Oni tada često izlaze iz rovova i postaju lake mete za rusko topništvo.
I druga dva ukrajinska vojnika, raspoređena na suprotnim krajevima bojišnice, svjedočila su za Telegraph o sličnim iskustvima.
Mihajl, zapovjednik pješačke postrojbe raspoređene u Zaporoškoj oblasti, gdje je trenutno u tijeku ruska ofenziva, tvrdi kako su ih spasile maske koje njegovi vojnici sada uvijek imaju uza sebe.
Slava, stariji poručnik čija je postrojba raspoređena u blizini Limana, u Donjeckoj oblasti, rekao je da su neke ukrajinske jedinice u njegovom području bile izložene "gotovo svakodnevnim" napadima plinom.
Napadi su sustavni
Jednu od ovih zabranjenih plinskih granata The Telegraphu na provjeru je dala Rebekah Maciorowski, američka liječnica i kvalificirana medicinska sestra koja služi u ukrajinskoj vojsci. Napade kemijskim oružjem opisala je kao "sustavne".
Marc-Michael Blum, stručnjak za kemijsko oružje i bivši voditelj laboratorija Organizacije za zabranu kemijskog oružja, potvrdio je da je riječ o plinskoj granati K-51, koja se obično puni suzavcem.
Prijavljene su i druge vrste kemijskih plinova, no The Telegraph nije mogao neovisno provjeriti točnost tih izvješća.
Maciorowski je za britanski medij kazala i da je prošle godine prisustvovala jednom napadu Rusa u kojem sumnja da je korišten vodikov cijanid, smrtonosni, bezbojni plin koji je Zapad koristio kao kemijsko oružje u Prvom svjetskom ratu.
Dvije su osobe tada poginule, a 12 ih je završilo na bolničkom liječenju. U intervjuu za Le Monde u siječnju Jurij Belousov, voditelj istraga ukrajinskog glavnog tužitelja, rekao je da za jednu od smrti uzorokovao "nepoznati plin".
Osim vodikovog cijanida, također postoje izvješća o korištenju klora i kloropikrina – tvari koja se obično koristi kao pesticid, a koju su Nijemci koristili kao kemijsko oružje u Prvom svjetskom ratu. Službeno je ukrajinska vojska ustvrdila da su ruske snage izvele 626 napada plinom od početka invazije punog opsega.
No Maciorowski vjeruje kako je taj broj zasigurno mnogo viši.
Ukrajinci nemaju maski
Plinski napadi postali su dio ruske ratne taktike, a ukrajinski vojnici često nemaju zaštitnu opremu. Kada ju imaju, često je loše kvalitete. Neke maske sadrže i azbest.
Doktorica Maciorowski rekla je da neki vojnici u njezinim brigadama uopće ne dobivaju zaštitnu opremu i moraju se oslanjati na donacije volontera ili ju, pak, nabavljaju sami.
Priručnik za obuku, pak, govori vojnicima da ostanu pribrani i izdrže prvih nekoliko minuta izloženosti suzavcu umjesto da bježe sa svojih borbenih položaja. Nakon prvih nekoliko minuta izlaganja, kaže dokument, učinak plina slabi.
Istovremeno, Rusi se i ne trude previše prikriti kako koriste kemijsko oružje. Tako se na Telegramu u prosincu 810. brigada mornaričkog pješaštva Crnomorske flote pohvalila raspoređivanjem kemijskog oružja i tom prilikom objavila video u kojem se mogu vidjeti granate K-51 ispaljene na ukrajinske položaje.
"Hvala načelniku postrojbi za radijacijsku, kemijsku i biološku obranu... na osiguranom oružju i njegovoj pravovremenoj isporuci", napisali su uz snimku.
