Za svoj veto Rusi će tražiti da Srbija odustane od NATO-a

Vlada Srbije i premijer Aleksandar Vučić nalaze se pred izuzetno velikim izazovom. U iduća dva tjedna, Vučić treba odlučiti hoće li od Rusije zatražiti ulaganje veta u Vijeću sigurnosti UN-a na Deklaraciju o Srebrenici, koju predlaže Velika Britanija.

U Beogradu je britanski prijedlog izazvao nezadovoljstvo i ocjene kako se radi o novom pritisku, ali postoji strah da bi ulaganje veta dovelo do prekida pregovora s Europskom unijom, što bi imalo katastrofalne ekonomske posljedice za Srbiju. Što je potvrdio i Vučić koji je rekao da Srbija nije spremna podržati prijedlog rezolucije o Srebrenici, ali da je on spreman otići na obilježavanje 20 godina Srebrenice i odati poštovanje bošnjačkim žrtvama.

Presuda iz Haaga

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda trebalo bi, na prijedlog Velike Britanije, izglasati donošenje Rezolucije o Srebrenici, i to 7. srpnja, četiri dana prije obilježavanja dvadesetogodišnjice zločina u ovom gradu u istočnoj Bosni. Prema sadašnjem nacrtu rezolucije, na četiri stranice teksta čak 35 puta spominje se termin genocid, a samo tri puta pomirenje. Premda ne i eksplicitno, jasno je da se odgovonost za genocid pripisuje srpskim snagama.

Usto se u uvodnom dijelu podsjeća da je Haaški tribunal u presudi generalu Radislavu Krstiću 19. travnja 2004. zaključio kako se u Srebrenici dogodio genocid i da je istu kvalifikaciju za zločine u Srebrenici dao i Međunarodni sud pravde u Haagu, 26. veljače 2007. U britanskom prijedlogu navodi se i da su “deseci tisuća žena, djevojaka, muškaraca i dječaka žrtve seksualnog nasilja tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući i Srebrenicu”. U zaključcima se najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici, kao i svako poricanje.

Prema mišljenju diplomata u Zagrebu, Rezlucija o Srebrenici predstavlja pritisak na Srbiju kako bi se počela udaljavati od Rusije, ali i zbog srpske politike u Bosni i Hercegovini. Zbog protivljenja Milorada Dodika, britansko-njemačka inicijativa za BiH (čiji je cilj od Bosne stvoriti funkcionalnu državu) na rubu je propasti pa je doveden u pitanje i najavljeni dolazak Angele Merkel u Sarajevo.

Srbija ima dvije mogućnosti - prva je da se vlasti u Beogradu priključe predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji je najavio da će od ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova tražiti da Moskva stavi veto na usvajanje rezolucije.

London ili Moskva

S Lavrovom se treba susresti i Ivica Dačić, srpski ministar vanjskih poslova. Druga je da se u direktnim razgovorima s Londonom ili preko neke od članica Vijeća sigurnosti amandmanima pokuša ublažiti tekst dokumenta, koji je nepovoljan za Srbiju. Samo što obje ove varijante nose rizik novog zaustavljanja pregovora Srbije s Europskom unijom, a to si Vučićeva vlada ne može dopustiti. Rezoluciju predlaže Velika Britanija, koja je jedna od najutjecajnijih članica Europske unije, i ako bi u Beogradu podržali veto, ušli bi u konflikt s Londonom. U prvom slučaju, diplomati s kojima smo razgovarali procijenili su da bi Rusija za veto zauzvrat zahtijevala da se Srbija obveže kako se neće priključi NATO-u, unatoč pritiscima nastavi odbijati uvesti sankcije protiv režima Vladimira Putina, ali i da omogući nove ruske investicije.

A s racionalnog stajališta, Srbija nema preveliku korist od savezništva s Rusijom. Unatoč uobičajenom vjerovanju, Putinova balkanska politika izrazito je pragmatična. Srbija, primjerice, skuplje plaća uvoz ruskog plina nego Mađarska, Austrija ili Njemačka.

Dodik u dugovima

U ruske poslovne interese uvjerio se i Dodik. Ekonomska situacija u Republici srpskoj izrazito je teška i dug Dodikova entiteta na kraju prošle godine iznosio je čak 4,7 milijardi konvertibilnih maraka, što je 2,4 milijarde eura. U listopadu će se održati izbori u Bosni i Hercegovini i da bi do tada vlasti mogle redovno plaćati administraciju, Milorad Dodik zatražio je kredit od Rusije. Iako je u ožujku najavio da u RS stiže prvih 70 milijuna eura od ruskog kredita teškog ukupno 270 milijuna eura, do sada nije stiglo ništa. Naime, nije riječ o državnom zajmu, već kreditu koji bi odobrila Sberbanka, ruska komercijalna banka. Sberbanka je spremna dati kredit, ali pod vrlo strogim uvjetima, i to tako što bi RS dao hipoteku. Ubrzo se otkrilo da Rusi žele hipoteku na dijelove ili na kompletnu Elektroprivredu Republike Srpske. Dodik je u Moskvu otišao da bi ishodio kredit i usput pokušao lobirati protiv Rezolucije o Srebrenici. U Rusiji su jako zainteresirani i za kupnju Elektroprivrede Srbije (EPS), koju želi ruska državna Elektroprivreda (RAO UES). Vučićeva vlada je najavila raspisivanje tendera za traženje strateških partnera, ali Rusi inzistiraju na prodaji putem direktnih pregovora, kao kod Naftne industrije Srbije, koju su kupili za svega 400 milijuna eura.