“Dobar početak”, tako je vječni Henry Kissinger (98) opisao virtualni, ali ipak dijalog američkog predsjednika Joea Bidena i kineskog Xija Jinpinga.
Znalac međunarodnih odnosa koji je politikom otvaranja SAD-a prema Narodnoj Republici Kini početkom 1970-ih godina kreirao svijet u kojem danas živimo. Okrenuo se kineskoj slikovitoj naraciji kako bi dočarao delikatnost globalnog trenutka: “Prelazimo planinski prijevoj, na rubu smo s kojeg možemo na obje strane. Ovisi koju ćemo izabrati”. I dodao kako je sada važno da razgovor slijede konkretni pregovori za koje su predsjednici dali smjernice.
The Financial Times u uredničkom komentaru opovrgava vijesti koje su tvrdile da su razgovori prošli bez rezultata i spominje dogovor da se pregovara o nuklearnim arsenalima.
To je stvarno veliki uspjeh summita Biden-Xi o kojem je javnost izvijestio Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika. Xi i Biden su razgovarali o potrebi za “strateškom stabilnošću”, nuklearnom. Jedini preostali sporazum koji uređuje posjedovanje nuklearnog oružja, START, o smanjenju strateškog naoružanja, gotovo da je istekao u veljači ove godine jer je bivši američki predsjednik Donald Trump inzistirao da i Peking bude dio pregovora s Moskvom. Što je Kina glatko odbacila. Jedan od prvih koraka Bidenove administracije bilo je ekspresno produljenje START-a.
Kina je na umjetnim otocima u Južnokineskom moru, koje je pretvorila u utvrđene vojne baze, postavila instalacije i za taktičko nuklearno oružje. Peking je ušao u krug nuklearnih sila 1964. godine, a Stockholmski institut za istraživanje mira, SIPRI, procjenjuje da trenutno ima 272 nuklearne bojeve glave. Američki su obavještajni izvori potvrdili da raste broj silosa za nuklearne projektile te ocjenjuju da bi do kraja desetljeća Kina mogla imati i 1000 projektila uz formiranje “nuklearne trijade”, mogućnosti korištenja nuklearnog oružja s kopna, iz mora i iz zraka. Kina, uz Indiju jedina, ima nuklearnu doktrinu “ne prvog udara”. Susjedi u to sumnjaju.
Umjesto da Kinu uvlače u uhodani sustav nuklearnih pregovora s Rusijom, Bidenov je tim odlučio otvoriti novo pregovaračko poglavlje. Što ima posebnu važnost u svjetlu tenzija oko Republike Kine na Tajvanu i drugih spornih točaka u Japanskom i Južnokineskom moru.
Da je samo to bio rezultat razgovora, bili bi više nego uspješni. “Dobar početak”, kako kaže Kissinger.
I dodaje: “Obje strane moraju prihvatiti da, radi očuvanja čovječanstva, ne smije doći do sukoba dviju vodećih tehničkih sila usporedivih sposobnosti”. Bivši američki državni tajnik ponovio je tezu nedavno iznesenu u razgovoru za FT, da umjetna inteligencija predstavlja veću opasnost od nuklearnog naoružanja jer ovo potonje podrazumijeva simetričnu, a ovo prvo asimetričnu štetu. Pri čemu se važne i teške odluke oduzimaju ljudima i daju strojevima. Daje naslutiti svijet iz distopijske vizije Terminatora.
Pozitivnom post-summit tonu pridonio je i kineski potpredsjednik Wang Qishan. Na Bloombergovom forumu, na kojem je govorio i Kissinger, Wang je rekao da Kina i svijet moraju raditi zajedno kako bi potaknuli ekonomski rast. I, što je odmah izbilo u vijesti, da se “Kina ne može razvijati u izolaciji od svijeta” niti vice versa.
Krah nekretninskog diva Evergrande, koji je sam nakupio 300 milijardi dolara duga i zaprijetio stabilnosti tog važnog sektora kineske industrije, jasna je i neposredna prijetnja drugoj ekonomskoj sili svijeta. Tomu treba dodati blago, ali ipak usporavanje rasta koji guše visoke cijene energenata - Kina je ove jeseni ostala bez električne energije u jednoj pokrajini - i manjak poluvodiča. I trend koji hvata maha, ekonomski suverenizam, odluka razvijenih zemalja da smanje ovisnost o globalnim opskrbnim lancima kad je riječ o strateškim proizvodima.
Prije godinu i po dana to su bile medicinske potrepštine, sada su to poluvodiči. Kina je u ovu petoljetku krenula idejom “dualne cirkulacije” koja bi trebala čuvati izvoz, ali jačati domaće tehnološke resurse. Mogući pad izvoza bio bi ozbiljna prijetnja, ne samo ekonomska. Ugroza je to postojećeg društvenog ugovora Partije i javnosti, ovi potonji ne dovode u pitanje vlast prve dok jamči stalni rast standarda. Smanjenje ekonomskog rasta koje bi dovelo u pitanje povećanje standarda stoga je neprihvatljivo.
Trumpovo predsjedništvo bilo je obilježeno procesom razgradnje modela “Chimerica”, uske ekonomske povezanosti i ovisnosti Kine i Amerike. Otvarajući oči i ostatku svijeta, EU prije svega, o prijetnji koju predstavlja Kina ako joj se dopusti da definira pravila igre.
Biden je preuzeo taj model nastojeći ga iz konflikta preobraziti u konkurenciju. Čini se da je na dobrom putu jer Peking pokazuje pripravnost za ustupke kao što su razgovori o nuklearnom oružju.
Rivalstvo Kine i SAD-a, koje u potki ima slojevitu međuovisnost, definira ovo stoljeće. Svi su ostali patuljci. Zato dvije strane moraju biti u stalnom kontaktu i tražiti rješenja kako sporne točke ne bi postale sukobi.
Za kraj, kao u ekranizaciji Godzille iz 1998. godine s Matthewom Broderickom i Jeanom Renoom, jedno jaje preživi. Tako i FT donosi da je Yang Jiechi, glavni Xijev vanjskopolitički operativac, na prošlomjesečnom sastanku Sullivanu rekao da kineski čelnik želi stabilnu godinu: slijede Zimske olimpijske igre, a za godinu dana 20. Kongres Kineske komunističke partije.
Na kojem bi trebao dobiti novi mandat. Jaje iz kojeg se liježe prijetnja da bi Xi, kad ostvari cilj (kao i prijatelj Vladimir Putin) vremenski neograničene vlasti, mogao sve ovo odbaciti i krenuti u formiranje međunarodnog poretka s kineskim karakteristikama.
S Pekingom uvijek oprezno. Vrijedi i za EU i posljedično, Hrvatsku.