Washington Post došao do tajnih spisa iz Kremlja: ‘Ma kakva Amerika! Ovi izbori u Europi su nam najvažniji...‘

Iz svoje rezidencije na najvišem katu kuće koju dijeli s visokim ruskim diplomatom, Jean-Luc Schaffhauser, ključni podržavatelj francuske predsjedničke kampanje kandidatkinje krajnje desnice Marine Le Pen, aktivno radi na strategijama za podizanje promoskovskih političara na vlast. Schaffhauser, nekoć zastupnik Le Penove stranke u Europskom parlamentu predviđa značajan pomak u zapadnoeuropskim vladama i naglašava potrebu preuzimanja kontrole nad vodstvom.

"Moramo promijeniti sve vlade... Sve vlade u zapadnoj Europi bit će promijenjene", rekao je u intervjuu za Washington post.

Njegovi dugogodišnji napori da potakne savezništvo između Rusije i Europe suočili su se s neuspjehom nakon invazije Moskve na Ukrajinu u veljači 2022. Međutim, usred izazova s kojima se Kijev suočava u protuofenzivi i gospodarskih poteškoća u Europi, Schaffhauser i njegovi ruski suradnici vide novu priliku. Dokumenti Kremlja, koje je pregledao Washington Post, otkrivaju pokušaje Moskve da potkopa francusku potporu Kijevu putem skrivene propagandne kampanje u zapadnoj Europi.

Sergej Kirijenko, prvi zamjenik šefa osoblja u administraciji predsjednika Vladimira Putina, zadužio je stratege Kremlja da siju političku razdor u Francuskoj, koristeći društvene medije i utječući na političke ličnosti. Cilj je umanjiti potporu Ukrajini i oslabiti odlučnost NATO-a. Slične taktike primjećuju se u Njemačkoj, gdje Kremlj traži antiratni savez između krajnje desnice i krajnje ljevice.

Dokumenti Kremlja, do kojih je došla europska sigurnosna služba, detaljno opisuju nastojanja da se oblikuje javno mnijenje u Francuskoj. Moskva vjeruje da je Francuska osjetljiva na politička previranja, pozivajući se na ankete koje pokazuju pozitivno mišljenje o Rusiji među 30% francuskog stanovništva. Stratezi Kremlja imaju za cilj pojačati poruke koje zapadne sankcije prikazuju kao štetne za francusko gospodarstvo i opskrbu Ukrajine oružjem predstavljaju kao prijetnju obrambenim sposobnostima Francuske.

Marine Le Pen

Ludovic Marin/Afp/Profimedia/Ludovic Marin/afp/profimedia

Proruski računi na društvenim mrežama sve su vidljiviji u Francuskoj, iako predsjednik Emmanuel Macron održava široku podršku Ukrajini. Zabrinutost raste uoči izbora za Europski parlament u lipnju, a visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, Josep Borrell, upozorio je ovog mjeseca da bi ovi izbori mogli biti jednako “opasni kao i američki”, “vođeni strahom” koji proizlazi iz rastuće nejednakosti i sigurnosnih prijetnji.

Farme trolova u Kremlju, kako je otkriveno u dokumentima, proizvode sadržaj koji kritizira zapadnu podršku vladi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Kremlj ima za cilj iskoristiti podjele i promovirati narative kao što su ekonomski učinak sankcija na Francusku i strah od izravnog sukoba s Rusijom koji bi doveo do Trećeg svjetskog rata.

Krajem lipnja, nakon što su u Parizu izbili neredi zbog policijskog ubojstva tinejdžera marokanskog i alžirskog podrijetla, mreža proruskih društvenih medija postala je vrlo aktivna, prema studiji koju je provela Alto Intelligence, vodeća tvrtka za kibernetičku sigurnost koji prati neobičnu aktivnost digitalnih medija diljem Europe. Među najplodnijim računima, 24,2 posto ubacivalo je proruske postove u komentare. Većina računa bila je povezana s ekstremno desnim francuskim političarima poput Érica Zemmoura ili Le Pen, otkrio je Alto. Rastu zabrinutosti da bi Rusija mogla pogoršati i rastuće napetosti oko sukoba Izraela i Gaze.

U Francuskoj su sumnje u rusko uplitanje dovele do parlamentarnih istraga u svibnju, pri čemu je francuski parlament zaključio da “Rusija provodi dugoročnu kampanju dezinformiranja kako bi obranila i promicala svoje interese”. Stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, ranije poznata kao Nacionalna fronta, istaknuta je zbog održavanja privilegiranih veza s Kremljom u izvješću istrage.

U vrijeme kada je izvješće objavljeno, Le Pen je rekla novinarima da istraga nije pronašla “ni mrvicu dokaza koji bi dokazali ruski utjecaj na Nacionalno okupljanje”.

Istraga je pokrenula pitanja o financijskoj potpori iz Rusije, uključujući zajmove koje je Schaffhauser organizirao za Le Penovu stranku. Dok je Le Pen postala manje glasna o vezama s Moskvom, njena krajnje desna stranka je suzdržana ili je glasala protiv ključnih mjera podrške Ukrajini u francuskom parlamentu. Neki krajnje desničari, poput Thierryja Marianija, člana Europskog parlamenta, postali su otvoreniji protiv potpore Zapada Ukrajini. Primjerice u izvješću parlamenta tvrdi se da je on vodio izaslanstva Nacionalnog okupljanja na Krimu,ukrajinskom poluotoku koji je Rusija aneksirala 2014.

Usred ovih događaja, Schaffhauser namjerava olakšati ponovno povezivanje Moskve s Europom, predlažući osnivanje zaklade uz potporu Kremlja koja bi zagovarala prekid vatre u Ukrajini. Planira promovirati listu novih čelnika krajnje desnice u zapadnoj Europi koji su povezani s Moskvom uoči parlamentarnih izbora u EU-u. Schaffhauser poriče da je djelovao u ime Rusije, ali priznaje redovno financiranje od ruskog diplomata u Parizu.

Francuska parlamentarna istraga upozorava da je utjecaj Moskve posebno jak kod bivših francuskih dužnosnika, posebice umirovljenih časnika. Kako napetosti rastu oko sukoba između Izraela i Gaze, Schaffhauser sugerira za Post da samopouzdanje Kremlja raste, što Rusiji olakšava izazivanje nemira na Zapadu.