Srbija više neće primati izbjeglice koje budu vraćale Hrvatska i Slovenija jer je Hrvatska, provjeravajući ih i puštajući na svoj teritorij, preuzela odgovornost za te ljude, poručio je u srijedu srbijanski ministar Aleksandar Vulin, nakon što je Hrvatska u utorak kasno navečer vratila u Srbiju 217 izbjeglica koje je odbila Slovenija.
"Prihvatili su odgovornost za svakog čovjeka koji je ušao na njihov teritorij, kao što i mi prihvaćamo odgovornost za svakoga od ljudi koji ulaze na naš teritorij", rekao je Vulin, najavljujući da će se o novim mjerama za upravljanje migrantskom krizom u četvrtak raspravljati na razini direktora policija cijele regije.
"Srbija još jednom poziva sve zemlje na ruti da ne donose jednostrane mjere, jer takve mjere donose samo probleme, a ne rješenja. Srbija je spremna, organizirana i štitit će svoj teritorij i svoje stanovništvo", rekao je Vulin, koji je i predsjednik radnog tijela za rješavanje migracijskih tokova.
Glasnogovornica UNHCR-a Mirjana Milenkovski rekla je danas da je Hrvatska vlakom u utorak navečer vratila 217 izbjeglica u Srbiju, naglasivši kako nisu jasni razlozi zašto je to učinjeno.
"Pokušavamo saznati zašto su vraćeni. Vraćeni su iz Slovenije u Hrvatsku, a iz Hrvatske u Srbiju i nije baš najjasnije zbog čega", rekla je Milenkovska, navodeći da su među vraćenim izbjelicama uglavnom afganistanske obitelji s djecom, Iračani, te mali broj Sirijaca, a svi su smješteni u prihvatni centar u Šidu, gdje im je objašnjena procedura za dobijanje azila u Srbiji.
Kako je objasnio ministar Vulin, vraćeni migranti mogu u Srbiji zatražiti azil ili biti vraćeni u zemlju iz koje su ušli na teritorij Srbije.
"Ukoliko ni to ne prihvate, bit će tretirani kao ilegalni migranti", rekao je Vulin.
On je potvrdio odluku Beograda da se značajno pojačaju kontrole na makedonsko-srbijanskoj granici, naglasivši kako "Srbija neće dopustiti ulazak ljudi koji neće moći nastaviti putovanje".
Ministar unutarnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović poručio je tijekom dana kako "nema nikakvog straha da će migranti trajno ostati u Srbiji" niti da će Srbija biti "prihvatni centar", jer je jasno da oni koji ne mogu ući u Europsku uniju ne mogu ostati ni u Srbiji.
Stefanović je istaknuo da su zemlje EU, prije svih Njemačka i Austrija, a potom i Slovenija i Hrvatska, donijele određena pravila i da više ne primaju ekonomske migrante.
Slovenska vlada uvela oštrije mjere za migrante, traži veći angažman Hrvatske
Slovenska vlada u srijedu je prihvatila više restriktivnih mjera, usmjerenih na smanjivanje izbjegličkog priljeva, proširila popis sigurnih zemalja iz kojih neće propuštati migrante i tražitelje azila, a odlučila je i da će ubuduće granicu s Hrvatskom štititi uz pomoć vojske.
Time se, kako je na konferenciji za novinare rekla ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar, Slovenija usklađuje s mjerama susjedne Austrije, a Ljubljana uz to očekuje da će se u filtraciji izbjeglica i smanjivanju njihova broja na slovenskoj granici ubuduće više angažirati i Hrvatska.
Austrijska vlada u srijedu je objavila da će maksimalni broj migranata koje će ubuduće primati dnevno biti 3300. Uz to, ona će ubuduće dnevno primati najviše 80 molbi za azil u Austriji, a uvela je stroge kriterije za ulazak izbjeglica u svoju državu.
Slovenija će ubuduće intenzivirati nadzor svoje schengenske granice prema Hrvatskoj i dopuštati ulaz samo onim osobamama koje ispunjavaju formalne uvjete za ulazak u Sloveniju, rekla je Gjerkeš Žnidar, dodavši da je cilj takvog postupka postupno smanjenje broja dolazaka migranata i izbjeglica.
"Policija će odbiti uzeti u postupak sve one koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak i koji ne zatraže azil u Sloveniji", kazala je slovenska ministrica.
Zaoštravanje nadzora izbjegličkog vala na granici s Hrvatskom počelo je prošle subote, pri čemu se podrobnije provjeravaju dokumenbti i baze podataka te državljanstvo i zemlja podrijetla, a odbijaju oni koji ne dolaze iz ugroženih zemalja ili su isključivo ekonomski migranti, pojasnila je.
Vlada je dnijela i odluku da se u zaštiti granice od ilegalnih ulazaka migranata angažira vojska, o čemu će početkom idućeg tjedna glasovati parlament. Da bi vojska granicu mogla štititi s policijskim ovlastima potrebno je da za prijedlog vlade glasuje dvije trećine zastupnika, a očekuje se da će se za to izjasniti sve stranke.
"Vojnici će u kontroli granice surađivati s policijom, prema planu koji će izraditi vojni vrh i policijsko ravnateljstvo", pojasnila je ministrica.
Slovenska vlada dala je suglasnost i za proširivanje popisa država sa statusom sigurnih zemalja pa će državljani Alžira, Albanije, Tunisa, Turske, Maroka, Bangladeša, Egipta i zemalja zapadnog Balkana imati manje mogućnosti da dobiju azil u Europi nego dosad.
"Put u Europsku uniju treba omogućiti samo onima koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu, a Slovenija će izbjeglice primati u broju koji određuju kvote koje je uvela Austrija", kazala je slovenska ministrica.
"Ekonomskim migrantima želimo dati do znanja da ne mogu doći u Europsku uniju. Na taj način želimo ublažiti jake migracijske pritiske koji traju od prošle godine", ustvrdila je slovenska ministrica.
Glede readmisije i tretmana migranata koje Austrija odbije primiti i vrati ih u Sloveniju, ministrica je izrazila očekivanje da će ih Hrvatska i dalje primati od slovenske policije.
"Potrebna je suradnja svih država, a ne samo Hrvatske. Potrebno je smanjiti i usporiti migracijski tok", kazala je Gjerkeš Žnidar, ocijenivši da Hrvatska tu mora preuzeti veću ulogu kako schengenski režim bez graničnih kontrola ne bi bio ugrožen.
"Hrvatska je jedna od članica EU-a koja ima vanjsku granicu Europske unije i trebala bi prestati s politikom koja migrantima dopušta brz ulazak u Hrvatsku", kazala je slovenska ministrica, pojasnivši da očekuje veći angažman Hrvatske u zaštiti schengenskog prostora prema Sloveniji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....