Iako su opće procjene u posljednje vrijeme da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić drži ‘figu u džepu‘ kada je Rusija u pitanju, iako uporno odbija uvesti sankcije Kremlju, te da se sve više priklanja Europskoj uniji, koja je daleko najveći strani investitor u Srbiji i gdje se blagonaklono gleda na njegovo inzistiranje da se u Srbiji krene s rudarenjem litija unatoč otporu velikog dijela građana, britanski The Times u petak piše da je Vučić možda izrazio sumnju u vezi budućnost svoje zemlje u EU-u sugerirajući da bi se umjesto toga Srbija mogla pridružiti BRICS-u, gospodarskom savezu zemalja u razvoju, kojih je summit održan ovoga tjedna u ruskom Kazanju.
Domaćin je bio ruski čelnik Vladimir Putin, a Vučić, iako je od Putina dobio izravan poziv na veliko okupljanje, u Moskvu je poslao odbijenicu uz opravdanje da se sve odvija kada je njemu ‘gužva u šesnaestercu‘, odnosno u vrijeme kada ima niz zakazanih sastanaka sa zapadnim čelnicima. Još nije posve jasno kako je to primljeno u Moskvi.
Beograd je dugo balansirao između Istoka i Zapada, ali s ratom u Ukrajini koji je prisilio svijet da zauzme stranu, vaga se ipak kad je Beograd u pitanju sve više naginje prema Kremlju, navodi Times, iako treba napomenuti da Vučić, čini se, ima sve jaču podršku u Bruxellesu, a očito je da na tome itekako i radi.
Ruski i bjeloruski disidenti koji su se pobjegli u Srbiju nakon što je Putin započeo invaziju na Ukrajinu, rekli su za The Times da su srpske vlasti počele s obračunom protiv njih po nalogu Kremlja, dok je jedan oporbeni zastupnik optužio zamjenika premijera, notornog zazivatelja ‘srpskog svijeta‘ Aleksandra Vulina, da je izvukao Putinovog saveznika iz talijanskog pritvora i transferirao ga u Moskvu čarter letom iz Beograda. Radi se o Artjomu Ussu, sinu Aleksandra Ussa, člana uprave Rosnjefta.
Dobro tempiran posjet Tuska i Ursule von der Leyen
Vulin je, kako se navodi, čovjek koji je poslan u Rusiju sada kada je vrijeme da se Beograd dodvori Kremlju. On je bio na čelu srpskog izaslanstva na summitu zemalja BRICS-a u Kazanju sa srbijanskim ministrima obrane i gospodarstva. Tijekom summita sastao se s čelnicima Kine, Bjelorusije, Venecuele i Egipta i za ruske je medije izjavio kako se nada da će se Beograd pridružiti ovome bloku.
U međuvremenu, srpski premijer Miloš Vučević poslan je u europske metropole kako bi tamo razgovarao o članstvu u EU. Prošlog se tjedna njemački kancelar Olaf Scholz - koji je u srpnju požurio u posjet Srbiji upravo zbog srpskih planova s litijem, koji bi predstavljao spas za njemačku automobilsku industriju i prestanak ovisnosti o Kini, inače i najvećem konkurentu kad su električna vozila u pitanju - založio za što brži put zemalja zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, u EU, dok Beograd inzistira da ostaje predan Bruxellesu. Inače, rezerve litija u Srbiji, ključne za proizvodnju električnih baterija, u središtu su planova EU-a za prelazak na zelenu energiju.
I Vulin i Vučević su, kako ističe Times, lojalni pomoćnici svog, kako se navodi, sve autoritarnijeg predsjednika koji je bio spriječen da i sam prisustvuje summitu zemalja BRICS-a zbog dobro tempiranog posjeta poljskog premijera Donalda Tuska u četvrtak i drugog posjeta šefice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja u Beograd stiže u petak.
Umjesto puta u Kazanj, razgovarao je s Putinom telefonom u nedjelju, navodno prvi put u dvije i pol godine, zahvalivši mu na ruskom plinu i ponovno ističući blisko prijateljstvo dviju zemalja. Istog je dana održao govor na ruskom jeziku povodom obilježavanja oslobođenja Beograda od nacista od strane jugoslavenskih partizana i Crvene armije - s naglaskom, napomenimo, na ovu drugu. U utorak je, pak, ustvrdio da je podrška srpskog naroda BRICS-u, skupini zemalja koje, kako je rekao, "nas manje ucjenjuju" nego EU, dosegla 42 posto, dodajući da je privlačnost blokova sada dosegla visoku razinu. "Kada se za dvije i pol godine bude glasovalo za novog predsjednika, to će postati jedna od ključnih tema. Tko zna, možda to postane i pitanje za referendum”, rekao je Vučić.
Rusija i Srbija, kako se podsjeća, već dugo naglašavaju blisku vezu zbog zajedničkog slavenskog podrijetla (i zajedničke pravoslavne vjere), ali Putin je koristio svoj jeftini plin kako bi učvrstio svoj utjecaj u Srbiji, koja se strateški gledano nalazi okružena NATO saveznicima i članicama EU-a odmah u susjedstvu. "Svaki poraz Rusije bit će poraz Srbije", rekao je Vulin - bivši šef srpske sigurnosno obavještajne agencije BIA - za ruske medije prošlog mjeseca, dodajući da sigurnosne službe dviju zemalja imaju "izvrsnu suradnju". On je optužio Zapad za poticanje obojene revolucije u Srbiji, koja će biti spriječena zakonom u stilu Kremlja kojim se organizacije civilnog društva koje se financiraju izvana zabranjuju kao ‘strani agenti‘.
Čini se, kako se navodi, da Vulin svoje riječi već potkrepljuje djelima. Ruski državljani koji izražavaju antiratne ili antiputinovske stavove bivaju protjerani iz zemlje, navodi Petar Nikitin, vodeći ruski disident u Srbiji. "Vlasti nadziru javne aktivnosti ljudi i vode popis ‘nepoželjnih‘", rekao je Nikitin za The Times. Elena Koposova, majka dvoje djece koja već pet godina živi u Srbiji, natjerana je da ode nakon što je potpisala antiratni apel. Prošlog mjeseca Antonu Bobriševu je naloženo da napusti zemlju nakon što je organizirao skup u čast pokojnog vođe ruske oporbe Alekseja Navaljnog, kaže Nikitin.
Za neke disidente se radi o pitanju života i smrti
Vulin je bio na čelu BIA-e sve dok ga Sjedinjene Države nisu sankcionirale u ljeto prošle godine, optuživši ga za trgovinu drogom i oružjem i "omogućavanje zloćudnih aktivnosti Rusije". Nedugo nakon toga podnio je ostavku, ali je u svibnju postavljen u vladu na visoku poziciju potpredsjednika.
Prošlog mjeseca čelnik srbijanske oporbene stranke Miroslav Aleksić optužio je Vulina da je organizirao bijeg Artjoma Ussa, kojeg su držale talijanske vlasti prije izručenja Sjedinjenim Državama pod optužbom za krijumčarenje elektronike koja je ključna za sofisticirano oružje koje ruske snage koriste u ratu protiv Ukrajine. Iz kućnog pritvora izvukao ga je balkanski mafijaš koji se predstavljao kao dostavljač namirnica, koristeći sofisticiranu opremu za ometanje kako bi blokirao signal s njegove elektronske narukvice za nadzor. Suučesnici iz organizirane kriminalne skupine krijumčarili su Ussa preko Italije, Slovenije, Hrvatske i BiH prije nego što su ga u Beogradu ukrcali u zrakoplov i transferirali u Moskvu, kako tvrde talijanske i američke vlasti.
Za neke od disidenata u Srbiji su, pak, bliske veze Beograda i Kremlja pitanje života i smrti. Andrej Gnjot, bjeloruski novinar koji je sudjelovao u organizaciji prosvjeda protiv bjeloruskog diktatora i vjernog Putinovog saveznika Aleksandra Lukašenka, nalazi se u pritvoru u Beogradu, gdje čeka izručenje Minsku na temelju lažne Interpolove tjeralice. Bjelorusija i dalje ima smrtnu kaznu, a deseci Gnjotovih kolega prosvjednika su mučeni nakon neuspjelog pokušaja svrgavanja Lukašenka 2020. godine.
"Držali su me kao taoca gotovo godinu dana jer je čak i Interpol uklonio moje ime s tjeralice i potvrdio da se radi o političkom progonu", rekao je bjeloruski novinar za The Times. "Kontaktirali su me predstavnici EU-a i SAD-a, znam da su se obratili srpskim vlastima s demaršem, ali nema rezultata", rekao je on. "Zašto EU i SAD dopuštaju da se poigravaju s njima?", zapitao se na kraju Hnjot.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....