Više ne skrivaju planove: Jedna poruka izazvala opću paniku u najsiromašnijoj državi Europe

Stanovnike Moldavije ponovo je obuzeo strah zbog mogućeg širenja ratnih sukoba na područje njihove države. Povod je jedna objava na internetskoj stranici tzv. ministarstva vanjskih poslova u Tiraspolju, glavnom gradu separatističke regije Pridnjestrovlje, piše Deutsche Welle. Tu je službeno priopćeno da je „ministar" Vitali Ingatjev za vrijeme virtualnog sastanka s nekoliko ruskih dužnosnika izrazio „zabrinutost" zbog „pojačanog pritiska" na Pridnjestrovlje koji uzrokuje povećanje kapaciteta moldavske vojske. Po njegovom mišljenju, pozadina toga je „sukob oko Pridnjestrovlja koji nije konačno riješen". Osim toga, rekao je Ignatjev, u Moldaviji se zapaža pojačano „potiskivanje svega ruskog". To je stari narativ proruskih separatista kojim Rusija u pravilu opravdava svoje vojne agresije na neovisne države poput Gruzije, Moldavije i Ukrajine.

Ignatjev se žali Rusima

Ignatjev je na virtualnom sastanku izvijestio da je vodstvo u Kišinjevu znatno povećalo izdatke za vojsku u državnom proračunu za 2023. – pa i za kupovinu oružja na Zapadu. Također se požalio i na „tehničku i financijsku pomoć" koju moldavska vojska dobiva od EU-a i SAD-a. Kišinjev time povećava kompatibilnost svoje vojske s NATO-ovim sustavima, ocijenio je Ignatjev. A tu su i, kako je rekao, pokušaji moldavskog vodstva da „na međunarodnoj razini postigne povlačenje ruskih postrojbi iz Pridnjestrovlja i raspuštanje ruske mirovne misije".

Činjenica je da Kišinjev, zbog sigurnosne prijetnje koju predstavlja ruski rat protiv Ukrajine, sve češće govori o nužnosti posjedovanja modernih oružanih sustava. Dio te strategije je nabava njemačkih oklopnih transportnih vozila tipa Piranha. Prva vozila već su službeno isporučena 12. siječnja.

Prema ispitivanju javnog mnijenja, u međuvremenu je 70 posto građana Moldavije uvjereno u nužnost modernizacije nacionalne vojske.

Ignatjev je na sastanku također izrazio zabrinutost zbog nedavno usvojenog zakona u moldavskom parlamentu, kojim se određuju kaznene mjere, uključujući i kaznu zatvora, za separatizam i subverzivne akcije protiv države.

Na virtualnom sastanku sudjelovao je i Leonid Manakov, voditelj tzv. predstavništva Pridnjestrovlja u Moskvi. On je predložio osnivanje stručne skupine koja bi razvila mehanizam za obranu prava stanovnika Pridnjestrovlja i ruskih građana koji žive u toj regiji.

Opasan pokušaj zastrašivanja

Oazu Nantoi, parlamentarni zastupnik vladajuće proeuropske stranke Akcija i solidarnost (PAS) u Moldaviji, izjavio je za DW da su informacije, objavljene na web stranicama separatističke institucije, „dio standardne tehnologije kojom Rusija pokušava poticati strah među Moldavcima, kako bi na taj način dobila nove ustupke od Kišinjeva". Ta reakcija, kaže Nantoi, pokazuje licemjerje režima u Kremlju, koji je po njegovom mišljenju „fašistički" i obilježen „personaliziranom diktaturom koja uništava sve što znači političku demokraciju i ljudska prava".

Strah od rata je oružje kojim Rusija sada jača svoju petu kolonu u Moldaviji, jer vjeruje da će time pokoriti vladu u Kišinjevu, uvjeren je Nantoi. I istodobno ističe: „Mi ostajemo solidarno povezani s Ukrajinom i radimo na pravnim temeljima za mirno ukidanje separatističkog režima u Tiraspolju."

Moldavski dužnosnici su uvijek iznova upozoravali da rješavanje sukoba oko Pridnjestrovlja ovisi o pobjedi Ukrajine u ratu protiv Rusije. Pridnjestrovlje se u 90-im godinama prošlog stoljeća odcijepilo od Moldavije uz rusku podršku.

O sudbini ruskih vojnika, koji su u Pridnjestrovlju razmješteni bez zakonske osnove, moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu nedavno je rekao da Moldavija traži mirna rješenja za evakuaciju ruskih postrojbi iz Pridnjestrovlja. „Ilegalna nazočnost ruskih trupa na području Republike Moldavije predstavlja i za Republiku Moldaviju i za cijelu regiju faktor nestabilnosti. Jedini mehanizam kojim želimo postići povlačenje tih vojnika s našeg državnog područja su diplomacija, pregovori i dijalog s ruskom i pridnjestrovskom stranom", naglasio je Popescu.

"Uništenje Republike Moldavije"

No istovremeno članovi ruske Dume prijete Republici Moldaviji uništenjem ako odluči pristupiti NATO-u. Tu je prijetnju izgovorio Leonid Kalašnikov, predsjednik Odbora za pitanja ZND-a (Zajednica neovisnih država 12 bivših sovjetskih republika) u ruskom parlamentu. Prethodno je moldavska predsjednica Maia Sandu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu izjavila da bi se njezina zemlja mogla odreći svoje neutralnosti u korist integracije u „jedan veliki savez".

Kalašnikov je rekao: „Ako Moldavci žele uništiti svoju vlastitu državu, to je najbolji put. Ako vjeruju da kao Finska i Švedska mogu potajno i brzo iskoristiti situaciju i pristupiti NATO-u i da im se ništa neće dogoditi, trebali bi se prisjetiti da Finska ima dva službena jezika i poštuje svoj narod." Republika Moldavija s Gagauzijom i Pridnjestrovljem ima dvije regije u kojima žive ljudi koji govore ruski i koji su još prije puno vremena, u ranim 90-im godinama, izrazili svoju volju, podsjetio je Kalašnikov.

Na sličan način je reagirala i Svetlana Jurova, potpredsjednica Odbora za međunarodne poslove ruske državne Dume. Ona je rekla da je Republika Moldavija u zadnje vrijeme više puta razljutila Rusiju svojim odlukama i zatražila od ruskog Ministarstva vanjskih poslova da na to reagira.