Vijetnamski heroj na čelu Pentagona: Bratu je 1968. spasio život, a sad mrzi rat

Novi tim za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Baracka Obame najava je i novog doba u kojem se očekuje da će se Amerika manje upuštati u velike vojne intervencije, a više se fokusirati na sankcije, tajne operacije specijalnih postrojbi i pojedinačne akcije uz korištenje bespilotnih letjelica, tvrde analitičari.

Iščitavaju to iz Obamine najave da će za šefa Pentagona u svom novom mandatu nominirati bivšeg republikanskog senatora Chucka Hagela, a za šefa CIA-e svog dosadašnjeg savjetnika za borbu protiv terorizma Johna Brennana.

Posebice je Hagelova nominacija odmah dočekana napadima, negativnim oglasima na televiziji, osnivanjem udruga i s jedne i s druge strane za prikupljanje donacija u stilu predizborne kampanje - nešto što za kandidature za ministre još nije viđeno, a što navješta oštar sukob u Kongresu kada se bude glasalo o novim predsjednikovim ljudima.

Uzajamna pomoć

Hagel je heroj Vijetnamskog rata, jedan od najžešćih kritičara rata u Iraku, s iznimnom averzijom prema vojnim intervencijama u drugim zemljama, dijelom i iz svog vojničkog iskustva. U Vijetnamu se borio rame uz rame sa svojim bratom, dvojica braće jedan su drugog spašavali: Hagel Toma kada ga je ranila mina, Tom njega kada ga je pogodio šrapnel.

Republikanci mu zamjeraju što je na prošlim izborima podržao demokrate, što se još kao senator od velikog pobornika pretvorio u jednog od najoštrijih kritičara rata u Iraku, u čemu mnogi vide i najavu da vjerojatno neće biti sklon ni mogućem vojnom sukobu s Iranom. Zamjeraju mu i zbog poziva Izraelu da pregovaraju s Palestincima i izjave da je on “američki, a ne izraelski senator”. Kritičari s ljevice zabrinuti su pak zbog njegove izjave otprije 15 godina da je Clintonov kandidat za veleposlanika “otvoreno, agresivno gay” - zbog čega se Hagel nedavno i ispričao, no kritičari tvrde nedovoljno s obzirom na to da bi trebao preuzeti Pentagon netom nakon što je homoseksualcima dopušteno da otvoreno služe u vojsci.

Problemi u Kongresu

S njim i s Johnom Kerryjem, koji je nominiran za novog državnog tajnika, u administraciju se tako vraćaju vijetnamski veterani, baš kada se činilo da je Amerika s Obamom - prvim predsjednikom koji je bio premlad da bi služio u tom ratu - konačno rasprave o tim godinama, ključnima za američku baby boom generaciju, ostavila iza sebe.

Probleme u Kongresu mogao bi naići i Brennan - i to velikim dijelom na ljevici. Veteran CIA-e bio je kandidat za čelnu poziciju u Agenciji i prije četiri godine, ali su demokrati bili zabrinuti zbog njegovih mogućih veza s kontroverznim tehnikama koje je odobravala Bushova administracija.

Brennan je bio predstojnik ureda direktoru CIA-e Georgeu Tenetu nakon 11. rujna 2001., kada je Agencija uspostavila mrežu tajnih zatvora i počela brutalnim metodama ispitivati zatočenike - točnije mučenjem, uključujući i spornu tehniku “waterboarding” kojom se simulira utapanje. On je negirao da je ikada podupirao takve tehnike, ali je 2008. svoju kandidaturu ipak povukao. Sada tvrdi da je zapravo bio kritičar tih metoda, ali bivši kolege iz CIA-e toga se ne sjećaju i mnogi očekuju da bi to ponovno mogao biti problem kada ga bude potvrđivao Kongres.

Brennannovi gafovi

Otkako je u Bijeloj kući, sudjelovao je pak u ključnim odlukama da se proširi jedan od najkontroverznijih antiterorističkih programa Obamine administracije - upotreba bespilotnih letjelica za ciljana ubojstva terorista, u čiju legalnost mnogi sumnjaju, a k tome često pogibaju i civili. Dužnosnici Bijele kuće kažu da se Brennan zapravo zalagao za to da se upotreba takvih tehnika ograniči, no unatoč tomu, od oko 390 zračnih udara u Pakistanu i Jemenu u zadnjem desetljeću, više od 340 dogodilo se otkako je u Bijeloj kući Obama. Brennan je zabilježio i nekoliko gafova - primjerice, on je bio osoba koja je medijima, u želji da im što prije kaže da je ubijen Osama bin Laden, dojavila da se šef al-Qa’ide pred američkim komandosima pokušao sakriti iza svoje žene - što je poslije demantirano.

Obama je rekao da će njihov posao biti “završiti rat u Afganistanu i brinuti se za one koji su se žrtvovali u toj bitki te pripremiti se za čitav raspon prijetnji”. Naglasio je da su obojica služili na nižim razinama u institucijama za koje su nominirani, da su sudjelovali u misijama u inozemstvu i da iz prve ruke razumiju “posljedice odluka koje donosimo u ovome gradu”.