IGRE GLADI

Vijest koja je odjeknula poput bombe: Sprema se novi pakt, Putin se dogovorio s Turskom i Katarom!

Rusija, Turska i Katar rade na novom trilateralnom sporazumu, koji bi trebao zamijeniti onaj koji Rusima ne odgovara

Erdogan i Putin

 Mustafa Kamaci/Afp

U Budimpešti bi, navodno, već ovih dana Rusija, Turska i Katar mogli sklopiti novi sporazum o izvozu žitarica, navodi njemački Bild, pozivajući se na intenzivnu ljetnu prepisku (od 21. srpnja do 8. kolovoza) ruskog i turskog ministarstva vanjskih poslova o "pšeničnoj temi".

Ruske vlasti nisu dale nikakve službene izjave o tom pitanju, premda Bild navodi da je u Budimpeštu već stigao šef ruske pokrajine Tatarstana Rustam Minnihanov, a predviđa se čak i dolazak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.

Prema pisanju Bilda, sporazum bi trebao obuhvatiti "izvoz ruskog žita i umjetnog gnojiva" prije svega u Afriku, a turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan želi da se obnovi Crnomorski pšenični sporazum, iz kojeg je Rusija u srpnju samoinicijativno izašla, te da i novi sporazum obuhvaća nesmetani izvoz ukrajinske pšenice. Kako piše Bild, Turska bi bila organizator dostave pšenice, a Katar - sponzor. Turska želi da u novi sporazum bude uključen i UN. Doduše, turski list, pozivajući se na izvore u turskom ministarstvu obrane, navodi da Turska "ne radi na alternativama sporazumu o žitu". No, istodobno, Ankara potvrđuje da će komercijalnim brodovima i onima za prijevoz žita omogućiti siguran prolaz kroz Bospor i Dardanele.

Trilateralni sporazum

Prema Bildovim navodima, Moskva je bila unaprijed upozorila Ankaru o povlačenju iz sporazuma o žitu, a sada Rusija, Turska i Katar rade na novom trilateralnom sporazumu, koji bi trebao zamijeniti onaj koji Rusima ne odgovara i koriste ga za političke ucjene.

Podsjetimo, Rusija je izašla iz tzv. Crnomorskog pšeničnog sporazuma, potpisanog u srpnju 2022. godine, kojim se omogućuje ruska deblokada ukrajinskih luka i izvoz ukrajinskog žita. Taj "izlazak" doveo je do nove svjetske "prehrambene krize", koja je prijetila i političkim reperkusijama, pogotovo u zemljama Afrike i Bliskog istoka, a dovela je i do poskupljenja žitarica na svjetskom tržištu. Vladimir Putin zaigrao je na kartu "igara gladi", kako bi "posredno" natjerao afričke zemlje da pritisnu Zapad da ublaži ili odustane od sankcija za ruske poljoprivredne proizvode (u prvom redu žitarice, uljarice i umjetno gnojivo), ali i da njenu Poljoprivrednu banku (Rosselkhozbank) ponovno uključi u sustav Swift.

Rusi otad masovno raketiraju ukrajinske crnomorske luke Odesu, Južni i Černomorsk (glavne luke za izvoz žita), ali i ukrajinske luke na Dunavu. Ta situacija dodatno je opasna jer su dunavske luke Izmail i Reni na samoj granici s Rumunjskom, koja je najvažnija zemlja na južnom boku NATO-a. Vojni analitičari smatraju da je to "škakljivije" od raketiranja Odese, ali i pokazuje beskrupuloznost Kremlja, koji na svaki način želi spriječiti da Ukrajina ostvari bilo kakav "prihod" od izvoza žita, te time izazvati nestašicu hrane i sebe potvrditi kao "spasioca" od moguće gladi, kada već nisu uspjeli izazvati energetsku krizu u Europi, zbog odustajanja od ruskog plina i nafte (Europa se već pripremila za sljedeću zimu i napunila svoja plinska skladišta). Vladimir Putin smatra da bi Zapad, ako dođe do nestašice i krize s prehranom u Africi, mogao popustiti oko sankcija.

Podsjetimo da će urod žitarica u Ukrajini, zbog rata, ove godine biti manji oko 25 posto nego prije rata, što može izazvati prehrambenu krizu, s obzirom na to da je Ukrajina među pet najvećih svjetskih izvoznica žitarica. Osim toga, rusko ministarstvo obrane proglasilo je područja u sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu međunarodnih voda Crnog mora "privremeno opasnima za plovidbu", a iz Moskve su poručili kako će sve brodove koji idu u ukrajinske luke, bilo crnomorske, bilo dunavske, tretirati "potencijalnim prijevoznicima vojnog tereta", odnosno traže garancije da se tim brodovima ne dovozi oružje Ukrajini. Nedavno je tako ruski ratni brod ispalio nekoliko upozoravajućih hitaca po turskom trgovačkom brodu (pod zastavom tihooceanske države Palau) koji je plovio u ukrajinsku dunavsku luku Izmail.

Kreativni pristup

Turske vlasti to su pokušale zataškati, ali na pritisak oporbe, ipak su kasnije uputile prosvjed Moskvi. Rusija nastoji spriječiti Ukrajinu da i dalje izvozi svoje žito. Od prvog sporazuma Ukrajina je uspjela izvesti oko 33 milijuna tona žita preko Crnog mora, a trenutačno je blokirano najmanje oko 20 milijuna tona. Kako javlja Reuters, prvi put nakon nove ruske blokade, od sredine srpnja, 16. kolovoza brod sa žitom Joseph Schulte, pod zastavom Hong Konga, napustio je luku Odesa. Brod pripada njemačkom Bernhard Schulte Shipmanagementu (BSM). Na nedavnom rusko-afričkom summitu u Sankt Peterburgu predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi besplatne isporuke ruskog žita afričkim zemljama mogle početi u listopadu i studenome.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitrij Kuleba, pak, za ukrajinske medije naglasio je kako je "turski predsjednik Erdoğan mogao pomoći obnovi sporazuma o žitu". "Prošle godine postignut je dogovor o žitu, uz posredovanje glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa i turskog predsjednika Erdoğana. Bila su dva odvojena sporazuma - s nama i s Moskvom.

To može opet biti opcija: potreban je kreativni pristup iznalaženju rješenja", rekao je Kuleba. Inače, u cijeloj toj priči ne treba zanemariti činjenicu da bi, prema informacijama ruskog prokremljskog portala Lenta.ru, Vladimir Putin mogao posjetiti Tursku u četvrtak, 31. kolovoza. Kao znak dobre volje prije tog sastanka, također bi trebao potvrditi i važnost budimpeštanskog pšeničnog sporazuma. Osim toga, treba napomenuti da će Rusija, kao druga zemlja na svijetu nakon Turske, otvoriti diplomatsko predstavništvo u nepriznatoj tzv. Turskoj Republici Sjeverni Cipar - što u Ankari tumače kao priznanje te tvorevine, dok u Moskvi lakonski kažu kako je to samo zbog olakšanja "života 50-ak tisuća Rusa koji tamo žive".

Ruski veleposlanik na Cipru rekao je: "Odluka o pružanju konzularnih usluga u sjevernom dijelu Cipra nema ni političko značenje niti implikacije, i nastala je samo zbog potreba Rusa koji žive na sjevernom Cipru". No, u Nikoziji i Ateni na taj potez ne gledaju tako benevolentno kao u Moskvi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 19:10