Američka odluka o slanju tenkova Abrams Ukrajini bila je iznenađujuća jer samo tjedan dana prije američki su dužnosnici odbijali i samu pomisao na to. No, njemačka odlučnost da ne pošalje tenkove Leopard ako Amerika ne pošalje Abramse, te pritisak koji se oko toga stvorio, presudili su i Joe Biden dao je zeleno svjetlo za slanje čak 31 tenka Kijevu.
Iza zastora posljednjih su se tjedana odvijale žučne "razmjene mišljenja", a iz Bijele kuće poručuju da je presudila želja da se pokaže jedinstvo. Politico i Washington Post razgovarali su s desecima izvora te složili sliku događaja koji su doveli do odluke koja će olakšati Ukrajini gaženje ukopanih ruskih linija, ali i približiti SAD i NATO izravnom konfliktu s Rusijom.
"Njemačka me nije prisilila da promijenim mišljenje. To smo cijelo vrijeme namjeravali napraviti i to sada radimo", poručio je u srijedu američki predsjednik Joe Biden obznanjujući odluku. Vrlo brzo javili su se i iz Berlina. Njemački kancelar Olaf Scholz ponovio je svoje stajalište prema kojem njemački Leopardi mogu krenuti na istok samo ako će ih na tome putu pratiti američki Abramsi. "Ispravno je da nikad sami ne šaljemo ove sustave nego uvijek u sklopu uske suradnje", rekao je Scholz.
Zajedništvo je očuvano. No, prethodnih tjedana izgledalo je kao da puca po šavovima. Nijemci su dijelove rasprave pustili u javnosti iznenadivši time Washington koji je smatrao da će razgovori ostati interni. Poljski dužnosnici prekršili su diplomatske protokole i javno objavili da šalju Leoparde bez obzira na odluku Berlina, spominjući njemačko odugovlačenje i ukrajinsko prolijevanje krvi u istoj rečenici.
Pritisci na SAD i Njemačku
Američko odbijanje slanja Abramsa imalo je - navode to i izvori Politica - praktično uporište u mišljenju vojnih stručnjaka. U privatnim razgovorima dužnosnici Pentagona inzistirali su na tome da trenutno nije mudro slati Abramse Ukrajini. Tenkovi su suviše kompleksni da bi ih ukrajinske snage mogle brzo naučiti koristiti, a zahtjevni za održavanje. Skupi su, proždiru gorivo. Teški su za popravak. "Abramsi su komplicirana oprema, ne bismo trebali slati Ukrajincima tenkove koje ne znaju upotrebljavati, popraviti, a dugoročno gledajući ne mogu si ih priuštiti", kazao je Colin H. Kahl, visoki dužnosnik iz Pentagona.
Prethodnih tjedana članovi Bidenova tima za nacionalnu sigurnost - ministar obrane Lloyd Austin, načelnik združenog stožera vojske general Mark Milley i savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, imali su mnoštvo sastanaka s njemačkim dužnosnicima vezano uz Ukrajinu, otkriva Politico. Njemačko inzistiranje na Abramsima stvaralo je nervozu Amerikancima koji su isticali da Sjedinjene Države već pružaju golemu vojnu pomoć Kijevu te da je vrijeme da se i drugi pokažu. Upravo je sofisticirana američka oprema isticana kao jedan od ključnih razloga za ukrajinsko preokretanje izgleda u ratu.
Europski kolege pomagali su Americi da pritisne Berlin. Poljski premijer Mateusz Morawiecki razgovarao je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o tome kako treba uvjeriti kancelara Scholza da pošalje Leoparde. Morawiecki je kasnije i sam otputovao u Berlin kako bi razgovarao sa Scholzom, ali se tamo susreo samo s konzervativnom oporbom. Tjedan dana kasnije Varšava je objavila da šalje tenkove unatoč klauzuli u ugovoru prema kojem za slanje ili prodaju oružja trećoj strani trebaju odobrenje njemačkog proizvođača. Scholz i njegov ured bili su bijesni, ali i dalje su se držali svoga stava. Navodno je njemačkoj vladi smetalo što ih kritizira konzervativna i nepopularna poljska vlada.
U Davosu su poslije poljski predsjednik Andrzej Duda i litvanski predsjednik Gitanas Nauseda u privatnim razgovorima izražavali frustraciju zbog njemačkog stava. SAD se nadao preokretu na zajedničkom sastanku NATO-a u njemačkom Ramsteinu, ali do toga nije došlo. Njemačka je čvrsto ostala pri svome. Iza kulisa pojačao se pritisak na Washington. U tome su glavnu ulogu igrali Boris Pistorius, novi njemački ministar obrane, i Scholzova desna ruka - Wolfgang Schmidt, piše Politico. Nakon što mu je postalo jasno da Nijemci neće popustiti, i nakon što je vidio da postoji podrška iz obje američke stranke, Biden je odlučio. Slanje 31 tenka trebalo je pokazati da to nije samo simbolički potez kao što bi bio da su Amerikanci poslali samo jedan Abrams, što je bila jedna od opcija, ona za pokazivanje dobre volje i smirivanje njemačkih strahova.
SAD je još uvijek ‘ljepilo‘
I Biden i Scholz bojali su se dojma da šaljući teško naoružanje vode posrednički rat, piše New York Times. Slanje teškog naoružanja prije nekoliko mjeseci bilo je nezamislivo zbog straha od eskalacije. Scholz je u privatnim razgovorima s Bidenom naveo da mnogi u Europi ne bi opušteno gledali kako se "Ukrajinom rolaju njemački tenkovi". Biden je na koncu odlučio zatražiti Pentagon da prijeđu preko nelogičnosti slanja manje praktičnih Abramsa kada su na raspolaganju u blizini njemački Leopardi koje je lakše dopremiti i učinkovito koristiti, piše NYT. Presudila je potreba za očuvanjem jedinstva. Postalo je jasno da je "SAD još uvijek ljepilo koje drži na okupu NATO i Europu" te da u Europi postoji strah od ruske odmazde, ocjenjuje američki dnevnik.
Ukrajina će američke Abramse vidjeti u najboljem slučaju za nekoliko mjeseci. Prioritet je obučavanje Ukrajinaca za korištenje Leoparda i američkih Bradleyja. "Njemačka se još jako boji Rusije. To je stvarnost. Još igraju te igrice s defenzivnim i ofenzivnim oružjem. Ali ovaj rat je za nas obrambeni", komentirao je Oleksij Gončarenko, član ukrajinskog parlamenta.
Ukrajina je optimistična po pitanju učinkovitosti tenkova i obuci vlastitih vojnika. Uz pomoć i suradnju te jako motivirane ukrajinske vojnike obuka bi se mogla svesti na tjedne, a ne mjesece, poručio je Denis Šmihal, ukrajinski premijer.