IRAN VS. SAD

Večeras jedna od politički najnabijenih utakmica SP-a: Za iranske vlasti je trenutak posebno značajan...

Prosvjede u Iranu podržali su i članovi iranske nogometne reprezentacije
 Atta Kenare/Afp

Današnja utakmica između reprezentacija Irana i Sjedinjenih država bit će jedna od politički najnabijenih na Svjetskom prvenstvu u Kataru, moguće i napetija od prethodne utakmice između te dvije reprezentacije koja se odigrala u Francuskoj 1998.

Susret SAD-a i Irana na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj, na Stade de Gerland u Lyonu, došao je kao kulminacija dva desetljeća zaoštrenih odnosa između dvije države, koje od 1980. nisu imale nikakve diplomatske odnose.

Problemi u odnosima Teherana i Washingtona započeli su 1953. godine, s pučem u kojem je svrgnut demokratski izabrani premijer Muhamed Mosadek, koji je htio nacionalizirati naftnu industriju u državi, tada u vlasništvu zapadnih tvrtki. U rušenju demokratskih vlasti sudjelovala je CIA, koja je pomogla šahu Muhamedu Rezi Pahlaviju da se vrati na vlast kao apsolutistički monarh.

Pahlavi je vladao čvrstom rukom uz podršku SAD-a, s kojim je Iran održavao bliske odnose. Kada je izbila islamska revolucija 1979., Pahlavi je pobjegao iz Irana prvo u Egipat, a potom u SAD. Bijesni zbog toga što je Washington šahu pružio utočište, iranski studenti zaposjeli su američku ambasadu u Teheranu i uzeli 52 američka diplomata i građana kao taoce.

image

Navijači na utakmici SAD - Iran 1998. godine

Patrick Kovarik/Afp

Predsjednik Jimmy Carter prekinuo je u travnju iduće godine diplomatske odnose s Iranom, koji do danas nisu obnovljeni. SAD je potom potajno pomagao Saddamu Husseinu u Iransko-iračkom ratu, u nadi da će Irak uspjeti svrgnuti islamski režim u Teheranu, no rat je u konačnici završio bez pobjednika, nakon gotovo osam godina borbe i više od milijun ljudskih žrtava na obje strane. Pred sam kraj rata, SAD je 1988. greškom oborio iranski putnički zrakoplov s 290 putnika i članova posade, čime se dodatno ustoličio kao glavni negativac iranske vanjske politike.

Pred utakmicu u Lyonu, odnosi su već dugo bili zaleđeni, a mediji su je najavljivali kao "majku svih utakmica" i "politički najnabijeniju utakmicu u povijesti svjetskog prvenstva". Iranski Vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, naredio je iranskim nogometašima da ne smiju hodati prema Amerikancima prilikom rukovanja prije utakmice. FIFA je u pregovorima s američkom reprezentacijom postigla kompromis da Amerikanci hodaju prema Irancima. Iranski igrači su prije utakmice simbolički podijelili bijele ruže Amerikancima, kao simbol mira.

image

Detalj s utakmice 1998. godine

Gerard Malie/Afp

Utakmica je završila s 2-1 za Iran, što je ujedno bila i prva pobjeda Irana na Svjetskom prvenstvu. Iran je u međuvremenu pobijedio i protiv Maroka u Rusiji 2018., te Wales prije četiri dana.

Odnosi nakon Francuske dijelom su se primirili, dok George W. Bush mlađi nije optužio Iran da je dio "osovine zla", zajedno s Irakom i Sjevernom Korejom, nakon terorističkih napada 11. rujna 2000. Kako je Teheran počeo raditi na svojem nuklearnom programu, Washington je sve više radio na međunarodnoj izolaciji Irana, što je nastavio i Bushov nasljednik, Barack Obama.

Odnosi se se ponovno popravili tek 2013., kada je za predsjednika Irana izabran umjereni Hasan Ruhani, koji je s Obamom i vodećim svjetskim silama uspio isposlovati iranski nuklearni sporazum, takozvani JCPOA, koji je ukinuo većinu gospodarskih sankcija Iranu u zamjenu za strogi nadzor i ograničenja iranskog nuklearnog programa.

Novi je problem u odnosima nastao s dolaskom Donalda Trumpa na vlast, koji je 2018. jednostrano napustio JCPOA i ponovno uveo sankcije Teheranu. Za vladajuće strukture u Iranu, radilo se o američkoj izdaji, a tvrdolinijaši su ukazivali kako je bila greška vjerovati SAD-u. Iran je počeo kršiti odredbe nuklearnog sporazuma i vratio se obogaćivanju urana iznad dopuštenih granica.

Dolazak Joea Bidena na vlast nagovijestio je mogućnost povratka sporazuma, no nadu je ugasila pobjeda ultrakonzervativnog tvrdolinijaškog svećenika Ebrahima Raisija na predsjedničkim izborima, osobnog favorita Vrhovnog vođe Hameneija. Pregovori, koje je Ruhani započeo s Bidenom, ubrzo su se našli pred zidom, te se već više od pola godine nisu pomaknuli s mjesta.

Za iranske vlasti, trenutak odvijanja sadašnje utakmice posebno je značajan, jer zemlju već tri mjeseca tresu prosvjedi protiv Homeneija, Vijeća čuvara i teokratske gerontokracije koja vlada državom već više od četiri desetljeća.

Prosvjede, koje je potaknula smrt 22-godišnje Kurdinje Mahse Amini u policijskom pritvoru, podržali su i članovi iranske nogometne reprezentacije pred utakmicu s Engleskom prije tjedan dana, kada je odbila pjevati nacionalnu himnu.

Iako iranske vlasti krive SAD i Izrael za prosvjede, očito je da su se igrači svrstali uz narod, te se ne čini kao da će ishod današnje utakmice, kakav god bio, promijeniti sadašnje odnose između vlada dviju država. Mnogi se navijači i ljubitelji nogometa ipak nadaju da bi ogled Irana i SAD-a mogao demonstrirati sposobnost nogometa da nadiđe politiku i zbliži kako igrače tako i navijače.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 03:30