‘Vatikan tvrdi da nije, ali imamo dokaz da je Papa Pio XII još 1942. znao za holokaust. Odabrao je šutnju...‘

Papa Pio XII (Eugenio Pacelli), na čelu Vatikana od 1939. do 1958. godine, znao je detalje nacističkog pokušaja istrebljenja Židova u holokaustu još 1942. godine, prema pismu pronađenom u vatikanskim arhivima. Vijest je to koja se kosi sa službenim stavom Svete Stolice u to vrijeme da su informacije koje je imala bile nejasne i neprovjerene, piše u nedjelju Philip Pullella, ugledni vatikanist agencije Reuters.

Vijest je objavio dnevni list Corriere della Sera naslovljenu “Pio XII je znao za Shoah: dokaz u pismu koje je 1942. napisao njemački isusovac”. Autor teksta je Antonio Carioti. Napomena: “Za stradanje Židova u II. svj. ratu rabi se i hebrejski izraz šoa (sho‘ah: katastrofa, opustošenje)”, tumači mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije.

Corriere piše o požutjelom pismu datiranom 14. prosinca 1942. godine koje je otkrio vatikanski arhivist Giovanni Coco. Poslao ga je njemački isusovac Lothar König, protivnik nacizma, Nijemcu Robertu Leiberu, osobnom tajniku Pia XII. König piše o krematoriju koji je SS smjestio u koncentracijskom logoru Bełzec u Poljskoj pod njemačkom okupacijom, a spominje se i Auschwitz, tema drugog izvještaja koji još nije pronađen.

Arhivist Coco tumači da ovo pismo “predstavlja jedinstven dokaz korespondencije koju je trebalo njegovati i održavati”. Naglašavajući da je ovo fundamentalni dokaz postojanja protoka vijesti o nacističkim zločinima koje su do Svete Stolice stigle dok je genocid trajao, piše Corriere.

Pullella ističe da arhivist Coco posebnu pozornost skreće na važnost pisma koja je “ogromna, jedinstven slučaj” jer je Vatikan bio upoznat s podatcima da su radni logori uistinu tvornice smrti. Jezuit König detaljno tumači da u peći u Bełzecu "do 6000 muškaraca umire svaki dan, posebno Poljaka i Židova."

Carioti u Corriereu zaključuje da “u ovom trenutku nema sumnje da je tijekom Drugog svjetskog rata, kako su sve detaljnije vijesti stizale u Vatikan o zločinima koje su počinili nacisti, Pio XII radije šutio, ili u najboljem slučaju izražavao tugu općenito. Indikativan je u tom pogledu kratki odlomak iz dugog božićnog govora pape Pacellija 24. prosinca 1942. godine u kojem se osvrnuo na ‘stotine tisuća ljudi, koji su, bez svoje krivnje, ponekad samo zbog nacionalnosti ili porijekla, predodređeni za smrt ili progresivno propadanje‘.

Antonio Carioti će podsjetiti da Sveta Stolica nikad nije formulirala izričitu osudu Trećeg Reicha i režima, niti je Pio XII ikada jasno ukazao na Židove kao žrtve istrebljenja koje je u tijeku. Mnogo odlučniji u izražavanju neprijateljstva prema rasističkoj i neopaganskoj ideologiji Hitlerova režima bio je njegov prethodnik Achille Ratti, papa Pio XI.

Giovanni Coco zaključuje da je nakon otkrića pisma izvjesno da je Katolička crkva u Njemačkoj slala Piu XII točne i detaljne vijesti o zločinima nad Židovima. Na izravno novinarsko pitanje potvrđuje li ovo pismo da je Pio XII znao, Coco odgovara: “Da, i ne samo otad.”

Pullella prenosi da je pismo bilo među onima koje se čuvaju u vatikanskom Državnom tajništvu ne baš uređeno i da su tek nedavno predana središnjem arhivu u kojem on radi.

Pitanje odnosa Pia XII prema nacizmu i dalje je područje na kojem se snažno suprotstavljaju branitelji njegovog rada i kritičari i zbog toga je od neprocjenjive važnosti bila odluka pape Franje 2019. godine da otvori arhive kako bi se moglo istražiti to razdoblje vatikanske povijesti. Nisu svi bili sretni zbog te Papine odluke u Vatikanu ni po katoličkim institucijama u svijetu.

Može se zaključiti, dakle, da je velika većina biskupa u Europi slijedila politiku Vatikana prema kojoj se ne osuđuje režim, ali se pokušava pomoći ljudima iako su svi bili upoznati s grozotama koje režim čini. Šutnja o tome je, po mom sudu, bila nedopustiva. Nadbiskup u Zagrebu je bio Alojzije Stepinac i u potpunosti je slijedio politiku Pia XII.