Otkad je požar 9. prosinca 2019. zahvatio parišku katedralu Notre Dame, pregovori o obnovi postali su goruća tema klerikalnih i arhitektonskih krugova. Podjele su nastale između onih koji smatraju da se katedrala mora obnoviti u tradicionalnom kršćanskom stilu te onih koji smatraju da se taj vjerski simbol mora unaprijediti u skladu s današnjim vremenom. Projekt obnove katedrale strogo je povjerljiv. No neke je detalje nedavno razotkrio pariški arhitekt belgijskih korijena Maurice Culot za britanski list Daily Telegraph.
- To će biti poput Disneylanda u Notre Dameu - izjavio je.
- Ono što predlažu nikad ne bi moglo biti učinjeno u Westminsterskoj opatiji ili u bazilici Svetog Petra - rekao je. Pojavit će se tematske kapelice s naglaskom na Afriku i Aziju, biblijski citati bit će projicirani na zidove kapele na raznim jezicima, uključujući mandarinski, gotički ambijent bit će zamijenjen toplijom rasvjetom.
- Poput djetinjastog tematskog parka - usporedio je arhitekt. Prethodno je u intervjuu za Sud Culot pozvao crkvene dužnosnike da ''ne diraju svjetski spomenik s nemarom''.
''Nije uloga klera odlučivati o dizajnu interijera. Oni nisu zamjena za stručnjake''.
Culot nije jedini stručnjak koji trenutačno diže uzbunu zbog obnove katedrale. Crkvene ideje, koje će se financirati s 845 milijuna eura donacija za obnovu, osudili su konzervativci i tradicionalni katolici. Boulevard Voltaire, web stranica koja promovira konzervativno mišljenje, prozvala je plan ''drugom štetom nakon požara''.
Crkveni dužnosnici negiraju tvrdnje kritičara. Kanonik Gilles Drouin, koji je bio zadužen za rekonstrukciju, poriče da je u tijeku bilo kakva radikalna transformacija. Pregled događanja unutar katedrale ponudio je u intervjuu za AFP. Oni uistinu uključuju citate iz Biblije koji će se projicirati na više jezika na zidovima i nove umjetničke instalacije umjesto malo korištenih ispovjedaonica iz 19. stoljeća.
Promjene neće doživjeti struktura katedrale koja se obnavlja što je moguće vjernije originalnom preuređenju u gotičkom stilu iz 19. stoljeća, koje je u to vrijeme proveo arhitekt Eugène Viollet-le-Duca.
Drouin je rekao da je obnova krova i tornja koji su stradali nakon požara dala priliku za promjenu dijelova interijera kako bi posjet bio razumljiviji milijunima ljudi koji godišnje obiđu katedralu.
- Kineski posjetitelji možda ne razumiju nužno Božić - rekao je.
Posjetitelji će biti uvučeni u ''put otkrića koji se kreće od sjevera prema jugu, koji će opisati glavne trenutke Biblije kako bi se običnim smrtnicima, bilo Kinezima ili Šveđanima, najrazumljivije objasnilo značenje.
U katedrali bi nestali tradicionalni slamnati stolci koje bi zamijenile udobnije klupe s malim svjetiljkama koje bi osvijetlile mrak - možda bi čak mogle nestati u podu kad se ne bi koristile, kako bi ostavile više mjesta za turiste. Umjesto rasvjete koja se spušta sa stropa, bit će postavljena "mekša svjetla u visini glave'' koja će dati intimniji osjećaj na 2400 misa i 150 koncerata, koliko ih se održava godišnje, rekao je.
Projekt adaptacije katedrale promovirao je pariški nadbiskup Michel Aupetit. Njegov plan predviđa veliku promjenu prema kojoj će ubuduće posjetitelji moći ući u katedralu s velikih središnjih vrata, a ne s bočnih ulaza. Oltar će ostati na svom mjestu, ali će drugi predmeti, kao što su tabernakul i krstionica, biti preuređeni. Također, većina ispovjedaonica će se preseliti na prvi kat, a u glavnom dijelu ostat će samo četiri.
Bočne kapele koje su i prije požara bile u ''lošem stanju'', bit će obnovljene s naglaskom na umjetnička djela, uključujući ''portrete iz 16. i 18. stoljeća koji će biti u dijalogu s modernim umjetničkim objektima''. Aupetit je izjavio da će promjene ''dovesti katedralu u 21. stoljeće, a istovremeno joj sačuvati identitet u duhu kršćanskih tradicija''.
Kako će u krajnosti izgledati Notre Dame i hoće li primiriti dva suprotna pola, doznat ćemo 2024., kad se planira njezino otvaranje.