GLOBALNA JAGMA

Utrka za ukapljenim plinom: Japan i J. Koreja požurili s nabavom, EU sa strepnjom gleda hoće li se uključiti i Kina

Razlike u cijeni toliko su velike da su trgovci u nekim slučajevima skloni prekršiti sklopljene dugoročne ugovore te platiti odštetu
 Sem Van Der Wal/Afp

Trgovci plinom javljaju da se zahuktava tržišno naguravanje između Europe i Azije oko opskrbe ukapljenim prirodnim plinom (LNG) za ovu zimu i prvo tromjesečje 2023. godine, što, pak, pojačava rizik od daljnjeg rasta cijena. Kina je prvi prema veličini uvoznik LNG-a na svijetu, Japan drugi, a Južna Koreja treći.

Prema informacijama Financial Timesa, Japan i Južna Koreja ranije su nego inače počele sklapati posebne ugovore za LNG s utvrđenim cijenama za razdoblje od studenoga do siječnja, jer se plaše da će kasnije, kada se dodatno pojača potražnja iz Europe, trgovci radije prodavati plin na skupljem, europskom tržištu, gdje su cijene ionako već snažno skočile te su trenutačno skoro pet puta više nego prije godinu dana.

Riječ o reakciji na plinsku krizu nastalu zbog ruskog napada na Ukrajinu i značajno ograničavanje isporuke plinovodima u Europu, pa je na europskom TTF tržištu plin daleko skuplji nego što je to slučaj u Aziji. Razlike u cijeni tako su velike da su trgovci u nekim slučajevima skloni i prekršiti sklopljene dugoročne ugovore te platiti odštetu, a da ipak ostvare profit ako LNG preprodaju u Europi, piše FT.

Prognoze s oprezom

U najvećem dijelu radi se o natjecanju za ukapljeni prirodni plin koji se doprema iz SAD-a. Kako je objavljeno, Amerika je u prva četiri mjeseca ove godine izvezla 74 posto svog LNG-a u Europu, a prijašnjih godina prosjek je bio 34 posto. U 2020. i 2021. godini Azija je bila glavno američko izvozno tržište.

Trgovci s oprezom daju prognoze što se može očekivati idućih mjeseci, jer je nepoznanica na kojoj će razini popunjenosti biti europska skladišta plinom, kao i što će se dogoditi s LNG-om s golemog Sahalin-2 projekta koji osigurava oko 10 posto uvoza ukapljenog plina za Japan. Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je nalog da se postrojenje u kojem Gazprom drži malo više od 50 posto vlasništva, nacionalizira.

Oštre mjere

Trenutačno, kažu, iz Kine nema pritiska za osiguravanjem LNG-a na spot tržištu, što se pripisuje ekonomskom usporavanju uslijed oštrih mjera zbog pandemije, ali približavanjem zime i to će se vjerojatno mijenjati te postoji rizik da bi Kina, dođe li do ekonomskog oporavka, mogla uletjeti "u posljednjim minutama". No ipak valja imati na umu, dodaju trgovci, da je Peking uvelike smanjio ovisnost o spot tržištu te je potražnja za ukapljenim prirodnim plinom skoro u potpunosti ovisna o ugovorenim isporukama, tako da sada Kina čak i preprodaje LNG koji ne treba.

"Bude li na tržištu manje LNG-a dostupno za Europu, to znači da će se na kraju morati osloniti na snažnije smanjenje svoje domaće potražnje", komentira analitičarka tržišta plinom iz Goldman Sachsa. Nije pojasnila smatra li da bi u tom slučaju mjere štednje plina od 15 posto od kolovoza do ožujka iduće godine, oko čega je Europska unija nedavno postigla dogovor, bile dovoljne. Prijašnjih godina je EU 40 posto svojih potreba za plinom zadovoljavala uvozom ruskog plina, a sada to nastoji u kratkome roku nadomjestiti iz drugih izvora, što je prilično teško, pa se preventivno odlučila na štednju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 06:03