Danska planira unovačiti i žene za služenje vojnog roka, objavila je danska vlada u srijedu i postala jedna od samo nekoliko zemalja u svijetu koje zahtijevaju da i žene služe u oružanim snagama, piše Politico.
- Vojni rok koji uključuje ravnopravnost spolova mora pridonijeti rješavanju obrambenih izazova, nacionalnoj mobilizaciji i popunjavanju naših oružanih snaga, rekao je na konferenciji za novinare danski ministar obrane Troels Lund Poulsen.
Žene u Danskoj već mogu služiti vojsku, ali dobrovoljno. One su 2023. godine činile oko četvrtinu vojske.
Prema službenim podacima, Dansku vojsku čini 7.000-9.000 profesionalnih vojnika, no to ne uključuje ročnike koji prolaze osnovnu obuku. Obvezni vojni rok se odnosi na muškarce starije od 18 godina. No budući da ima dovoljno dobrovoljaca, nisu svi muškarci ročnici.
Danska premijerka Mette Frederiksen je rekla da će Danska produljiti razdoblje služenja vojske i za muškarce i za žene s četiri na 11 mjeseci. Dio je to remonta vojske te zemlje. Također će do 2028. godine ulagati u kopnene sustave protuzračne obrane i pješačku brigadu do 6000 vojnika.
- Ne naoružavamo se jer želimo rat već upravo kako bismo ga izbjegli u svijetu u kojem je međunarodni poredak doveden u pitanje, rekla je Frederiksen.
Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen je rekao da se ovi potezi poduzimaju kao odvraćanje.
- Dok Rusija je predstavlja prijetnju Danskoj, nećemo se dovesti u poziciju u kojoj bi oni to mogli učiniti, rekao je Rasmussen.
Ova nordijska zelja je jedna od osnivača NATO saveza i važan saveznik Ukrajine u naporima da se obrani od ruske invazije punog opsega. Kopenhagen je, među ostalima, opskrbljivao Kijev borbenim zrakoplovima F-16 koji bi trebali biti isporučeni ovog ljeta.
Danska je prošle godine potrošila oko 1,4 posto svojeg BDP-a na obranu, a povećat će svoju obrambenu potrošnju na 5,4 milijarde eura u sljedećih pet godina kako bi ispunila cilj NATO-a od dva posto, piše Politico.