Ukrajina doživljava kronični nedostatak streljiva za topništvo, a procjene američkih obavještajnih službi pokazuju da se situacija neće poboljšati čak i ako Washington deblokira paket pomoći koji je u Kongresu zapeo zbog stranačkih nesuglasica od prošle godine.
Zbog toga Ukrajinci vjeruju da bi sada većinu topničkih zadaća trebale preuzeti bespilotne letjelice, tako da je predsjednik Volodimir Zelenski najavio stvaranje zasebne grane vojske - odjela bespilotnih letjelica koji treba standardizirati i objediniti proizvodnju i korištenje dronova. Uostalom, prema zapadnim stručnjacima koji su proveli terenska istraživanja u redovima Oružanih snaga Ukrajine, u nekim ukrajinskim postrojbama angažirano je podjednako operatera bespilotnih letjelica koliko i pješaka u rovovima.
U dosadašnje dvije ratne godine bespilotne letjelice stubokom su promijenile način vođenja oružanog ratovanja, ali kako je u opširnoj analizi zaključio portal Meduza - ipak ne kao samostalni rod vojske koji može zamijeniti sve ostale rodove, nego kao važan pomoćni element koji uglavnom povećava učinkovitost topništva.
Na ukrajinskom ratištu dominiraju dvije vrste bespilotnih letjelica. Jedno su nenaoružani dronovi, koji služe za izviđanje i lociranje neprijateljskih ciljeva, ali djeluje i ogroman broj dronova koji nose eksploziv ili granate kojima samostalno gađaju drugu stranu. Nenaoružani dronovi najčešće su mali kvadrokopteri koji su obično proizvedeni u Kini (DJI i Autel Robotics), a način na koji se vodi rat promijenili su jer više niti jedna postrojba ne može učinkovito sudjelovati u borbama bez izviđanja dronovima.
Primjerice, Rusi su razvijali izviđačke dronove tipa Orlan, koji identificiraju gdje se nalaze Ukrajinci pa svojem topništvu šalju neprijateljske koordinate i ruska artiljerija potom pokušava uništiti protivnike. Istu taktiku primjenjuje Ukrajina, često s velikim uspjehom.
Komercijalni dronovi
Kada je u veljači 2022. počeo rat, temelj flote ukrajinskih oružanih snaga bile su turske bespilotne letjelice Bayraktar, ali već nakon nekoliko mjeseci postalo je jasno da od toga nema koristi. Velike bespilotne letjelice koje su letjele visoko iznad horizonta postale su lak plijen za neprijateljsku protuzračnu obranu. Time su dronovi, koji su nakon uspješnog rata u Karabahu 2020. smatrani glavnim alatom “ratova dronova budućnosti”, zapravo napustili povijesnu arenu.
Od tada su puno važniju ulogu preuzeli komercijalni dronovi koji nose granate za uništavanje protivničkih vojnika, ali i oklopnjaka. Problem je što su komercijalne bespilotne letjelice još uvijek izrazito osjetljive na neprijateljske sustave elektroničkog ratovanja, zbog čega su glavnu ulogu preuzeli dronovi kamikaze FPV.
U pravilu se radi o kvadrokopterima sastavljenima od uvoznih dijelova (najčešće kineskih), no FPV dronovima se može upravljati na različitim frekvencijama, i zbog njihove upotrebljivosti obje su strane stvorile specijalne odrede operatera tih bespilotnih letjelica, od razina brigada pa sve do korpusa.
Važnu ulogu imaju i bespilotne kamikaze letjelice dugog dometa koje se koriste za uništavanje posebnih mobilnih ciljeva kao što su topnički položaji, sustava protuzračne obrane i elektroničkog ratovanja. Meduzina analiza je pokazala kako je u ovom segmentu Rusija znatno ispred ukrajinskih oružanih snaga jer su ruske oružane snage naoružane kompleksom koji se sastoji od drona kamikaze Lancet i izviđačke bespilotne letjelice ZALA.
Lanceti su preuzeli neke od funkcija ruskog topništva, prvenstveno u borbi protiv topništva ukrajinskih oružanih snaga. Tako je zbog nedostataka ruske artiljerije u kojoj većina oruđa ima kraći domet od projektila koje Zapad isporučuje Ukrajini, pa stoga ne mogu ravnopravno voditi kontrabaterijsku borbu. Zato Rusi šalju Lancete, sposobne izvesti udare na desetke kilometara zajedno s relejnim dronom, i tako djelomično rješavaju ovaj problem.
Ali i Ukrajinci uspješno koriste bespilotne letjelice za napade na ruske trupe. Neke nose više od 10 kilograma teške terete, poput protutenkovskih mina ili desetaka granata, i zahvaljujući termoviziji djeluju noću pa uništavaju iscrpljene ruske jedinice ili njihovu opskrbu i pojačanja. Ruske trupe takve dronove u službi ukrajinskih oružanih snaga nazivaju "Baba Jaga" i priznaju njihovu visoku učinkovitost.
Konvencionalno oružje
Međutim, kada se sve zbroji, unatoč svojoj važnosti dronovi ne mogu dobiti rat, pokazuju zbivanja u Ukrajini. Puno je razloga - dronovi kratkog dometa nose isključivo male bombe, dok oni dugog dometa nose desetke kilograma eksploziva, ali s druge strane krstareće rakete nose stotine kilograma i puno su ubojitije.
Topovski projektil kalibra 152/155 mm na metu ispaljuje oko šest do sedam kilograma eksploziva, dok FPV dron s granatom RPG-7 isporučuje manje od kilograma. I prema dometu uporabe dronovi kamikaze inferiorniji su od topničkih sustava: čak i s repetitorom UAV, FPV dronovi mogu pogoditi metu udaljenu 10 kilometara, a artiljerija 15 i više, dok s podesivim projektilima kakav je HIMARS idu do sedamdeset kilometara.
Naravno da postoje iznimke: na primjer, krajem siječnja kolona je ruske tehnike od oko 15 tenkova i oklopnih transportera djelomično uništena isključivo FPV dronovima. Posade ukrajinskih bespilotnih letjelica kamikaza u blizini Avdiivke u veljači su oborile sve rekorde u borbenim letovima i pogođenim ruskim ciljevima.
Usprkos svemu, nisu uspjele obuzdati rusku ofenzivu, koja se oslanjala na snažnu topničke vatru i desetke jeftinih visokopreciznih eksplozivnih bombi s modulom za korekciju i planiranje koje su svakodnevno bacane. Te bombe su toliko uspješno uništile moćne betonske utvrde koje su izgradile ukrajinske oružane snage u Avdiivki da Rusima dronovi nisu ni trebali.
Po svemu sudeći, unatoč značaju dronova, Ukrajina i Rusija trebat će prvenstveno ogromne količine topničkog i zrakoplovnog streljiva, kako konvencionalnog tako i precizno vođenog, kako bi uspješno nastavile rat.