Jacques Delors, koji je preminuo u 99. godini života, bio je na dužnosti predsjednika Europske komisije u vrijeme raspada Jugoslavije (između 1985. i 1995.). Iskusni državnik obnašao je tu dužnost u tri mandata, a zanimljiva je njegova poveznica s bivšom Jugoslavijom.
Spominjao ga je, između ostalih bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan, koji se prisjetio događanja uoči rata u Sloveniji.
- Franjo Tuđman mi je, u noći kada je počeo rat u Sloveniji, rekao da ‘ne mislim valjda da će Hrvatska zbog Slovenije ulaziti u sukob’, izjavio je u prosincu 2019. za beogradski Nedeljnik, a prenio Jutarnji.
- Nazvao sam Tuđmana jer mi smo znali da oni imaju plan kako spriječiti izlazak tenkova iz Hrvatske, da ne dođu u Sloveniju. I kad sam to tražio: ‘Predsjedniče, kod nas je počeo rat, hajde pomognite’, odgovorio mi je: ‘Ne mislite valjda da ćemo mi zbog vas u rat’, ispričao je.
Objasnio je da je iste večeri prvo nazvao tadašnjeg predsjednika savezne vlade SFR Jugoslavije Antu Markovića.
- Postoji nedoumica kako je do rata došlo. Kad su me informirali u pola noći da su tenkovi izašli iz vojarne, ja sam nazvao Antu Markovića. Probudio sam ga i on se začudio - kakav rat? Kakvi tenkovi? Tu je razlika u tumačenju zaključka Saveznog izvršnog vijeća (SIV-a). Po Markoviću je bio donesen zaključak da se čuva granica Jugoslavije. Dio Generalštaba je to protumačio kao dozvolu da svim sredstvima spriječi ostvarenje odluke o osamostaljenju. Mi smo obilježili granične prijelaze slovenskom zastavom i tablom Republika Slovenija. Tenkovi su imali namjeru anulirati naše odluke, objasnio je Kučan.
Prisjetio se u intervjuu da je politički vrh Slovenije tada nastojao što prije zaustaviti rat, koji je potrajao 10-tak dana, i potražiti rješenje diplomatskim putem. Najviše je tada pomogla Europska zajednica, prema riječima Kučana.
Prisjetio se i posjeta Jacquesa Delorsa Jugoslaviji uoči početka rata.
- Tadašnji predsjednik Europske zajednice Jacques Delors bio u Beogradu i imao je zajedničke razgovore sa svima nama. Nudio je tada vladi Ante Markovića pet milijardi dolara za njegove privredne reforme razmišljajući o tome da će reforma privrede donijeti novi bum, spriječiti nacionalne sukobe i održati Jugoslaviju. Mi smo mu rekli da je kasno, da smo s procesom otišli predaleko. Nije imao razumijevanja za naše stavove, rekao je Kučan.
Naš istaknuti povjesničar Tvrtko Jakovina u članku naziva ‘Hrvatska je mogla ući u Europu još 1989.‘, piše o tome kako je SFRJ predala zahtjev za asocijaciju s Europskom zajednicom krajem 1989. godine. Između ostalog piše kako su u svibnju 1991., 17 mjeseci nakon kandidature, predsjedavatelji EZ Jacques Delors i premijer Luksemburga Jacques Santer nudili su da se potpiše pridruživanje i pomoć od 4,5 milijardi za strukturalne probleme SFRJ, ali je bilo prekasno. Prijedlog su podržali Makedonci, ali nisu, primjerice, Slovenci, tvrdi Jakovina.