Predstavnici 21 zemlje i dvije međunarodne organizacije ostat će angažirani u Afganistanu gdje je na djelu najveća humanitarna kriza na svijetu i djelovat će zajedno, no odaziv za prikupljanje pomoći vrlo je slab, rekao je u utorak u Dohi glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Dogovor je postignut na kraju dvodnevnog sastanka u Dohi u organizaciji UN-a, a sazvan je kako bi međunarodna zajednica usuglasila stajalište prema talibanima koji traže međunarodno priznanje.
Među pozvanim zemljama su, između ostalih, Sjedinjene Države, Kina i Rusija, a na skup nije pozvana talibanska vlada.
Strategija angažmana, kako je rekao Guterres, omogućila bi stabilizaciju Afganistana.
Po njegovim riječima, sudionike skupa najviše brine prisutnost terorističkih skupina u Afganistanu, nedostatak ljudskih prava, posebice što se tiče žena i djevojčica, te širenje trgovine drogom.
Također je rekao da je u Afganistanu, gdje je međunarodna zajednica bila vojno prisutna dva desetljeća, na djelu i dalje najveća humanitarna kriza na svijetu.
"Šest milijuna djece, žena i muškaraca u Afganistanu je na rubu gladi", rekao je Guterres.
Stoga će UN, istaknuo je Guterres, ostati u Afganistanu kako bi dostavljao pomoć milijunima očajnih ljudi, usprkos odluci talibana da zabrani ženama rad za UN.
Sastanak u Dohi sazvan je ubrzo pošto su talibani zabranili ženama rad za UN i ostale međunarodne nevladine udruge.
Svakog dana umire 167 djece
No, pakistanska ministrica vanjskih poslova Hina Rabbani Khar, za razliku od zapadnih kolega smatra da prijetnje dodatnom izolacijom talibanskih vlasti nije pragmatičan pristup ublažavanju humanitarne krize.
"Koja je alternativa? To je moje pitanje onima koji tvrde da je moguće da se potpuno odustane od angažmana u toj zemlji", rekla je Khar i dodala da su prijetnje talibanima pridonijele da taj pokret postaje "još ideološkiji".
"Obični ljudi u Afganistanu, njih 40 milijuna, realnost su odluka koje ste vi donijeli. A dobro vidimo da im u posljednjih 20 godina baš nitko nije pomogao kako treba", rekla je ministrica.
Dva desetljeća pošto su otjerani, talibani su se vratili na vlast u ljeto 2021. zamijenivši vladu koju je podržavala međunarodna zajednica. Potom su ponovno nametnuli strogi islamski zakon, koji je UN ocijenio "aparthejdom na osnovi spola".
U reportaži BBC-a iz Afganistana navodi se da dnevno u Afganistanu umire 167 djece i to od bolesti koje se, kako tvrdi UNICEF, mogu izliječiti lijekovima.
"Zapanjujuć je to broj, no kada uđete na odjel pedijatrije u bolnici u zapadnoj pokrajini Ghor i vidite kakvo je stanje, zapitate se nije li taj broj i veći", piše BBC.
Za oko 60 djece brinu tek dvije medicinske sestre. BBC također postavlja pitanje kako je moguće da javno zdravstvo u Afganistanu tako brzo propada kada je međunarodna zajednica tijekom 20 godina uložila milijarde dolara u tu zemlju.
Prikupljeno tek 5 posto potrebno novca
Kako humanitarne agencije ne smiju dati novac direktno talibanskoj vladi, koja nije međunarodno priznata, odlučile su financirati plaće medicinskog osoblja, lijekova i hrane.
No, i to je došlo u pitanje jer bi donatori mogli uskratiti novac zbog postupanja talibana prema ženama.
Guterres je, naime, upozorio da je odaziv na UN-ov apel kojim se nastoji prikupiti 4,6 milijardi dolara za zemlju u kojoj većina stanovništva živi u krajnjem siromaštvu, vrlo slab te da je do sada prikupljeno tek pet posto sredstava.
Kako su žene isključene iz većine obrazovnih ustanova i sveučilišta, Vijeće sigurnosti je u četvrtak jednoglasno izglasalo rezoluciju kojom je osudilo restrikcije nametnute ženama.
Afganistansko ministarstvo vanjskih poslova nakon toga je poručilo da se "raznolikost mora poštovati, a ne politizirati".