IZGUBIO ŽIVOTNU BITKU

UMRO ČUVENI AMERIČKI SENATOR JOHN MCCAIN Nekadašnji ratni zarobljenik i bivši predsjednički kandidat preminuo od agresivnog tumora na mozgu

 
 Brian Snyder/File Photo / REUTERS

Američki senator John McCain, bivši zarobljenik Vijetnamskog rata, nekonvencionalni republikanac koji je bio predsjednički kandidat svoje stranke 2008., istaknuti kritičar sadašnjeg američkog predsjednika preminuo je u subotu u dobi od 81 godine, objavio je njegov ured.

McCain, više od tri desetljeća senator iz Arizone, borio se protiv agresivnog tumora mozga glioblastoma od srpnja 2017. i tijekom prošle godine nije dolazio u Senat.

Njegova je obitelj u petak objavila kako je prekinuto liječenje tumora.

"Senator John Sidney McCain III preminuo je u 16,28 sati 25. kolovoza 2018. S njim su do kraja bili njegova supruga Cindy i njihova obitelj. U trenutku kad je umro iza sebe je imao 60 godina odanog služenja Sjedinjenim Američkim Državama", navodi se u priopćenju.

Njegov lijes bit će na odru najprije u kongresu savezne države Arizone u Phoenixu te potom u zgradi Kongresa u Washingtonu a bit će ispraćen u washingtonskoj nacionalnoj katedrali te pokopan u Annapolisu u Marylandu.

Očekuje se da će o preminulom senatoru govoriti bivši predsjednici Barack Obama i George W. Bush kao i bivši potpredsjednik Joe Biden.

Prema informacijama iz kruga obitelji sadašnju američku administraciju predstavljat će potpredsjednik Mike Pence, a predsjednik Donald Trump neće biti pozvan.

McCain je u javnom političkom životu Amerike od 1960-ih kada je kako vojni pilot srušen u Vijetnamu i mučen tijekom 5 i pol godina zarobljeništva.

U 2000. izgubio je borbu za republikansku predsjedničku nominaciju od Georgea W. Busha, no osam godina kasnije postao je predsjednički kandidat svoje stranke, ali ga je porazio demokrat Obama koji je postao prvi crni američki predsjednik.

Odajući nekadašnjem protivniku priznanje Obama je napisao da su on i McCain, unatoč potpuno različitom porijeklu i političkim razlikama dijelili vjernost prema nečemu višem - idealima za koje su se generacije Amerikanaca i imigranata borile, marširale i žrtvovale se.

"Vodili smo političke bitke, podjednako, kao privilegiju, nešto plemenito, priliku da služimo kao nositelji tih visokih ideala kod kuće i da ih širimo svijetom", napisao je Obama.

Ministar obrane James Mattis odao je počast McCainu kao figuri koja je uvijek stavljala službu naciji ispred sebe i djelom pokazivala svoja uvjerenja da zajednički cilj ne oduzima naš identitet nego upravo suprotno - osnažuje svijest o sebi.

McCain, predsjednik senatoskog odbora za oružane snage imao je istaknutu ulogu i tijekom proteklih predsjedničkih izbora i kao česti kritičar i meta sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.

McCain je osudio Trumpa, među ostalim i za njegovo hvaljenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i drugih vođa koje je senator opisao kao tirane.

"Laskanje osigurava njegovo prijateljstvo a kritike neprijateljstvo"napisao je McCain o Trumpu svojim memoarima "Nemirni val" objavljenima u svibnju.

McCain je napao Trumpa zbog njegova summita s Putinom nazivajući zajedničku konferenciju za novinare s Putinom u Helsinkiju "jednim od najnedostojnijih nastupa nekog američkog predsjednika". Kazao je kako Trump ne samo da se nije bio u stanju usprotiviti se Putinu nego to nije ni želio.

Nakon objave vijesti o McCainovoj smrti Trump je kratko na Twitteru napisao: "moje najdublje suosjećanje i poštovanje obitelji senatora Johna McCaina."

McCain, jastreb na polju vanjske politike s tradicionalnim republikanskim stajalištima o svjetskim zbivanjima bio je cijenjen u obje stranke zbog promicanja pristojnosti i kompromisa u eri strančarenja na američkoj političkoj sceni. No, bio je poznat i po temperamentu i rijetko se libio sukoba. Neki su bili i s Trumpom.

Bio je središnja figura u jednom od najdramatičnijih trenutaka u Kongresu tijekom Trumpova mandata kada je teško bolestan stigao na glasanje u Senatu u srpnju 2017. na kojemu je pokopan Trumpov pokušaj da opozove zakon o zdravstvenoj zaštiti iz doba njegova prethodnika Obame, a kojim bi se povećao broj Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja.

Trump je zbog toga bio bijesan na njega.

McCain je osudio Trumpovu predizbornu retoriku, neprijateljsku prema imigrantima, a Trump je odgovorio kako McCain nije nikakav heroj dodajući da su mu "dragi ljudi koji nisu zarobljeni".

Nakon izbora za predsjednika McCain ga je napadao zbog potkopavanja slobode medija i vladavine prava te nacionalizma.

McCain je bio sin i unuk američkih generala i izabran je u zastupnički dom Arizone 1982. nakon više od dva desetljeća služenja u mornarici. Ozljede koje je zadobio tijekom zarobljeništva u zloglasnom zatvoru "Hanoi Hilton" i drugima uništile su njegovu pilotsku karijeru.

Četiri godine kasnije izabran je u američki Senat 1986.

U predsjedničkoj utrci 2008. McCain je pokušao naslijediti nepopularnog Busha u tandemu s tadašnjom guvernerkom Aljaske Sarah Palin, no tada 72-godišnji političar izgubio je od 25 godina mlađeg Obame i njegove snažne poruke: "Da, mi to možemo".

U memoarima je izrazio žaljenje što se nije odlučio za tadašnjeg senatora Joea Liebermana, demokrata koji je postao neovisni senator, kao potpredsjedničkog kandidata.

Obama je osvojio 53 posto glasova prema 45,6 posto za McCaina.

U nastavku donosimo članak Roberta Bajrušija objavljen krajem svibnja u Magazinu Jutarnjeg lista u povodu izlaska posljednje McCainove knjige i snimanja HBO-ova dokumentarca o njegovu životu.

John McCain: Režirani odlazak posljednjeg akcijskog junaka američke politike

Rijetki su ljudi poput Johna McCaina, ratnog heroja iz Vijetnama, najpoznatijeg senatora Republikanske stranke i desetljećima jednog od vodećih političara u Sjedinjenim Američkim Državama. Jer, John McCain umire od glioblastoma, najagresivnijeg oblika tumora na mozgu, ali i u ovoj, zaključnoj fazi života odlučio je otići sa stilom, i to tako što će se doslovno oprostiti od Amerike i Amerikanaca.

U neku ruku, John McCain odlučio je biti režiser vlastitog umiranja. Oproštaj je planiran za početak idućeg tjedna kada će se u prodaji naći njegova nova knjiga, a zatim će HBO emitirati dokumentarni film koji je sniman proteklih mjeseci kada je postalo jasno da su propale sve šanse za izlječenje.

“Volio sam svoj život, ali moje vrijeme u ovoj borbi je isteklo”, piše McCain bez sentimentalnosti u “The Restless Wave” (Neumorni val), svojoj sedmoj knjizi, koja će se u utorak pojaviti u SAD-u. Uz upozorenje: “Kada budete ovo čitali, ja možda više neću biti tu”. Kako bilo, kad već mora otići, odlučio je usput objasniti za kakav se svijet borio, ali i upozoriti da Amerika pod Donaldom Trumpom ide u pogrešnom smjeru.

Rođen u vojnoj bazi

John McCain se rodio u američkoj vojnoj bazi Coco Solo u zoni Panamskog kanala 1936. godine. Kao sin i unuk dvojice admirala američke ratne mornarice (obojica su bili u činu generala s četiri zvjezdice, što je najviši doseg u oružanim snagama SAD-a), njegova vojna karijera dovela ga je do Pomorske akademije, a potom kao mornaričkog pilota i do rata u Vijetnamu gdje je proživio najteže godine svog života. U akciji 1967. godine njegov je zrakoplov oboren iznad Hanoja, a on postao zarobljenik Vijetkonga. Tijekom zarobljeništva bilo mu je ponuđeno ranije puštanje na slobodu zbog visokog vojnog položaja njegova oca koji je vodio pacifičko zapovjedništvo američke vojske, no McCain je odbio. Umjesto puštanja na slobodu, kao ratni zarobljenik proveo je pet i pol godina u Hanoi Hiltonu gdje je učestalo mučen, uključujući i probadanje bajunetama. Kao uspomenu na zlostavljanje Vijetkonga ostatak života imao je teškoća u korištenju lijeve ruke.

Pripadnik je Baptističke crkve, njegovi osobni heroji su Theodore Roosevelt, Ronald Reagan i Barry Goldwater, a kada se rodio, na čelu SAD-a bio je Franklin D. Roosevelt.

“The Restless Wave” predstavlja njegovu finalnu poruku Americi i upozorenje zbog načina kako predsjednik Donald Trump vodi još uvijek prvu svjetsku silu: “Imamo osnove biti zabrinuti za pravac naše zemlje i pojedinaca koji je vode. Trump djeluje nezainteresirano za moralni karakter vladara i njihovih režima. Kopija oštrine iz reality showa izgleda da mu je važnija od naših vrijednosti. Laskanje osigurava njegovo prijateljstvo, kritika njegovo neprijateljstvo”, glasi upozorenje posljednjeg pripadnika stare garde republikanaca, čiji je uzor nekadašnji predsjednik Ronald Reagan.

Istoga 28. svibnja HBO će premijerno prikazati dokumentarni film Emmyjem nagrađivanog režisera Petera Kunhardta pod nazivom “Kome zvona zvone” (u originalu: “In John McCain: For Whom the Bell Tolls”), prema istoimenom čuvenom romanu Ernesta Hamingwaya, omiljenoj knjizi tog američkog političara i ratnog heroja iz Vijetnama. “Kome zvona zvone” snimljeni je intervju na McCainovu ranču u Arizoni, u kojem on priča o svom životu, karijeri i odlukama, nerijetko kontroverznim, koje je donosio. U Kunhardtovu filmu nastupaju brojni američki političari, međutim zanimljivo je da su sugovornici u većini demokrati, a ne republikanci. I to oni koji predstavljaju elitu Demokratske stranke: Joe Biden, Bill i Hillary Clinton, Joe Lieberman, John Kerry i Barack Obama.

“Kada smo pripremali listu sugovornika, ispalo je da ima više demokrata nego republikanaca. Ali, to ne čudi jer je McCain uvijek zagovarao suradnju te dvije stranke kada su u pitanju nacionalni interesi”, ispričao je Kunhardt.

Iako su u javnost pušteni tek dijelovi knjige i filma, sigurno se neće svidjeti njegovim republikancima, čak i kada se apstrahira njegovo neprijateljstvo s Trumpom. Tako kao svoju najveću političku pogrešku McCain navodi situaciju kada je na predsjedničkim izborima 2008., kao Obamin protivnik, za potpredsjednicu uzeo Sarah Palin, a ne svog prijatelja, demokrata Joea Liebermana. “Savjetnici su rekli da ću izazvati potres u Republikanskoj stranci ako izaberem Liebermana. Poslušao sam, i pogriješio”, ispričao je za HBO.

“Kome zvona zvone” nisu hagiografija McCainu jer u filmu se baš on spominje kao odgovoran za angažman Sarah Palin, poslije čega je u Republikanskoj stranci definitivno “zavladao bolesni antiintelektualizam i nepoštivanje činjenica, iako McCain tada to još nije shvaćao”, kako smatra David Brooks, komentator New York Timesa.

P368426 03: (File Photo) Lieutenant Commander John Mccain Is Welcomed By U.S. President Richard Nixon Upon Mccain's Release From Five And One-Half Years As A P.O.W. During The Vietnam War May 24, 1973 In Washington, D.C.  (Photo By Getty Images)
Getty Images
John Mccain i Richard Nixon

“Kome se ne sviđa, nek ide kvragu”

Pripreme McCainova oproštaja počele su još u srpnju 2017. nakon što je operiran u klinici Mayo kako bi mu se uklonio ugrušak iznad oka, a analiza tkiva koja je uslijedila pokazala je da boluje od agresivnog tipa tumora na mozgu, glioblastoma. Ipak, samo desetak dana nakon operacije došao je u Senat kako bi se javno suprotstavio Trumpovoj reviziji Obamacarea i pozvao na međustranački dogovor o zdravstvenoj reformi. Bila je to tek jedna sekvenca u trogodišnjem sukobu s Donaldom Trumpom. Prema najavama, u novoj knjizi McCain je potvrdio da je poznati “Steele Dossier” o Trumpovim navodnim vezama s Rusijom predao tadašnjem šefu FBI-a Jamesu Comeyju. Taj je dosje dobio od jednog bivšeg britanskog diplomata i “bila je njegova obaveza da report dođe u ruke onome tko ima sredstva analizirati njegov sadržaj”, a navodno u knjizi ima poruku za sve koji misle drukčije i glasi: “Kome se to ne sviđa, neka ide dovraga”. Ujedno McCain brani istragu o ruskoj aferi koju je Trump opisao kao “lov na vještice”. “Vjerujem FBI-u i specijalnom istražitelju Robertu Muelleru koji je čovjek s izuzetnim integritetom i jakim karakterom”.

Trumpova patološka mržnja

Iako teško bolestan, ove je godine kritizirao Trumpa zbog njegovih napada na novinare upozorenjem kako svojim izjavama predsjednik SAD-a “igra na ruku stranih lidera” i da u želji da zaustavi kritiku novinara protiv sebe guši slobode govora.

Također je izrazio ogorčenje zbog Trumpove izjave u kojoj je mnoge svjetske zemlje nazvao “septičkim jamama”, riječima kako su takva uvjerenja u suprotnosti s američkom idejom o poštivanju dostojanstva svake osobe, bez obzira na rasu, nacionalnost i mjesto rođenja.

Situacija je kulminirala kada je nedavno McCain izjavio da bi Senat trebao odbiti Ginu Haspel, Trumpovu kandidatkinju za ravnateljicu CIA-e. On koji je godinama u Vijetnamu bio podvrgnut torturama upozorio je da Gina Haspel nije odagnala njegovu zabrinutost glede okrutnog programa ispitivanja osumnjičenih za terorizam nakon terorističkih napada na SAD 9. rujna 2001. Haspel je vodila CIA-in tajni zatvor na Tajlandu u kojem se primjenjivala tehnika mučenja “waterboarding”, zabranjena međunarodnim konvencijama, u kojoj se žrtva polijeva vodom i dovodi u stanje u kojem stječe dojam da će se udaviti. Osim toga je nadgledala mučenje dvojice osumnjičenika, a poslije i sudjelovala u uništavanju videosnimki.

Razumije se da je Trumpov imperij odlučio uzvratiti udarac. Kelly Sadler, posebna asistentica glasnogovornice Bijele kuće, izjavila je na sastanku koji se održao iza zatvorenih vrata, a na kojem je bilo dvadesetak njezinih suradnika, kako McCainovo protivljenje “nije važno jer on ionako umire”.

Zapravo, Trumpova mržnja prema McCainu gotovo je patološka i korijene vuče iz događaja koji su se dogodili prije pola stoljeća.

U proljeće 1968. pred mladim i naočitim 21-godišnjim Donaldom Trumpom bila je perspektivna budućnost. Uspješno je izbjegao odlazak u Vijetnamski rat i, umjesto toga, studirao na prestižnom Ivy Leagueu, zabavljao se sa zgodnim djevojkama i redovito odlazio na fancy večere i u noćne klubove. Formalno je bio zaposlen u očevoj građevinskoj tvrtki i, kako je još 1987. napisao u autobiografiji, zarađivao 200 tisuća dolara, što bi danas iznosilo približno 1,4 milijuna.

Tog proljeća ‘68. osam tisuća milja dalje John McCain je ležao na podu ćelije sjevernovijetnamskog zatvora, slomljenog tijela poslije pada njegova zrakoplova te višemjesečnog gladovanja i batina koje je redovito fasovao. Dok se plavokosi Trump, tada još s bujnom frizurom, pripremao za poslovno osvajanje Manhattana, McCain je iznova učio hodati, slikovito su prije nekoliko godina opisali reporteri Washington Posta.

Ali, u predsjedničkoj kampanji 2015. Trump je pred svojim pobornicima na skupu u Iowi pokazao što misli o McCainovoj žrtvi:

“On nije ratni heroj. John McCain je ispao heroj samo zato što su ga Vijetnamci uhitili. Ja volim ljude koji ne dopuste da ih zarobe”.

Koga onda može iznenaditi striktna odluka McCainove obitelji da Trumpu zabrane dolazak na sprovod. John McCain očito ne mari za Trumpovo mišljenje i u HBO-ovu filmu priču o sebi zaključuje riječima: “Živio sam časno i mislim da mogu biti ponosan”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 00:21