UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Ukrajinci napali duboko u ruski teritorij: ‘Znamo što su gađali‘; Putin priznao: ‘Imamo gubitke u redovima FSB-a‘

Ključne događaje rata u Ukrajini pratimo uživo

Arhivska fotografija

 Profimedia

Ključni događaji:

- Vladimir Putin za sada nije rekao hoće li se ponovno kandidirati na predsjedničkim izborima 2024.

- Moldavci su objavili da su su oružane snage Pridnjestrovlja postavile eksplozive u sva skladišta oružja unutar otcijepljene regije

- Privremeno obustavljeni svi letovi u i iz zračne luke u Sankt Petersburgu

22:51

Zelenski: 'Silina borbe samo se pojačava blizu Bahmuta'

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da se "silina borbe samo pojačava" oko grada Bahmuta, na istoku Ukrajine, za koji se već mjesecima bore ukrajinske i ruske snage.

"Najveće teškoće, kao i ranije, su u Bahmutu (...). Rusija uopće ne broji svoje ljude, već ih neprestano šalje u napad na naše položaje. Silina borbe samo se pojačava", rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.

Ukrajinski zapovjednik rekao je ranije u utorak da je stanje u Bahmutu "iznimno napeto".

Rusija pokušava presjeći opskrbne linije branitelja grada, koji je poprište jedne od najžešćih borbi u ratu, kako bi ih prisilili na predaju ili povlačenje.

Time bi Rusija ostvarila prvu veću pobjedu u više pola godine, dok bi se otvorio put osvajanju preostalih urbanih središta u regiji Donecka.

22:23

Rusija dužnosnicima zabranila da koriste strane riječi

Novim amandmanima ruskog zakona javnim službenicima zabranjuje se upotreba većine stranih riječi tijekom obavljanja dužnosti, nakon odluke koju je je u utorak potpisao predsjednik Vladimir Putin.

Putin od početka ruske invazije na Ukrajinu ponavlja kako želi zaštititi Rusiju od onoga što naziva degeneriranim zapadom koji pokušava uništiti zemlju.

Amandmani na zakon iz 2005. godine, potpisani u utorak, osmišljeni su kako bi zaštitili status Rusa, stoji u tekstu objavljenom na stranici vlade.

„U korištenju ruskog jezika kao državnog jezika Ruske Federacije nije dopušteno koristiti riječi i izraze koji ne odgovaraju normama suvremenog ruskog jezika, osim stranih riječi koje nemaju ekvivalente u širokoj uporabi na ruskom", stoji u tekstu.

Popis stranih riječi koje se još mogu koristiti bit će objavljeni zasebno. U amandmanima se ne spominju nikakve kazne za one koji neće poštivati izmijenjeni zakon.

21:53
21:50

Rusija će kriminalizirati 'rusofobiju'

Predsjedavajući ruskog vijeća za ljudska prava pozvao je na novi zakon koji bi kriminalizirao "rusofobiju", javlja novinska agencija Interfax.

Na današnjem sastanku Valerij Fadev predložio je da se definira koncept "rusofobije" na zakonodavnoj razini.

"A što je rusofobija? Intuitivno to razumijemo, ali kako to napisati u zakon, kako ga kvalificirati na pravnom jeziku, kako kvalificirati djela?", upitao se Fadev.

"Naš je danas zadatak pokušati legalno formulirati što je rusofobija i koji se članci Kaznenog zakona mogu koristiti u skladu s ovom kvalifikacijom, a ako nema takvog članka, tada se mora uvesti dodatni članak", pojasnio je Fadev.

21:08

Stoltenberg: Vrijeme je da Finska i Švedska uđu u NATO

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ponovio je u utorak poziv Turskoj i Mađarskoj da omoguće Finskoj i Švedskoj da se pridruže zapadnom vojnom savezu.

"Vrijeme je za ratifikaciju i punu dobrodošlicu i Finskoj i Švedskoj kao članicama", rekao je Stoltenberg u Helsinkiju, govoreći zajedno s finskom premijerkom Sannom Marin.

Stoltenberg je rekao da je postignut napredak s Turskom i da će se predstavnici Ankare, Stockholma i Helsinkija sastati idući tjedan u Bruxellesu.

Dvije nordijske zemlje podnijele su zahtjev za članstvo u obrambenom savezu u svibnju, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Pristupanje novih članica moraju ratificirati svi saveznici, a Turska već nekoliko mjeseci blokira taj proces i traži zakonske izmjene jer, kako tvrdi, Švedska simpatizira i podržava kurdske teroriste.

Stoltenberg je rekao da su oba kandidata za NATO ispunila uvjete iz sporazuma s Ankarom od prošlog ljeta.

Nordijske zemlje bit će "na puno boljem mjestu nego prije nego što su se prijavile", rekao je šef NATO-a, dodavši da je "nezamislivo da će postojati bilo kakva prijetnja protiv Finske ili Švedske bez reakcije NATO-a".

Finska s Rusijom dijeli više od 1300 kilometara dugu granicu.

Marin je rekla da je Finska odlučila podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u zato što je granica saveza "jedina crta koju Rusija ne bi prešla".

Finska premijerka je rekla da se nadala da će Finska već biti članica, a sada očekuje da će se proces pristupanja dovršiti prije idućeg samita NATO-a u Vilniusu u srpnju.

Marin je istaknula da mađarski parlament tek treba odobriti proširenje NATO-a, no Budimpešta je izrazila podršku pristupanju i nije postavila nikakve zahtjeve.

Parlament u Helsinkiju trebao bi raspravljati i glasati o tom pitanju u srijedu.

Stoltenberg je rekao da su se članice NATO-a složile da će Ukrajina "postati članica našeg saveza" u budućnosti, ali da je sada fokus na pružanju pomoći Kijevu u obrani od ruske invazije.

Ruska invazija na Ukrajinu trajno je promijenila odnos NATO-a s Moskvom. "Nema povratka", rekao je.

Stoltenberg je pozvao saveznike da izvuku pouke iz europske ovisnosti o ruskom plinu i upozorio ih da ne postanu previše ovisni o Kini.

"Ne bismo trebali učiniti istu pogrešku s Kinom i drugim autoritarnim režimima", rekao je.

19:11

'Kineska tvrtka je dala Wagneru satelitske slike'

Kineska satelitska tvrtka Spacety dala je ruskoj plaćeničkoj skupini Wagner satelitske slike, rekao je Daniel Kritenbrink, pomoćnik američkog državnog tajnika za pitanja istočne Azije i Pacifika, na današnjem saslušanju u Kongresu.

Spacety je ranije ovog mjeseca dodan na američku trgovinsku crnu listu zbog navodne podrške ruskoj vojsci, zajedno s još jednom kineskom satelitskom tvrtkom, China HEAD Aerospace Technology Co.

Spacety, kojeg je američko ministarstvo financija također sankcioniralo u siječnju, tvrdio je tada da se pridržava međunarodnih sankcija protiv Rusije.

18:58

SAD: Ne očekujemo da će Rusi previše napredovati

SAD ne očekuju značajnije ruske dobitke u idućoj godini, rekao je visoki dužnosnik Pentagona.

- Možda ćete vidjeti kako maleni dijelovi teritorija u nadolazećim tjednima i mjesecima prelaze iz ruke u ruke. Ne mislim da vidim nešto što bi sugeriralo da Rusi mogu projuriti kroz Ukrajinu i ostvariti značajne teritorijalne dobitke bilo kada u sljedećih godinu dana, rekao je Colin Kahl, američki podtajnik za obrambenu politiku, na saslušanju u Zastupničkom domu.

Kahlu su američki zastupnici više puta postavljali pitanja o slanju aviona u Ukrajinu, javlja Reuters.

- Ukrajincima je to prioritet, ali im ne spada među tri glavna prioriteta, odgovorio im je.

18:49

Finska počela podizati ogradu prema Rusiji

Finska je u utorak počela postavljati novu ogradu dugu 200 km na dijelu granice s Rusijom, a na taj se korak odlučila nakon invazije na Ukrajinu, priopćila je granična služba.

Radovi obuhvaćaju pilot projekt u dužini tri km blizu grada Imatre, na jugoistoku Finske.

Izgradnja dodatnih 70 km predviđena je između 2023. i 2025., uglavnom na jugoistoku nordijske zemlje. Finska ima 1340 km dugu granicu s Rusijom.

Finska planira izgraditi 200 km ograde, a radovi se procjenjuju na 380 milijuna eura.

Na metalnu ogradu visoku tri metra postavit će se bodljikava žica, a na osjetljivim mjestima bit će kamere za noćno snimanje, svjetiljke i zvučnici.

Radovi se trebaju završiti 2026.

Estonija, Latvija i Poljska također su pojačale ili će pojačati sigurnost na svojoj granici s Rusijom.

18:22

Lukašenko stigao u Peking

Aleksander Lukašenko, predsjednik Bjelorusije i bliski saveznik ruskog vođe Vladimira Putina, stigao je u Peking na sastanak sa svojim kineskim kolegom Xi Jinpingom.

image

Lukašenko sletio u Peking

Maxim Guchek/Afp
image

Lukašenko sletio u Peking

Pavel Orlovsky/Afp

18:00

Gađali su plinski objekt

Vojni bespilotni dron pokušao je pogoditi plinski objekt u moskovskoj regiji, kazao je visoki ruski dužnosnik, a fotografije olupine sugerirale su da je ukrajinska, što ukazuje na rijedak pokušaj napada stotinama kilometara iza ruskih linija.

Guverner moskovske regije, Andrei Vorobjov, u ponedjeljak je potvrdio da je dron uletio u selo Gubastovo u blizini glavnog grada i da je očito ciljao "mjesto civilne infrastrukture".

16:49

Sirene za zračnu uzbunu diljem Ukrajine

Sirene za zračnu uzbunu ponovno su se oglasile diljem Ukrajine. Velik dio središnje i istočne Ukrajine u pripravnosti je zbog mogućih napada, javlja Sky News.

16:45

Stoltenberg: Imamo napredak u vezi ulaska Finske i Švedske u NATO

Članstvo u NATO-u za Finsku i Švedsku je "glavni prioritet", rekao je šef vojnog saveza Jens Stoltenberg. Stoltenberg je na tiskovnoj konferenciji s finskom premijerkom Sannom Marin u Helsinkiju rekao da se postiže napredak u osiguravanju članstva dviju zemalja, ali nije otkrio detalje, prenosi Sky News.

"Apsolutno sam uvjeren da će i Finska i Švedska postati članice NATO-a", rekao je. "Moja poruka je već dugo... da je došlo vrijeme da se finalizira proces ratifikacije. Sada je vrijeme da se ratificira i u Budimpešti iu Ankari".

Glavni tajnik NATO-a ponovio je da su i Finska i Švedska u potpunosti ispunile kriterije za ulazak u NATO i "učinile ono što su trebale učiniti" nakon što su prošlog svibnja podnijele zahtjev za članstvo.

Stoltenberg, za kojeg se očekuje da će odstupiti u listopadu nakon osam godina na toj dužnosti, rekao je da je Turska pristala nastaviti pregovore s Finskom i Švedskom o njihovim kandidaturama za članstvo u Bruxellesu početkom sljedećeg mjeseca, kako bi se riješile prepreke i problemi koje Ankara vidi, posebno u vezi Švedske.

Također je rekao da je mađarski parlament "jasno dao do znanja" da će razmotriti ratifikaciju za nekoliko dana te je izrazio nadu da će uskoro doći do pozitivnog glasovanja.

NATO treba jednoglasno odobrenje svih postojećih članica za prijem novih. Turska i Mađarska jedine su nacije u 30-članom vojnom savezu koje nisu službeno podržale pristupanje Švedske i Finske.

16:19

Putin priznao djelovanje FSB i pogibije obavještajaca u Ukrajini

Vladimir Putin je, govoreći na proširenom sastanku odbora ruske službe FSB, priznao da su pripadnici FSB-a ubijeni u Ukrajini. 'Nažalost, u našim redovima ima gubitaka", rekao je Putin.

"Rukovodstvo FSB-a mora učiniti sve da dodatno podrži obitelji naših poginulih suboraca. Njihovo junaštvo i hrabrost uvijek ćemo pamtiti", rekao je, kako prenosi The Guardian rusku državnu novinsku agenciju Ria Novosti.

Putin je dodao da je 2022. bila posebna godina za cijelu zemlju i za službu FSB-a te da su jedinice FSB-a bile "izravno uključene" u ono što je uobičajeno opisao kao rusku "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

"Zahvaljujem rukovodstvu i svim djelatnicima Odsjeka, posebno onima koji su djelovali na čelu, na oslobođenom teritoriju, u zoni bojišnice i, dodao bih, iza neprijateljskih linija. Želim vam zahvaliti na ovom radu, dragi drugovi", poručio je ruski predsjednik.

15:49

Četiri požara u Hersonu

Ukrajinski Suspilne javlja da su u Hersonu danas izbila četiri požara kao rezultat ruskog raketiranja. pritom nije bilo žrtava.

15:27

Putin naložio FSB-u da pojača aktivnosti protiv Zapada

Ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je u utorak sigurnosnoj službi (FSB) da pojača aktivnosti kako bi se suprotstavila "sve češćim operacijama špijunaže i sabotaže protiv Rusije" koju provode Ukrajina i zapad.

U govoru dužnosnicima FSB-a, Putin je rekao da agencija mora zaustaviti "diverzantske skupine" koje ulaze u Rusiju iz Ukrajine, pojačati zaštitu ključne infrastrukture i spriječiti svaki pokušaj zapadnih sigurnosnih službi da ožive "terorističke ili ekstremističke ćelije" na ruskom teritoriju.

"Zapadne obavještajne službe uvijek su aktivno djelovale u Rusiji, a sada su upotrijebile dodatno osoblje, tehničke i druge resurse protiv nas. Moramo odgovoriti u skladu s tim", rekao je Putin.

Ruski predsjednik naložio je FSB-u da spriječi dotok ilegalnog oružja u Rusiju i ojača sigurnost u četiri ukrajinske regije koje je Moskva djelomično zauzela i smatra dijelom svog teritorija, što ne priznaje većina zemalja.

14:50

Ruske snage utvrđuju ceste prema Krimu

Ruske snage utvrđuju ceste prema Krimu tako da postavljaju barijere ili kopaju rovove , kaže Brady Africk iz Instituta American Enterprise, a prenosi Sky News.

Ovaj analitičar kao potvrdu za svoje tvrdnje navodi satelitske snimke područja koju s nastale 25. veljače.

14:18

Ruska agencija: Ukrajinci napali pet naših regija dronovima

Tijekom dana napadi bespilotnih letjelica Oružanih snaga Ukrajine (APU) dogodili su se u pet regija Rusije, javlja ruska agencija Lenta. Incidenti su zabilježeni u Adigeji, Belgorodu i Brjanskoj oblasti, kao i u Tuapsu u Krasnodarskom kraju te u Moskovskoj oblasti.

Na Twitteru su objavljene fotografije koje navodno prikazuju dron koji je pao kod Moskve.

U noći 28. veljače, gradonačelnik Belgoroda Valentin Demidov izvijestio o incidentu s bespilotnom letjelicom na svom Telegram kanalu, navodi Lenta.

Prema Demidovu, jedna bespilotna letjelica uletjela je u prozor stana. Kako prenosi Telegram kanal SHOT, naprava je pogodila stambenu zgradu u Popovovoj ulici, bila je napunjena eksplozivom, te je nakon incidenta deaktivirana.

Ljudima je ponuđen boravak u hotelu za vrijeme rada specijalnih službi. Područje kuće je ograđeno, imanje je pod zaštitom. Na ulicama grada pronađena su još dva drona, koji su lakše oštetili tri automobila, dodao je gradonačelnik.

Kako prenosi SHOT, oštećena su četiri automobila i supermarket u selu Šagarovka čiji se krov zapalio. Nema podataka o žrtvama.

Kanal pojašnjava da su dronovi sadržavali metalne kuglice i britanski eksploziv PE8.

Prema drugim informacijama, u Belgorodu su pale ne tri, nego četiri bespilotne letjelice.

Prve dvije srušile su se u blizini stambenih zgrada, jedna se zabila o zid, a njezine su krhotine pale u jedan od stanova. Četvrti dron pao je na krov supermarketa, nakon čega je izbio požar na krovištu i unutar zgrade.

13:36

'Napadi ukrajinskim dronovima u Rusiji'

Dron koji je oboren u moskovskoj regiji vjerojatno je bio namijenjen napadu na civilnu infrastrukturu, tvrdi guverner te ruske regije Andrej Vorobjov. Dron je oboren ranije danas u blizini plinske distribucijske postaje u blizini grada Kolomne, 110 km jugoistočno od Moskve, izvijestila je ruska državna novinska agencija Ria Novosti pozivajući se na lokalne hitne službe.

Nije bilo štete na infrastrukturi niti je bilo žrtava, rekao je guverner. Na društvenoj mreži Telegram pojavila su se izvješća da je riječ o ukrajinskom dronu.

Rusko ministarstvo obrane ranije je priopćilo da je tijekom noći spriječilo dva pokušaja napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na dvije južne ruske regije.

U objavi na Telegramu, rusko ministarstvo obrane reklo je da je Kijev u ranim jutarnjim satima izveo pokušaj napada na "civilnu infrastrukturu" u južnim regijama Krasnodara i Adigeje, bez uzroka štete, navodi Sky News. "Oba drona izgubila su kontrolu i skrenula s putanje leta", izvijestilo je ministarstvo. Jedna bespilotna letjelica pala je u polje dok je druga pala s ciljanog područja, rečeno je.

Kijev nije komentirao izjavu ministarstva obrane. Ranije su ruske novinske agencije izvijestile da je izbio požar u skladištu nafte u regiji Krasnodar, koja se nalazi oko 240 km jugoistočno od poluotoka Krim.

Do požara je došlo nakon što je dron navodno viđen kako leti iznad njih.

13:35

Hakirane ruske TV postaje

Ruski televizijski i radio kanali hakirani su, a jutros su se čule sirene za zračnu uzbunu u nekoliko dijelova zemlje. Moskovsko ministarstvo za izvanredne situacije potvrdilo je hakiranje u objavi na Telegramu, navodi Sky News.

Emitirana je uzbuna za zračni napad i ljudima je rečeno da se sklone od nadolazećeg raketnog napada. "Ova informacija je lažna i ne odgovara stvarnosti", priopćilo je kasnije ministarstvo.

Ljudima je rečeno da se "odmah" sklone u regijama Moskve, Lenjingrada, Sverdlovska i Belgoroda tijekom hakiranja koje je navodno trajalo oko 10 minuta. Među onima na kojima su emitirane lažne poruke bilo je i anektirano područje Krima.
Regionalna TV prikazala je simbol čovjeka koji trči u zaklon od projektila, dok su radio postaje pustile sirenu s porukom: "Pažnja, pozor. Izdaje se zračna uzbuna. Svi u skloništa. Pozor, pozor! Prijetnja raketama. ."

Neki lokalni dužnosnici okrivili su Ukrajinu za poruke, javljaju ruski državni mediji.

Kijev nije komentirao hakiranje.

Nije prvi put da se ruski emiteri suočavaju s takvom situacijom. I prošlog je tjedna upozorenje o zračnom napadu emitirano na ruskim radio postajama nakon izvedenog cyber napada.

12:24

Rusija: 'Imamo veliki uvjet za početak pregovora'

Moskva je jučer "ljubazno odbila" kineski prijedlog u 12 točaka o kraju rata u Ukrajini, ali je zato danas glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov jasno poručio koji je njihov uvjet za pregovore o prestanku vatre o okončanju rata.

- Mi se nećemo odreći oblasti Luhansk, Donjeck Zaporižje i Herson, koje su uklopljene u teritorij Rusije, rekao je Peskov referirajući se na ukrajinske oblasti koje je Rusija nezakonito anektirala u rujnu prošle godine, ali čiji teritorij ni blizu ne kontrolira u potpunosti.

- Postoje određene realnosti koje su postale unutarnji faktor. Tu je Ustav Ruske Federacije koji ne možemo ignorirati i Rusija nikad neće napraviti kompromis po tom pitanju, rekao je Peskov.

Kijev, naravno, ne pristaje na takvo što nego ustraje na teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, što uključuje povratak ne samo dijelova okupiranih oblasti nego i Krima, koji su Rusi anketirali nezakonito još 2014. godine.

10:01

Obustavljeni svi letovi u Sankt-Peterburgu, dignuti vojni avioni

Aerodrom u Sankt-Peterburgu privremeno je obustavio sve letove, barem na nekoliko sati, objavile su gradske vlasti. Nekoliko zrakoplova koji su iz Moskve danas poletjeli za Sankt-Peterburg bili su primorani vratiti se u rusku metropolu.

Premda službeno nije objavljeno zbog čega su letovi obustavljeni, neki ruski mediji tvrde kako je na nebu iznad zračne luke primijećen zasad neidentificirani leteći objekt, zbog čega su dignuti i brobeni zrakoplovi.

09:32

Finska na korak bliže NATO-u, neće čekati Švedsku

Finska u utorak u svom parlamentu vodi završnu raspravu o pridruživanju NATO-u i unaprijed će glasati kako bi u taj vojni savez ušla čim prije, odlučivši da neće čekati na prethodnu potvrdu Turske i Mađarske, ali niti izbore u svojoj zemlji početkom travnja.

Vladu premijerke Sanne Marin čekaju 2. travnja izbori te Helsinki želi izbjeći bilo kakav politički vakuum kako bi se ukrcala na vlak za NATO čim Ankara i Budimpešta ratificiraju njihov zahtjev za članstvo u matičnim parlamentima.

To znači da možda neće čekati na susjednu Švedsku, također kandidatkinju za NATO, ali koja se trenutno suočava s vetom Turske.

Danas će 200 zastupnika finskog parlamenta održati konačnu raspravu o nacrtu zakona za pridruživanje NATO-u, a glasanje će se održati najkasnije do srijede.

Njihova se rasprava poklapa s dolaskom glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga u Finsku. On će se sastati s čelnicima te nordijske zemlje s 5,5 milijuna stanovnika.

Kao i na preliminiranom glasanju u svibnju prošle godine, kada je za članstvo u Savezu glasalo 188 zastupnika, Finci ne sumnjaju da će i na konačnom glasanju ishod biti neupitan. Sve stranke su jednoglasne u potpori članstvu u NATO-u, uključujući i one koje su prije godinu dana bile protiv.

Protivljenje članstvu u vojnom savezu se eventualno očekuje od nekolicine zastupnika radikalno lijevih i radikalno desnih stranaka.

Do sada je pridruživanje obje zemlje ratificiralo 28 od 30 članica NATO-a, a čeka se na Tursku i Mađarsku. Ankara je signaliziral da bi mogla odobriti članstvo Finske, dok Švedsku optužuje za pružanje utočišta onima koje smatra pripadnicima terorističkih skupina te je zatražila njihovo izručenje kao korak prema davanju zelenog svjetla švedskom članstvu u NATO-u.

Finska je do sada tvrdila da želi u NATO ući zajedno sa Švedskom, no situacija se promijenila zbog velikih razmirica Stockholma i Ankare.

Usvajanje zakona o pridruživanju ne znači da će Helsinski, nakon turske i mađarske ratifikacije, automatski ući u NATO, ali će imati jasan kalendar: nakon usvajanja zakona predsjednik Sauli Niinisto ima maksimalno tri mjeseca da ga potpiše.

On je već najavio da će to učiniti čim se zakon usvoji.

"Mogao bih zbog praktičnih razloga i pričekati (...) ali ne iza 2. travnja", rekao je predsjednik.

Većina od 53 posto Finaca želi ući u NATO ne čekajući Švedsku.

06:39

U Berlinu uklonjena olupina ruskog tenka

Olupina uništenog ruskog tenka, koji je bio postavljen ispred ruskog veleposlanstva u Berlinu u znak prosvjeda protiv agresije na Ukrajinu, ponovno je uklonjena, priopćila je policija rano u utorak ujutro.

Tenk T-72 stigao je u njemačku prijestolnicu u petak rano ujutro, na prvu godišnjicu invazije Moskve na svog susjeda, i postavljen je ispred veleposlanstva na bulevaru Unter den Linden u središtu grada kako bi služio kao spomenik protiv rata.

Prema tvrdnjama inicijatora akcije, tenk je naletio na minu tijekom napada ruske vojske na Kijev 31. ožujka prošle godine te je uništen u eksploziji.

Pretpostavlja se da su u njemu stradali vojnici.

Muzej vojne povijesti ukrajinskog Ministarstva obrane posudio je vozilo i podržao njegov prijevoz.

Tenk će sljedeći put biti izložen u Nizozemskoj, navode inicijatori.

06:31

Drama u Moldaviji

Bivši vojni inspektorat Ministarstva obrane Moldavije objavio je da su oružane snage Pridnjestrovlja postavile eksplozive u sva skladišta oružja unutar otcijepljene regije, uključujući skladište streljiva Cobasna, tako da će, ako započne bilo kakva vojna operacija, to izazvati katastrofalnu štetu u dijelovima Moldavije, Pridnjestrovlje i Ukrajina.

image

Skladište oružja u Cobasni

Twitter/

Inače, skladište streljiva Cobasna najveće je u istočnoj Europi i sadrži do 20. 000 tona oružja i streljiva iz sovjetske ere. Moldavci upozoravaju da bi eksplozija u samo tom skladištu bila identična onima u Japanu kada su Amerikanci bacili atomske bombe na Hiroshimu i Nagasaki.

06:20

Putin se još misli

Ruski predsjednik Vladimir Putin za sada nije rekao hoće li se ponovno kandidirati na predsjedničkim izborima u zemlji koji su zakazani za 2024., rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Putin nije bio raspoložen za kampanju jer je trenutačno bio vrlo zauzet, rekao je Peskov moskovskom dnevniku Izvestija u komentarima objavljenim u utorak.

"Još ga nismo čuli da je rekao išta o tome hoće li se kandidirati ili ne. To znači da je još malo rano", rekao je glasnogovornik Kremlja.

image

Vladimir Putin

Sergei Ilyin/Tass/Profimedia/Sergei Ilyin/tass/profimedia

Putin, koji je naredio rusku invaziju na susjednu Ukrajinu u veljači prošle godine, bio je ruski predsjednik od 2000. do 2008. te od 2012. godine.

Zbog amandmana na ruski ustav, zakonski bi mu bilo dopušteno ponovno se kandidirati za predsjednika sljedeće godine.

U prošlosti je Putin najavljivao svoju kandidaturu prilično kasno uoči izbora, iako se uvelike smatralo da se planira održati vlast.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:34