Ključni događaji:
- IAEA kreće u inspekciju zbog navoda o ‘prljavoj bombi‘
- Kličko: Kijev ponovno ima struju i vodu
- Turska: Rusija treba preispitati odluku o izvozu žitarica
- Putin: Ne prekidamo sudjelovanje u ugovoru o žitaricama, suspendiramo ga
Kuleba: Pripremamo nukelarna skloništa
Vojni dužnosnici nadaju se da će kroz iduća dva tjedna uspjeti pripremiti 425 posebnih skloništa u slučaju ruskog nuklearnog napada Rusije, rekao je regionalni guverner Kijeva, Oleksij Kuleba.
- Posljednjih osam mjeseci naučilo nas je da je sve moguće i naša je dužnost pripremiti se za najgori scenarij. Međutim, nadamo se kako se tako nešto neće dogoditi.
Zelenski: Umjesto da se bave siromaštvom u Rusiji, gađaju ciljeve u Ukrajini
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je u večerašnjem obraćanju da je granatiranje 31. listopada Rusiju koštalo više od 2 milijuna prosječnih mirovina njezinih građana.
- Oni se ne brinu o troškovima energetskog terora. Pogledajte samo cijenu jučerašnjeg ruskog udara. Koristili su projektile i bespilotne letjelice. Rusiju su koštali više od 2 milijuna 300 tisuća ruskih mirovina. A to je samo jedan udar na Ukrajinu! Umjesto da iskorijene siromaštvo u svojoj zemlji, rusko vodstvo troši sve kako bi izbjegli priznati kakvu su povijesnu grešku napravili započevši rat protiv Ukrajine, rekao je šef ukrajinske države.
- Oni su beznadni na bojnom polju. Ukrajinski vojnici to su već dokazali, poručio je.
Vlasti Hersona naredile prisilnu evakuaciju stanovnika regije Kahovke
Vlasti regije Herson, koje je imenovala Moskva, pozvale su stanovnike Kahovske oblasti da zbog povećane sigurnosne prijetnje čim prije napuste to područje, prenosi agencija RIA Novosti.
- Svim stanovnicima! odmah napustite naselje. Vaš život je u opasnosti, očekuje se visoka razina prijetnje, objavile su lokalne vlasti na Telegramu.
Dodaje se da će se izvoz odvijati organizirani kopnenim putem.
Zona evakuacije u regiji Herson proširena je za 15 kilometara od Dnjepra zbog informacija o mogućim pripremama Kijeva za masovni raketni napad na hidroelektrano Kahovka, prenosi agencija. Vlasti će prilikom evakuacije primjenjivati ‘mjere prisile‘.
Prigožin hvalio Zelenskog
Bliski saveznik Vladimira Putina i osnivač zloglasne paravojne grupe Wagner nahvalio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, opisavši ga kao snažnog i samouvjerenog vođu kojega ne treba podcjenjivati.
- Iako je u ovom trenutku predsjednik zemlje koja je neprijateljski nastrojena prema Rusiji, Zelenski je snažan, samouvjeren, pragmatičan i drag momak, rekao je Jevgenij Prigožin u priopćenju koje je objavljeno na ruskoj društvenoj mreži Vkontakte, a prenijela ga je njegova tvrtka za catering Concord.
- Nemojte ga podcjenjivati, dodao je.
Ruska politička analitičarka Tatjana Stanovaja izjavila je kako je zanimljivo da Prigožin iznosi stavove koji se razlikuju od Putinovih, a drugi ih se možda ne bi usudili reći. Podsjetimo, poljednjih tjedana Prigožin se, zajedno s čečenskim vođom Ramzanom Kadirovim, u nekoliko navrata rugao učincima ruskih generala u Ukrajini.
Stanovaja smatra kako Prigožin ne želi preuzeti ulogu političkog moćnika.
- Mislim da je to za njega više kao poslovni projekt koji treba ‘prodati‘ Putinu kako bi bio bliže povezan s Kremljom.
Pentagon: Zabrinuti smo da će im Iran poslati projektile
U Pentagonu smatraju da bi Rusija od Irana mogla zatražiti još naprednog oružja za napade na Ukrajinu.
- Zabrinuti smo zbog mogućnosti da bi Rusija mogla zatražiti primjerice projektile zemlja-zemlja, rekao je na konferenciji glasnogovornik Pentagona, general Pat Ryder.
CNN je ranije danas objavio da se Iran sprema poslati Rusiji dodatnih 1000 komada oružja, što uključuje balističke projektile kratkog dometa i još dronova kamikaza.
Boris Johnson: Putin neće posegnuti za nuklearnim arsenalom
Bivši britanski premijer Boris Johnson rekao je kako smatra da ruski čelnik Vladimir Putin neće upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini.
- Rusija bi odmah izašla iz kluba civiliziranih nacija. Bila bi to totalna katastrofa za Rusiju, došlo bi se ekonomskog zamrzavanja, a Putin bi izgubio srednji položaj globalnog prešutnog odobravanja koje ima, rekao je.
Ukrajinci: Iran će Rusima poslati više od 200 dronova
Iran planira početkom studenoga poslati seriju od više od 200 borbenih bespilotnih letjelica u Rusku Federaciju, navodi se u priopćenju ukrajinskog ministarstva obrane.
Prema njihovim obavještajnim podacima, stići će dronovi Šahed-136, Mohadžer-6 i Araš-2, a bit će isporučeni preko Kaspijskog mora u luku Astrahan. Dronovi stižu u dijelovima, pa će ih ruske snage morati sastaviti i prebojati s ruskim oznakama.
Od 13. rujna ukrajinske snage srušile su više od 300 iranskih borbenih dronova, priopćilo je ministarstvo obrane Ukrajine.
Podsjetimo, Iran negira izvješća da u Rusiju izvozi borbene bespilotne letjelice.
Kremlj kaže da neće izdati uredbu o okončanju mobilizacije
Rusiji nije potrebna predsjednička uredba za formalizaciju dovršetka djelomične mobilizacije rezervista za borbu u Ukrajini i ona neće biti izdana, objavio je Kremlj u utorak.
Predsjednik Vladimir Putin proglasio je 21. rujna početak prve mobilizacije u Rusiji od Drugog svjetskog rata, nakon niza vojnih poraza od Ukrajine.
Zbog te je odluke više stotina tisuća muškaraca, vojnih obveznika, otišlo u susjedne zemlje poput Gruzije, Armenije i Kazahstana, dok je više od 2 tisuće ljudi zatvoreno zbog prosvjeda protiv mobilizacije.
Rusija je već rekla da je regrutirala 300.000 rezervista koji su joj bili potrebni u nešto više od mjesec dana te da se mobilizacija više ne provodi.
Međutim, odbijanje Kremlja da izda službenu potvrdu završetka novačenja moglo bi povećati zabrinutost među Rusima da bi se mobilizacija ipak mogla obnoviti.
Putin je u ponedjeljak rekao da će se posavjetovati s pravnim stručnjacima kako bi vidio je li potrebno o tome donijeti uredbu.
"Uredba nije potrebna", kazao je novinarima u utorak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"Pravni odjel predsjedničke administracije donio je zaključak da je djelomična mobilizacija dovršena. Odgovarajući brzojavi poslani su iz ministarstva obrane uredima za mobilizaciju kako bi se okončalo slanje dokumenata za novačenje", dodao je.
Dio Putinove uredbe o mobilizacije u kojemu je navedeno koliko će ljudi biti mobilizirano je povjerljiv i nikada nije obznanjen javnosti, navodi Reuters.
Međutim, Peskov kaže kako to nije točno.
"Uključen (u uredbu) je bio određeni broj: do 300 tisuća. Sukladno tome, uredba je provedena", kazao je.
Peskov je kazao i da izvorna uredba ne ostaje na snazi.
Ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da je 87 od 300 tisuća mobiliziranih vojnika već raspoređeno u ratnu zonu.
Kremlj razmatra ‘daljnje korake‘ nakon optužbi da je Britanija napala Sjeverni tok
Rusija je u utorak priopćila da razmatra koje će "daljnje korake" poduzeti u pogledu tvrdnje o tomu da je Britanija odgovorna za napad na podmorske plinovode Sjevernog toka.
Rusko ministarstvo obrane u subotu je objavilo da je osoblje britanske mornarice u rujnu diglo u zrak plinovod Sjeverni tok, što je tvrdnja koju službeni London smatra lažnom i vjeruje da je osmišljena kako bi odvratila pozornost od ruskih vojnih neuspjeha u Ukrajini.
"Postoje dokazi da je Britanija umiješana u sabotažu... u teroristički čin protiv ključne energetske infrastrukture", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"Takve akcije ne mogu se ostaviti po strani. Naravno, razmislit ćemo o daljnjim koracima. Definitivno, to ne može ostati na ovome", rekao je Peskov.
Kremlj nije podnio nikakve dokaze koji bi potkrijepili ruske tvrdnje o tomu da iza puknuća na plinovodu Sjeverni tok stoji Velika Britanija.
Zbog puknuća je postojala mogućnost da se trajno onemogući funkcioniranje više milijarda dolara vrijednog plinovoda. Kremlj je rekao i da zasad nije donesena nikakva odluka o tomu treba li popraviti plinovode pod ruskom kontrolom.
Peskov je rekao da ruske vlasti čekaju stručnu procjenu štete te da još nisu donesene odluke o budućnosti Sjevernog toka 1 ili Sjevernog toka 2.
Švedska je prošli tjedan naložila da se provede dodatna istrage štete.
Danske i Švedske vlasti zaključile su da su curenje plina prouzročile eksplozije, ali nisu rekle tko bi za to mogao biti odgovoran.
Indija: ‘Nismo u moralnom sukobu zbog kupnje ruskih energenata‘
Indijski ministar za nafte izjavio je da nema "apsolutno" nikakvog moralnog sukoba u vezi kupnje ruskog plina u trenucima brutalnog rata Moskve u Ukrajini.
"Apsolutno nikakvog. Nema nikakvog sukoba”, rekao je Hardeep Singh Puri novinarki CNN-a Becky Anderson u ponedjeljak. "Imamo dužnost prema našim potrošačima... Imamo 1,34 milijarde stanovnika i moramo osigurati da budu opskrbljeni energijom".
U vezi s predloženim ograničenjem ruske nafte, koje je iznijela skupina G7 bogatih nacija, Puri kaže da će Indija prijedlog razmotriti i odgovoriti "u skladu sa svojim najvišim nacionalnim interesom". Dodao je da Indija ne osjeća nikakav pritisak da to učini.
Indijski uvoz ruske nafte iznosio je 0,2 posto ukupnog uvoza krajem ožujka, rekao je Puri, dok je agencija Reuters izvijestila da je u rujnu porastao na rekordnih 23 posto.
U rujnu su SAD pregovarale s Delhijem o preispitivanju indijskog oslanjanja na rusko oružje i energiju, budući da su zapadni saveznici Kijeva uložili napore da diversificiraju svoju opskrbu energijom kako bi se oslobodili ovisnosti o ruskoj nafti.
Finska traži da Turska i Mađarska što prije odobre zahtjeve za ulazak u NATO
Finska premijerka Sanna Marin pozvala je u utorak Tursku i Mađarsku da što prije odobre finski i švedski zahtjev za članstvo u NATO-u.
Mađarska i Turska jedine su dvije preostale članice NATO-a koje još nisu ratificirale zahtjeve, ističe Reuters.
"Sve su oči sada uprte u Mađarsku i Tursku. Čekamo da te zemlje ratificiraju naše zahtjeve. Mislim da bi bilo važno da se to dogodi što prije", rekla je Marin na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ostalim nordijskim čelnicima.
Finska i Švedska prošlog su tjedna ponovile da će se pridružiti NATO-u istovremeno, predstavljajući ujedinjenu frontu Turskoj.
Te dvije zemlje zatražile su pridruživanje NATO savezu u svibnju, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su naišli na prigovore Turske koja ih je optužila za pružanje utočišta skupinama koje smatra terorističkima.
IAEA započinje inspekciju u Ukrajini zbog navoda o ‘prljavoj bombi‘
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da je započela inspekciju dvije lokacije u Ukrajini na kojima se, prema ruskim navodima, radilo na "prljavoj bombi", javila je u utorak agencija dpa.
Čelnik IAEA-e Rafael Grossi kazao je kako su inspektori započeli s radom na lokacijama te da će uskoro završiti misiju koja je organizirana nakon zahtjeva ukrajinske vlade.
Cilj "aktivnosti provjere" je otkrivanje mogućih neprijavljenih nuklearnih aktivnosti i materijala povezanih s razvojem takozvanih prljavih bombi, priopćila je IAEA.
Kremlj tvrdi da bi Kijev mogao baciti prljavu bombu - konvencionalnu eksplozivnu napravu koja raspršuje radioaktivni materijal - na vlastiti teritorij u sklopu operacije kojom bi se diskreditirala Moskva.
Saveznici Kijeva odlučno su odbacili tu tvrdnju kao neutemeljenu propagandu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da vlada u Kijevu želi "prikriti tragove stvaranja ‘prljave bombe‘", tvrdeći da također otprilike zna gdje se ona izrađuje.
Kijev je rezolutno odbacio optužbe i zatražio misiju IAEA-e. IAEA, čije je sjedište u Beču, redovito pregledava civilna nuklearna postrojenja u Ukrajini i diljem svijeta kako bi osigurala da se fisijski materijal ne zlorabi u vojne svrhe.
Biden izgubio živce u telefonskom razgovoru sa Zelenskim: ‘Pokaži zahvalnost!‘
Američki predsjednik Joe Biden je jedva uspio završiti dok je govorio predsjedniku Ukrajine Vladimiru Zelenskom kako je upravo dao ‘zeleno svjetlo‘ za još jednu milijardu dolara vojne pomoći, kada je ukrajinski predsjednik počeo nabrajati svu dodatnu pomoć koja mu je potrebna, a koju nije dobio. Kako javlja NBC, Biden je tada izgubio živce.
Taj je telefonski razgovor između dvojice čelnika u lipnju bio posve različit od prethodnih, tvrde četiri osobe upoznate s pozivom. Biden je jedva uspio izvijestiti Zelenskom o odobrenju nove pomoći, kada je Zelenski počeo nabrajati svu pomoć koju Ukrajina treba. Biden je tada izgubio živce, kažu osobe upoznate s razgovorom. Rekao je podižući glas da je američki narod bio prilično velikodušan, a njegova administracija i američka vojska naporno su radili kako bi pomogli Ukrajini te da bi Zelenski mogao pokazati malo više zahvalnosti, kažu izvori.
Dužnosnici administracije američkog predsjednika kažu da se odnos Bidena i Zelenskog od telefonskog razgovora u lipnju samo poboljšao, budući da je Zelenski dao izjavu u kojoj je pohvalio SAD zbog njihove velikodušne pomoći. No, ovaj sukob odražava Bidenovu ranu svijest da bi i kongresna i javna potpora slanju milijardi dolara Ukrajini mogla početi kopniti. To se događa upravo u trenutku kada se Biden priprema zatražiti od Kongresa da izdvoji još više novca za Ukrajinu, navodi NBC. Biden se, naime, suočava s otporom nekih republikanaca i demokrata koji nisu bili prisutni kada je Kongres odobrio prethodna sredstva za Ukrajinu.
Izvor upoznat s razgovorom u lipnju kaže da je Biden bio izravan sa Zelenskim po pitanju rješavanja problema, ali da razgovor nije bio žestok ili nabijen ljutnjom. Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost odbio je komentirati cijelu stvar, dok glasnogovornik Zelenskog nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Prije telefonskog razgovora 15. lipnja, Bidenove frustracije Zelenskim rasle su tjednima, navode tri osobe upoznate s razgovorom. Biden i neki od njegovih glavnih suradnika smatrali su da administracija čini onoliko koliko može i što brže može, ali da se Zelenski nastavio javno fokusirati samo na ono što nije učinjeno.
Kličko: Vodoopskrba i opskrba strujom ponovno u funkciji
U ukrajinskoj prijestolnici Kijevu u potpunosti su vraćeni u funkciju vodoopskrba i opskrba električnom energijom, naveo je u utorak ujutro gradonačelnik Vitalij Kličko na Telegramu, prenosi CNN.
Gradonačelnik je rekao da su ekipe radile gotovo 24 sata kako bi obnovile opskrbu vodom i strujom za stanovnike grada, nakon što je Rusija u ponedjeljak pokrenula novi baraž raketnih napada na ključne infrastrukturne objekte u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima.
Iako je opskrba strujom ponovno uspostavljena, Kličko je upozorio da će isključenja električne energije i dalje biti potrebna s obzirom na "značajan" utjecaj nedavnih ruskih napada na kritičnu infrastrukturu.
Dužnosnik: U Kijevu bez struje oko 20.000 pretplatnika
Regionalni guverner Kijeva, Oleksij Kuleba, objavio je na Telegramu da je "oko 20.000 pretplatnika" ostalo bez struje u toj regiji, nakon jučerašnjeg ruskog bombardiranja kritične infrastrukture. Kuleba je u poruci naveo kako je zahvalan stanovnicima regije na razumijevanju zbog "planiranih stabilizacijskih isključenja" te navodi da "naši energetski djelatnici rade danonoćno" na popravcima.
Turska: Rusija treba preispitati svoju odluku o izvozu žitarica
Turski ministar obrane Hulusi Akar rekao je ukrajinskim ministrima obrane i infrastrukture da je održavanje sporazuma o izvozu žitarica iz Crnog mora važno te da ga, kao humanitarnu inicijativu, treba držati odvojenim od sukoba u Ukrajini.
Akarovi komentari, objavljeni u priopćenju njegovog ministarstva u utorak, uslijedili su nakon što je Rusija obustavila svoje sudjelovanje u sporazumu, koji su u srpnju sklopili Ujedinjeni narodi i Turska, a čiji je cilj bio zadržati dotok prehrambenih proizvoda na svjetska tržišta.
U priopćenju koje jem, objavilo njegovo ministarstvo navodi se da je 10 milijuna tona žitarica već otpremljeno onima kojima je potrebno i da se "svi problemi mogu riješiti suradnjom i dijalogom". "Crnomorski koridor mnogo je brži i pogodniji za transport žitarica nego kopneni put. Posao otpremanja žitarica, koji je posve ljudska aktivnost, treba odvojiti od uvjeta sukoba”.
Akar je također rekao svom ruskom kolegi u ponedjeljak da Moskva treba preispitati svoju odluku.
Kijevljani u redovima za vodu iz fontana
Ukrajina je pretrpjela sveobuhvatne nestanke struje, a opskrba vodom u velikim dijelovima Kijeva prekinuta je u ponedjeljak nakon još jednog vala ruskih raketnih napada na ključnu infrastrukturu, javlja britanski The Guardian najnovije podatke.
Glavni zapovjednik ukrajinske vojske, Valerij Zalužni, naveo je na Telegramu da je Rusija lansirala 55 krstarećih projektila i desetke drugog streljiva na "civilne ciljeve" diljem zemlje, nekoliko dana nakon što je Rusija okrivila Ukrajinu za napade dronovima na njezinu flotu u Crnom moru.
Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika, rano u utorak nazvao je jučerašnje bombardiranje "jednim od najmasovnijih granatiranja našeg teritorija od strane vojske Ruske Federacije".
No, na istoj je platformi primijetio da zahvaljujući poboljšanoj zračnoj obrani "uništenje nije toliko kritično koliko bi moglo biti".
Iako je vojska priopćila da su mnoge rakete oborene, premijer Denis Šmihal rekao je da su udari ipak uzrokovali nestanak struje u "stotinama" područja u sedam ukrajinskih regija.
Na zapadu Kijeva, novinar AFP-a vidio je više od 100 ljudi s praznim plastičnim bocama i posudama kako čekaju da uzmu vodu iz fontane u parku.
"Umjesto da se bori na bojnom polju, Rusija se bori protiv civila", napisao je na Twitteru ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
Porušena ukrajinska energetska infrastruktura popravljat će se opremom iz 12 zemalja, rekao je Kuleba u zasebnoj izjavi.
Ruska vojska potvrdila je da je izvela napade krstarećim projektilima i rekla da su svi dosegli željene ciljeve.
U Moldaviji je vlada priopćila da je ruski projektil koji je oborila ukrajinska protuzračna obrana pao na selo Naslavcea na sjeveru zemlje, ali nije prouzročio nikakve ozljede.
Putin: Ne prekidamo sudjelovanje u ugovoru o izvozu žitarica, samo ga suspendiramo
Rusija ne prekida svoje sudjelovanje u sporazumu o izvozu prijeko potrebnog ukrajinskog žita preko crnomorskih luka, već ga suspendira, rekao je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin.
Riječ je o prvoj izjavi Putina na tu temu otkako je Moskva u subotu objavila da zamrzava sudjelovanje u crnomorskom sporazumu uz posredovanje Ujedinjenih naroda nakon, kako je rekla, velikog napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na njezinu flotu na Krimu.
"Ne kažemo da prestajemo sudjelovati u ovoj operaciji. Ne. Kažemo da je suspendiramo", rekao je Putin na konferenciji za novinare koju je prenosila televizija.
Putin je rekao da su ukrajinski dronovi išli istim koridorima koje su koristili brodovi sa žitom. "I time su stvorili prijetnju kako našim brodovima, koji moraju osigurati siguran izvoz žitarica, tako i civilnim brodovima koji se time bave", rekao je. Kijev nije preuzeo odgovornost za napad.
Ostali sudionici posla nastavili su s izvozom žitarica u ponedjeljak, iako je Rusija rekla da je to riskantno.
"Ukrajina mora jamčiti da neće biti prijetnji civilnim plovilima ili ruskim opskrbnim plovilima", rekao je Putin, ističući da je prema uvjetima sporazuma Rusija odgovorna za sigurnost.
Ruski napad na ukrajinsku infrastrukturu, 80 posto Kijeva bez vode
Rusija je u ponedjeljak provela sveobuhvatan napad na infrastrukturu u različitim dijelovima Ukrajine, zbog čega je 80 posto stanovnika glavnoga grada Kijeva ostalo bez vode, a oko 350.000 domova bez struje.
Ukrajinska vojska je izvijestila da je "više od 50 krstarećih raketa" palo na Ukrajinu, dva dana nakon ššto je Moskva optužila Kijev da je dronovima napao njezinu flotu u Crnome moru.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su "sve mete pogođene".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak navečer je rekao da je telefonom razgovarao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i zahvalio mu na pošiljci protuzračnog oružja, koje ipak nije moglo presresti sve ruske rakete.
"Moramo postaviti protuzračni štit iznad Ukrajine", napisao je na Twitteru.
U Kijevu, gdje su novinari AFP-a u ponedjeljak rano čuli barem pet eksplozija, "80 posto stanovnika" je bez vode, objavio je na Telegramu gradonačelnik Vitalij Kličko, dodajući da je "350.000 kućanstava bez struje".
Premijer Denis Šmihal rekao je da je "raketama i dronovima gađano deset oblasti, pri čemu je oštećeno 18 objekata većinom povezanih s energetskim sustavom". "Stotine mjesta" su ostale bez električne energije "u sedam ukrajinskih oblasti", dodao je.
Ovi novi sveobuhvatni napadi događaju se pošto je Moskva za vikend objavila da više neće sudjelovati u ugovoru o izvozu ukrajinskih žitarica životno važnih za cijeli svijet.
Predsjednik Zelenski je nakon razgovora s UN-ovim glavnim tajnikom Antoniom Guterresom rekao da je njegova zemlja odlučna u nakani da "i ubuduće bude jamac svjetske prehrambene sigurnosti" i nastavi izvoz žitarica.
"Razgovarao sam s UN-ovim glavnim tajnikom Antoniom Guterresom. Potvrdio sam da će se Ukrajina zauzimati za ugovor o izvozu žitarica", napisao je Zelenski na Twitteru.
Ukrajina kaže da nastavlja provoditi sporazum o izvozu žita
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da će njegova zemlja nastaviti izvoziti žitarice iz svojih crnomorskih luka u okviru dogovora sklopljenog pod okriljem UN-a, unatoč povlačenju Rusije iz sporazuma, jer taj izvoz nudi stabilnost za svjetska tržišta hrane.
Rusija je objavila u subotu kako je suspendirala sporazum sklopljen uz posredovanje UN-a i Turske o slobodnom izvozu žita iz ukrajinskih crnomorskih luka.
"S naše strane, mi nastavljamo s inicijativom za žitarice jer razumijemo što nudimo svijetu. Nudimo stabilnost na tržištu proizvodnje hrane", rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare s češkim premijerom Petrom Fialom nakon sastanka.
Zelenskij je rekao kako vjeruje da je Rusija napustila sporazum unatoč tome što je Moskva rekla kako je samo "suspendirala" svoje sudjelovanje.
“To znači da je Rusija ta koja krši sporazum”, rekao je Zelenski. "Nadajmo se da će naši partneri uspjeti smiriti rusku retoriku", dodao je.