Ukrajina se utrkuje s vremenom kako bi održala priljev novca, dok troškovi obrane rastu. Proračunski deficit Ukrajine u sljedećoj će se godini povećati na 40 milijardi dolara, unatoč tome što se ove godine gospodarstvo donekle stabiliziralo. Ukrajinski dužnosnici dosad su na razne načine pokušali osigurati protok novca, od prodaje ratnih obveznica do lobiranja za međunarodnu pomoć i restrukturiranja duga.
Dokad će ih financirati EU i SAD?
Investicijska kuća ICU, sa sjedištem u Kijevu, ovaj će tjedan, u suradnji s vladom, pokrenuti daljinsku prodaju državnih obveznica pojedincima koji žive u inozemstvu, točnije u zapadnoj Europi. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da Ukrajina planira povećati vojnu potrošnju 50 posto, potencijalne investicije bit će samo "kap u moru" koje zemlja mora osigurati za svoje planove. "Ako vlada ne može pokriti svoje proračunske rupe, tada neće moći financirati svoje vojne napore", rekao je za The Wall Street Journal glavni analitičar ICU-a Vitalij Vavriščuk.
Ukrajinska vojska ispaljuje 90.000 topničkih granata mjesečno, a parlament će uskoro glasovati o trećem povećanju izdataka za obranu. Ministarstvo financija objavilo je prošli tjedan planove za povećanje potrošnje na sigurnost na 45 milijardi dolara u 2024. godini. U velikoj mjeri ukrajinsko oružje financiraju Europa i SAD, ali nije jasno koliko će ta potpora trajati, pogotovo ako republikanski predsjednički kandidat preuzme Bijelu kuću sljedeće godine. Pomoć SAD-a bit će još teže dobiti jednom kada rat završi, a Ukrajina će i dalje morati trošiti na obranu. Ukrajinsko domaće tržište obveznica također je u problemima, s obzirom na to da je ove godine vlada posudila 10 milijardi dolara prodajom lokalnih obveznica, premašivši 8,5 milijardi dolara pomoći koje je dobila od SAD-a.
"Ako dobijemo rat u roku od godinu dana, Rusija je i dalje naš najveći strah", rekao je Jurij Butsa, voditelj upravljanja javnim dugom u ukrajinskom ministarstvu financija. Svjetska banka vjeruje da će Ukrajini biti potrebno najmanje 411 milijardi dolara za obnovu nakon što rat završi.
Financijski posrednici kao opcija
Kijev stoga razmatra pomoć financijskih posrednika, kao jedan od načina za popunjavanje blagajne. WSJ kao primjer navodi prikupljanje prihoda od kamata koje prikuplja belgijski klirinški div Euroclear na gotovo 280 milijardi dolara zamrznute ruske imovine. Analitičari vjeruju da bi davanje tih sredstava Ukrajini izazvalo pravne i diplomatske probleme, ali bi i dalje bio pošten način financiranja Ukrajine. Ističe se da je u prvoj polovini godine Euroclear prikupio 1,7 milijardi dolara kamate na 150 milijardi dolara ruske imovine koja je pod međunarodnim sankcijama.