NAPETA ATMOSFERA

Ubijena dvojica ukrajinskih vojnika, EU dogovorio sankcije Rusiji, Zelenski: ‘Ne paničarimo, ali...‘

Europska unija u potpunosti je spremna na prekid isporuke ruskog plina, tvrde europski čelnici

Ukrajinska vojska

 Sergei Supinsky/AFP

Ukrajinska vojska objavila je da su u subotu granate proruskih separatista ubile dvojicu ukrajinskih vojnika, a četvorica su ranjena u području istočne Ukrajine gdje je ovotjedno nasilje izazvalo bojazan od početka ruske vojne akcije.

Ukrajinska vojska na svojoj Facebook stranici objavila je kako je od početka dana evidentirala 70 kršenja primirja koja su počinili separatisti, u usporedbi sa 66 slučajeva u prethodna 24 sata.

Vojska je izvijestila da su separatisti otvorili vatru na više od 30 naselja duž crte bojišnice koristeći teško topništvo, što je zabranjeno sporazumima čija je svrha spriječiti dugotrajni sukob.

Grupa zastupnika i stranih medija koji su posjetili područje sukoba našla se na udaru vatre zbog čega su morali biti odande evakuirani i odvedeni u sklonište, rekao je u subotu u posebnom priopćenju glasnogovornik stranke predsjednika Volodimira Zelenskija.

Separatisti su na društvenoj mreži Telegram optužili Ukrajinu za granatiranje područja pod kontrolom separatista te su rekli da moraju odgovoriti.

Granatiranje preko crte koja dijeli vladine snage i separatiste naglo je pojačano ovaj tjedan, što je ukrajinska vlada nazvala provokacijom. Oštro odbacuje bilo kakve insinuacije Rusije da bi Kijev mogao pokrenuti ofenzivu na istoku Ukrajine.

Zapadne zemlje i NATO pozvali su u subotu ponovno Rusiju na pregovore, a Moskva je objavila početak velikih vojnih vježbi s nuklearnim naoružanjem. Zapadni lideri okupili su se na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Europi ponovno prijeti rat, taj rizik je sve samo ne izbjegnut, ocijenio je njemački kancelar Olaf Scholz iz Münchena. Scholz je ponovno pozvao Rusiju na deeskalaciju. Svako narušavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine od strane Rusije bit će skupo plaćeno, prenosi Spiegel.

Pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u Rusija postavlja kao "casus belli", kao povod ratu: to je paradoksalno, ističe Scholz, jer takve odluke nema.

Teška pogreška

"Vojna agresija na Ukrajinu bila bi teška pogreška. I ne želimo da se to dogodi", istaknuo je njemački kancelar. Poručio je da Zapad mora pregovarati, "ali bez naivnosti". Pritom treba razlikovati neodržive zahtjeve Rusije od njihovih "legitimnih sigurnosnih interesa". Ne može se pregovarati o pravu na slobodan izbor saveza, ističe Scholz, što uključuje temeljno pravo Ukrajine da se pridruži NATO-u.

"Istovremeno, postoje sigurnosna pitanja koja su važna za obje strane. Prije svega, transparentnost u sustavima i vježbama naoružanja, mehanizmi za izbjegavanje rizika ili novi pristupi kontroli naoružanja". Usprkos kritikama saveznika, Njemačka odbija slati oružje u Ukrajinu, no Scholz ističe da će u slučaju napada Njemačka braniti NATO partnere, u skladu s člankom 5. povelje NATO-a. Njemačka provodi "praktičnu solidarnost", na primjer kroz veću prisutnost Bundeswehra u baltičkim državama ili kroz pomoć u nadzoru zračnog prostora u jugoistočnoj Europi.

image

Olaf Scholz

Thomas KIENZLE/AFP

Scholz je istaknuo da je Njemačka najveći financijski donator Ukrajine i da će s tim nastaviti. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock apelirala je na Moskvu da krenu u pregovore i da se suzdrže od napada. Političari imaju dužnost spriječiti prijeteću katastrofu, rekla je ministrica nakon sastanka ministara vanjskih poslova G7 na marginama Münchenske sigurnosne konferencije.

Zapadne države pripremile su pakete sankcija za sve scenarije napada, rekla je Baerbock, dogovoreni su kriteriji za sankcije. Proruski lideri na istoku Ukrajine u subotu su proglasili opću mobilizaciju, dan nakon što su objavili evakuaciju civila u Rusiju. Riječ je o evakuaciji oko 700.000 ljudi. U subotu ujutro evakuirano je oko 7000 osoba iz Donjecka, objavile su lokalne vlasti. Ukrajinci su separatiste u Donjecku u subotu optužili za 12 slučajeva otvaranja vatre, nakon 66 slučaja u prethodna 24 sata. Donjeck pak optužuje Kijev da su ukrajinske snage u subotu granatirale nekoliko sela.

U iznimno napetom trenutku, u subotu je Moskva objavila da je ruska vojska počela veliku vojnu vježbu s raketama s nuklearnim punjenjem. Vježba se odvija pod nadzorom Vladimira Putina, objavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Ruski predsjednik prati vojne manevre zajedno s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. U sklopu manevra velikih razmjera ispaljene su balističke i krstareće rakete. U vježbi među ostalim sudjeluju postrojbe Crnomorske i Sjeverne flote.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poslao je pismo ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu nudeći dodatne razgovore, ali je upozorio Moskvu na opasnosti traženja neostvarivih zahtjeva.

Realan rizik

Stoltenberg je u Münchenu rekao da je Lavrovu ponudio dodatne razgovore u sklopu Vijeća NATO-Rusija, tijela koje je u siječnju razgovaralo o ruskom zahtjevu za povlačenjem postrojbi iz NATO-a iz istočne Europe. U Ukrajini je realan rizik od sukoba, gomilanje ruske vojske se nastavlja, konstatirao je Stoltenberg.

"Nismo u Europi od kraja Hladnog rata vidjeli tako veliku koncentraciju borbeno pripravnih postrojbi", istaknuo je. Moskva je postavila zahtjeve za koje je znala da ih NATO ne može ispuniti, kaže Stoltenberg: kao što je zabrana ulaska Ukrajine u NATO, iako po konvencijama UN-a svaka zemlja ima slobodu odlučivanja za sebe.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je da su EU i transatlantska zajednica "potpuno usklađene i ujedinjene" u podršci Ukrajini. EU je potpuno spremna na prekid isporuke ruskog plina, rekla je Von der Leyen. Optužila je ruski Gazprom da namjerno smanjuje isporuke na minimum, dok cijena i potražnja vrtoglavo rastu.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian razgovarao je telefonom sa Sergejem Lavrovom i upozorio da bi europski saveznici na svako rusko kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine odgovorili velikim sankcijama. Lavrov je krivio Francusku i Njemačku da svojom podrškom Ukrajini utječu na pogoršanje situacije. Lavrov se zalagao za izravne razgovore između Kijeva i separatista, ali je to ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučno odbacio. U nedjelju će razgovarati telefonom Vladimir Putin i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Prije dva tjedna su se sastali u Moskvi, nekoliko puta se čuli telefonom.

Biden: 'Putin je odlučio napasti Ukrajinu i Kijev, imamo razloga vjerovati u to'

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u petak navečer da je siguran da je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio napasti Ukrajinu. No dodao je da još nije kasno za diplomaciju. Kad ga je novinar ponovno pitao da provjeri je li doista mislio da je Putin odlučan pokrenuti rat, Biden je potvrdio.

"Siguran sam da je odlučio. Imamo razloga vjerovati u to", rekao je američki predsjednik u Bijeloj kući. "Vjerujemo da će napasti ukrajinski glavni grad Kijev, grad od 2,8 milijuna nevinih ljudi", ustvrdio je Biden. Zbog učestalog kršenja primirja na istoku Ukrajine, proruske vlasti u Donjecku u petak su naredile evakuaciju civila u Rusiju.

"Sve to odgovara već viđenoj ruskoj strategiji stvaranja izgovora za napad na Ukrajinu", ocijenio je američki predsjednik.

Otvoreno pitanje

To je dosad najradikalniji istup američkog predsjednika o ukrajinskoj krizi, prenosi njemački Spiegel. Imamo značajne obavještajne nalaze, objasnio je Biden. No predsjednik SAD-a nije rekao što su točno saznali, a time je ostavio otvorenim i pitanje nisu li njegove riječi prvenstveno namijenjene propagandnom ratu s Kremljom, navodi njemački list. Rusija je u petak ponovno tvrdila da povlači svoje snage s ukrajinske granice, ali Zapad joj ne vjeruje. Američki ministar obrane Lloyd Austin ističe da ruska vojska štoviše šalje pojačanje, razmještajući snage i povećavajući logističke kapacitete.

Predsjednik Joe Biden je rekao da glasno izgovara to što Rusi planiraju, ne zato što Amerikanci žele sukob, nego zato što žele ukloniti bilo kakav povod koji bi mogao poslužiti kao izgovor da opravda rusku invaziju na Ukrajinu.

Igra pokera

Američki predsjednik igra poker s najvećim mogućim ulogom, piše Spiegel. Ako je u pravu, zaustavit će Putina u akciji poput one iz 2014. godine, kad je uspio zavarati čitav svijet operacijom kojom je preuzeo Krim, prije nego što se Zapad snašao i shvatio kako bi mogao reagirati. Na kraju je Rusija anektirala taj poluotok na Crnom moru.

No Bidenova strategija, piše Spiegel, također krije rizik od stvaranja prevelikog pritiska na Putina koji se više ne bi mogao povući. Time bi nepotrebno potaknuo spiralu eskalacije - čega se boje mnogi u Europi. Biden je naglasio da su vrata diplomaciji i dalje otvorena. U četvrtak bi se trebali sastati američki državni tajnik Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov: no ako se Bidenove riječi shvate ozbiljno, više je nego neizvjesno hoće li se sastanak uopće održati, piše Spiegel.

Biden se očito nada da još uvijek može spriječiti ili barem ograničiti rusku ofenzivu velikim pritiskom. Međutim, američki predsjednik ponovno je naglasio da Sjedinjene Države neće u slučaju ruskog napada poslati u Ukrajinu svoje vojnike. Prije nekoliko dana Joe Biden je bio još jasniji: ako američki i ruski vojnici budu pucali jedni na druge, to će značiti "treći svjetski rat", upozorio je. (S. Pavić)

Zelenski: 'Ukrajina ne paničari, ali trebaju joj vojna pomoć i ulaganja'

Ukrajini ne trebaju prognoze datuma ruske invazije, nego vojna pomoć i investicije, rekao je u subotu predsjednik te države Volodimir Zelenski, naglasivši da je Kijev "ne paničari" zbog trenutne situacije na istočnim granicama.

Usprkos upozorenjima američkih dužnosnika da ne napušta Ukrajinu i posjećuje München, Zelenski je u subotu stigao na sigurnosnu konferenciju u tom bavarskom gradu.

"Za pomoć Ukrajini ne trebaju nam datumi potencijalnih invazija, obranit ćemo na sve datume", potrebno je naoružanje, osnaživanje ekonomije kroz investicije ili povoljne kredite, rekao je Zelenski.

"Ne možemo na dnevnoj razini govoriti da će sutra biti rat. Kako će funkcionirati naše gospodarstvo ako se svaki dan očekuje invazija. Može li se živjeti u takvoj državi? Ne može", naglasio je ukrajinski predsjednik.

Ukrajina stoga "ne paničari", "konzistentna je u ignoriranju provokacija" te je njezin odgovor "veoma miran" jer se ona već osam godina nosi s ruskom agresijom i zna na što treba, a na što ne treba reagirati.

"Kad masovni mediji pišu da je situacija nikad gora, to nije istina", istaknuo je Zelenski, iako je stanje ocijenio "tragičnim", pa i za Ruse koji su nekad imali dobre odnose s Ukrajincima.

Zelenski u svom obraćanju nije štedio Zapad, naglasivši da Rusija još od 2014. uvjerava da Ukrajinu "nitko ne čeka u Europi", na što Europa ne daje protuodgovor.

Jednaka situacija je i s članstvom u NATO savezu, nastavio je Zelenski, za koji se govori da je otvorio vrata Ukrajini, iako postoje države koje se tome protive, no ne govore to javno.

Osvrnuo se na govor ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se obratio s iste pozornice u Münchenu prije petnaest godina, kritizirajući SAD, svjetski poredak i širenje NATO saveza.

Svijet je na to odgovorio politikom smirivanja Moskve, a rezultat je aneksija Krima i agresija nad istokom države, rekao je Zelenski, kritizirajući pritom i Ujedinjene narode koji su bespomoćni kad se krše njihove konvencije.

"Sigurnosna arhitektura je uništena, prekasno je da je se popravlja, treba nam nova".

Govoreći o sankcijama kojima Zapad prijeti Rusiji u slučaju invazije na Ukrajinu, Zelenski je rekao da će za njih biti prekasno ako se donesu nakon bombardiranja. O krizi na granicama države kaže da ona nije samo ukrajinska, nego i opasnost za Europu i svjetski poredak.

"Ukrajina ne treba moliti. Ovdje se radi i o sigurnosti Europe kojoj Ukrajina već niz godina služila kao pouzdan štit, zadržavajući jednu od najvećih svjetskih vojski", zaključio je. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 19:17